Navršilo se 35 godina od nekažnjenog hrvatskog zločina u bjelovarskoj kasarni
Foto: Ilustracija
Navršilo se 35 godina od kada su vojne formacije Hrvatske napale garnizon JNA, jedine legalne vojske u Bjelovaru i izvršile zločin nad zarobljenim oficirima i vojnicima za koji, uprkos svjedočenju velikog broja očevidaca, niko nikada nije kažnjen.
Pripadnici Zbora narodne garde Hrvatske otpočeli su 29. septembra, 1991. godine opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom, podsjetili su iz Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas".
Komandant 265. mehanizovane brigade JNA, stacionirane u kasarni "Božidar Adžija", pukovnik Rajko Kovačević, naredio je na kraju dana obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja i predaju vojnika i starješina.
Nakon što su se vojnici postrojili u krugu kasarne, pripadnici ZNG-a su ušli u objekat iz kojeg se više nije pružao otpor.
Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da budu strijeljani komandant Kovačević i njegovi pomoćnici potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase Dragiša Jovanović.
Po Šimićevoj naredbi, narednog dana sz građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu u kojoj su bili izložena tijela ubijenih oficira.
Dok je trajala borba za kasarnu, major JNA Milan Tepić /34/, komandant skladišta borbenih sredstava "Barutana" u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, minirao je objekat sa 170 tona eksplozivnih sredstava kako bi spriječio da se pripadnici ZNG domognu eksploziva.
Tom prilikom poginuli su major Tepić i vojnik Stojadin Mirković /19/, koji je odbio Tepićevu naredbu da se preda.
Nakon predaje, iz osvete je strijeljan komandir straže na tom objektu stariji vodnik Ranko Stevanović iz Prokuplja.
U kasarni "Božidar Adžija" poginula su još šestorica pripadnika JNA Zoran Krstić, Šukri Keljani, Ljubiša Lazić, Nedeljko Jovetić, Ejup Berdoli i Goran Radovanović.
Zarobljeno je 59 oficira, podoficira i civilnih lica na službi u JNA, kao i oko 250 vojnika koji su, nakon psihičkog i fizičkog zlostavljanja u logorima u Bjelovaru, razmijenjeni 9. novembra.
Šestorica zarobljenih rezervista JNA sa područja Bjelovara Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Ivan Hosjak, Boško Radonjić i Milorad Đorđević izdvojeni su i zatvoreni u policijsku stanicu, odakle su ih četiri dana kasnije izvela uniformisana lica sa fantomkana i strijeljala ih.
Stijeljanje je preživio civil Savo Kovač iz Bjelovara.
Iz "Veritasa" su istakli da još niko nije osuđen za opisane zločine nad pripadnicim JNA, tada jedine legitimne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem sastavu je u to vrijeme formalno-pravno bila i Hrvatska.
Vrhovni sud Hrvatske je u septembru 2023. godine potvrdio oslobađajuću presudu Juri Šimiću, koji je naredio ubistvo trojice oficira JNA.
Oslobađajuća presuda zasnovana je na iskazima njegovih saboraca i hrvatskih vještaka koji su zaključili da su oficiri JNA stradali od eksploziva, a ne od projektila iz pištolja.
Iskazi svjedoka iz redova JNA koji su vidjeli da su oficiri izdvojeni prije pucnjeva iz pištolja odbačeni su kao nevjerodostojni.
Iz "Veritasa" su naveli da pravni stručnjaci u regionu ukazuju na to da ovakav ishod suđenja, u kojem su materijalna vještačenja suprotstavljena neposrednim svjedočenjima velikog broja očevidaca, baca sjenku na objektivnost hrvatskog pravosuđa.
Predsjedništvo SFRJ je 19. novembra, 1991. godine proglasilo majora Milana Tepićam narodnim herojem, čime je on postao posljednji nosilac ovog zvanja.
Predsjednik SRJ je 31. decembra 1999. godine posthumno odlikovao vojnika Stojadina Mirkovića Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.
Mirkovića je Sveti Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve posthumno odlikovao Ordenom Svetog Save trećeg stepena za "vrlinski život, požrtvovanost i posvjedočenu ljubav prema Bogu i bližnjem svom".
(RTRS)
Pripadnici Zbora narodne garde Hrvatske otpočeli su 29. septembra, 1991. godine opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom, podsjetili su iz Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas".
Komandant 265. mehanizovane brigade JNA, stacionirane u kasarni "Božidar Adžija", pukovnik Rajko Kovačević, naredio je na kraju dana obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja i predaju vojnika i starješina.
Nakon što su se vojnici postrojili u krugu kasarne, pripadnici ZNG-a su ušli u objekat iz kojeg se više nije pružao otpor.
Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara, naredio je da budu strijeljani komandant Kovačević i njegovi pomoćnici potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase Dragiša Jovanović.
Po Šimićevoj naredbi, narednog dana sz građani Bjelovara obilazili zauzetu kasarnu u kojoj su bili izložena tijela ubijenih oficira.
Dok je trajala borba za kasarnu, major JNA Milan Tepić /34/, komandant skladišta borbenih sredstava "Barutana" u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, minirao je objekat sa 170 tona eksplozivnih sredstava kako bi spriječio da se pripadnici ZNG domognu eksploziva.
Tom prilikom poginuli su major Tepić i vojnik Stojadin Mirković /19/, koji je odbio Tepićevu naredbu da se preda.
Nakon predaje, iz osvete je strijeljan komandir straže na tom objektu stariji vodnik Ranko Stevanović iz Prokuplja.
U kasarni "Božidar Adžija" poginula su još šestorica pripadnika JNA Zoran Krstić, Šukri Keljani, Ljubiša Lazić, Nedeljko Jovetić, Ejup Berdoli i Goran Radovanović.
Zarobljeno je 59 oficira, podoficira i civilnih lica na službi u JNA, kao i oko 250 vojnika koji su, nakon psihičkog i fizičkog zlostavljanja u logorima u Bjelovaru, razmijenjeni 9. novembra.
Šestorica zarobljenih rezervista JNA sa područja Bjelovara Radovan Barberić, Zdravko Dokman, Radovan Gredeljević, Ivan Hosjak, Boško Radonjić i Milorad Đorđević izdvojeni su i zatvoreni u policijsku stanicu, odakle su ih četiri dana kasnije izvela uniformisana lica sa fantomkana i strijeljala ih.
Stijeljanje je preživio civil Savo Kovač iz Bjelovara.
Iz "Veritasa" su istakli da još niko nije osuđen za opisane zločine nad pripadnicim JNA, tada jedine legitimne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem sastavu je u to vrijeme formalno-pravno bila i Hrvatska.
Vrhovni sud Hrvatske je u septembru 2023. godine potvrdio oslobađajuću presudu Juri Šimiću, koji je naredio ubistvo trojice oficira JNA.
Oslobađajuća presuda zasnovana je na iskazima njegovih saboraca i hrvatskih vještaka koji su zaključili da su oficiri JNA stradali od eksploziva, a ne od projektila iz pištolja.
Iskazi svjedoka iz redova JNA koji su vidjeli da su oficiri izdvojeni prije pucnjeva iz pištolja odbačeni su kao nevjerodostojni.
Iz "Veritasa" su naveli da pravni stručnjaci u regionu ukazuju na to da ovakav ishod suđenja, u kojem su materijalna vještačenja suprotstavljena neposrednim svjedočenjima velikog broja očevidaca, baca sjenku na objektivnost hrvatskog pravosuđa.
Predsjedništvo SFRJ je 19. novembra, 1991. godine proglasilo majora Milana Tepićam narodnim herojem, čime je on postao posljednji nosilac ovog zvanja.
Predsjednik SRJ je 31. decembra 1999. godine posthumno odlikovao vojnika Stojadina Mirkovića Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.
Mirkovića je Sveti Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve posthumno odlikovao Ordenom Svetog Save trećeg stepena za "vrlinski život, požrtvovanost i posvjedočenu ljubav prema Bogu i bližnjem svom".
(RTRS)
