Javna ustanova “Vode Srpske”: U toku rekonstrukcija glavnog obodnog kanala u Crnjelovu
Vlada Republike Srpske, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine, u proteklih deset godina, za sanaciju postojećih objekata odbrane od poplava i za izgradnju novih objekata odbrane od poplava, ukupno je investirala više od 250 miliona KM, izjavio je Miroslav Milovanović, direktor Javne ustanove “Vode Srpske” prilikom obilaska radilišta na Glavnom obodnom kanalu u Crnjelovu.
Milovanović je tom prilikom istakao da su radovi u proteklom periodu obavljani na 322 lokacije, ukupno u 43 lokalne zajednice.
“Od iznosa od 250 miliona KM, na teritoriji grada Bijeljina uloženo je ukupno oko 57 miliona KM do sada. Nedavno smo bili na radilištu izgradnje prve faze Drinskog nasipa, što predstavlja 323. lokaciju, a ova u Crnjelovu je tristodvadesetčetvrta lokacija na nivou Republike Srpske, kada je riječ o izgradnji i rekonstrukciji hidrotehničkih objekata. Od poplava iz 2010. i 2014. godine, današnje stanje odbrane od poplava je na neuporedivo višem nivou i stepen zaštite odbrane od poplava je daleko iznad perioda kada je ovo područje bilo ugroženo poplavama. U tom smislu, sigurnost građana i njihove imovine je na daleko višem nivou. Vlada Repubčlike Srpske će, u skladu sa planovima, finansijskim sredstvima i mogućnostima, nastaviti ulaganja u objekte odbrtane od poplava”, istakao je Milovanović.
Stefan Mitrović, direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio je da je riječ o jednom velikom regionalnom projektu Sava - Drina, koji se finansira uz podršku sredstava Svjetske banke.
“Svjetska banka nam pruža podršku za realizaciju ovog projekta. Zajedno sa nama u realizaciju ovog projekta uključene su Srbija i Crna Gora. Prva faza projekta vrijedna je 30 miliona eura i realizuje se na kompletnom slivu Save i Drine. Ova lokacija u Crnjelovu najvažnija je za Semberiju, jer se rješava pitanje Glavnog obodnog kanala (GOK). Ukupna dužina kanala je 7,5 kilometara, a trenutno se radi na realizaciji prve faze u dužini od dva kilometra. Imamo dobrog izvođača i radovi izuzetno dobro napreduju. Očekujemo da će radovi na izgradnji prve dionice biti završeni do kraja ove godine”, izjavio je Mitrović.
Dragan Sarić, direktor preduzeća “Higra”, koje izvodi radove na ovom projektu, izjavio je da su radovi otpočeli u novembru prošle goidne.
“U prvoj fazi ćemo realizovati radove u dužini od 2,5 kilometara. Ovaj kanal je izgrađen 1970. godine i u njega su povremeno uticale vode Majevičkog obodnog kanala i kanala Glogovac. Nakon dvijehiljadite godine izgrađen je kanal Drina - Dašnica i te vode prihvata ovaj kanal i provodi ih u Savu. U međuvremenu je izgrađen kanal Janjica, odakle voda kroz kanal Drina - Dašnica, takođe, prolazi u ovaj kanal. Glavni obodni kanal je bio širine šest metara u dnu, na ovom profilu, a zbog promjene bilansa voda, klimatskih promjena i svega ostalog, kanal dobija druge dimenzije. Sada se kanal proširuje na devet metara u dnu. Tokom velikih poplava iz 2014. godine uočeni su veliki nedostaci na ovom kanalu, počevši od klizišta, jer je voda curila kroz tijelo nasipa. Nasip je bio nedovoljne visine, tako da su ljudi na nekoliko lokacija morali da štite svoja imanja vrećama pijeska. Procurivanje je zabilježeno i ispod tijela nasipa. U donjim slojevima kanala nalazio se pijesak i mulj i voda je to izbacila na površinu. Sada ćemo, ovim građevinskim zahvatima, obezbijediti stoodstotnu sigurnost nasipa i ovog područja od velikih voda”, istakao je Dragan Sarić.
(Semberija Info)
Milovanović je tom prilikom istakao da su radovi u proteklom periodu obavljani na 322 lokacije, ukupno u 43 lokalne zajednice.
“Od iznosa od 250 miliona KM, na teritoriji grada Bijeljina uloženo je ukupno oko 57 miliona KM do sada. Nedavno smo bili na radilištu izgradnje prve faze Drinskog nasipa, što predstavlja 323. lokaciju, a ova u Crnjelovu je tristodvadesetčetvrta lokacija na nivou Republike Srpske, kada je riječ o izgradnji i rekonstrukciji hidrotehničkih objekata. Od poplava iz 2010. i 2014. godine, današnje stanje odbrane od poplava je na neuporedivo višem nivou i stepen zaštite odbrane od poplava je daleko iznad perioda kada je ovo područje bilo ugroženo poplavama. U tom smislu, sigurnost građana i njihove imovine je na daleko višem nivou. Vlada Repubčlike Srpske će, u skladu sa planovima, finansijskim sredstvima i mogućnostima, nastaviti ulaganja u objekte odbrtane od poplava”, istakao je Milovanović.
Stefan Mitrović, direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio je da je riječ o jednom velikom regionalnom projektu Sava - Drina, koji se finansira uz podršku sredstava Svjetske banke.
“Svjetska banka nam pruža podršku za realizaciju ovog projekta. Zajedno sa nama u realizaciju ovog projekta uključene su Srbija i Crna Gora. Prva faza projekta vrijedna je 30 miliona eura i realizuje se na kompletnom slivu Save i Drine. Ova lokacija u Crnjelovu najvažnija je za Semberiju, jer se rješava pitanje Glavnog obodnog kanala (GOK). Ukupna dužina kanala je 7,5 kilometara, a trenutno se radi na realizaciji prve faze u dužini od dva kilometra. Imamo dobrog izvođača i radovi izuzetno dobro napreduju. Očekujemo da će radovi na izgradnji prve dionice biti završeni do kraja ove godine”, izjavio je Mitrović.
Dragan Sarić, direktor preduzeća “Higra”, koje izvodi radove na ovom projektu, izjavio je da su radovi otpočeli u novembru prošle goidne.
“U prvoj fazi ćemo realizovati radove u dužini od 2,5 kilometara. Ovaj kanal je izgrađen 1970. godine i u njega su povremeno uticale vode Majevičkog obodnog kanala i kanala Glogovac. Nakon dvijehiljadite godine izgrađen je kanal Drina - Dašnica i te vode prihvata ovaj kanal i provodi ih u Savu. U međuvremenu je izgrađen kanal Janjica, odakle voda kroz kanal Drina - Dašnica, takođe, prolazi u ovaj kanal. Glavni obodni kanal je bio širine šest metara u dnu, na ovom profilu, a zbog promjene bilansa voda, klimatskih promjena i svega ostalog, kanal dobija druge dimenzije. Sada se kanal proširuje na devet metara u dnu. Tokom velikih poplava iz 2014. godine uočeni su veliki nedostaci na ovom kanalu, počevši od klizišta, jer je voda curila kroz tijelo nasipa. Nasip je bio nedovoljne visine, tako da su ljudi na nekoliko lokacija morali da štite svoja imanja vrećama pijeska. Procurivanje je zabilježeno i ispod tijela nasipa. U donjim slojevima kanala nalazio se pijesak i mulj i voda je to izbacila na površinu. Sada ćemo, ovim građevinskim zahvatima, obezbijediti stoodstotnu sigurnost nasipa i ovog područja od velikih voda”, istakao je Dragan Sarić.
(Semberija Info)
