(ZLO)UPOTREBA ANTIBIOTIKA

Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja jedan od najvećih izazova 21. vijeka, kako u svijetu, tako i kod nas, što naročito dolazi do izražaja u uslovima pandemije kovid -19.  Svjetska zdravstvena organizacija je napomenula da novi globalni podaci pokazuju da su bakterijske infekcije u zemljama širom svijeta već postale sve otpornije na antibiotsku terapiju i upozorila da bi upotreba antibiotika tokom pandemije korona virusa mogla još više da
podstakne ovaj trend. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske već je najavljeno da će u narednom periodu pooštriti kontrole u apotekama zbog
povećane potrošnje u apotekama.

Šta pokazuju dosadašnja iskustva iz prakse Vaše zdravstvene ustanove kada je u pitanju upotreba antibiotika u liječenju kovid -19?

-Naša dosadašnja iskustva u liječenju kovid-19 infekcije su pokazala jednu krajnje neracionalnu upotrebu antibiotika. U jednom momentu toka pandemije uočili smo izrazito povećanje korišćenja antibiotika već u ranoj fazi bolesti, što je dovelo do toga da posljedično hospitalizujemo veći broj oboljelih sa težom kliničkom slikom.

Koji protokoli za liječenje kovia - 19 se koriste u RS?

-Od maja 2020. sve zdravstvene ustanove širom Republike Srpske u svom radu koriste Priručnik za liječenje infekcije izazvane novim virusom korona. To je treće izdanje priručnika koje koristimo uz Smjernice za liječenje pacijenata sa kovid-19 infekcijom iz oktobra 2020. godine, a koje nam je dostavljeno od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i koje predstavlja dijagnostičko-terapijski protokol u liječenju kovid-19 infekcije.

Koje se greške najčešće prave kada je upotreba antibiotika u pitanju?

-Najčešća greška je, svakako, prerano uključivanje antibiotika, odnosno uključivanje antibiotske terapije prije oblika tri bolesti koji podrazumijeva umjereno tešku kliničku sliku sa potvrđenom kovid-19 infekcijom. To su bolesnici sa ili bez komorbiditeta i sa umjereno teškim oblikom infekcije (pneumonija sa znacima hipoksije). Prerano uključivanje antibiotske terapije, a posebno prerano uključivanje širokospektralne antibiotske terapije kao što su to fluorohinoloni treće i četvrte generacije doprinosi ne samo dužem trajanju same virusne
infekcije, nego doprinosi i promovisanju multirezistentnih bakterija I gljivica. Ukoliko na to dodamo i činjenicu da takvi bolesnici paralelno dobijaju visoke doze kortikosteroida, lako se dolazi do zaključka da se
bolesnik uvodi u stanje teške imunodeficijencije u uslovima gdje lako mogu da nadvladaju rezistentni mikroorganizmi. Posljedično, u Kovid bolnicu bivaju upućeni u septičkom stanju sa izazivačima koji pokazaju
rezistenciju ka danas dostupnim antibioticima.

Koliko pacijenti samoinicijativno uključuju antibiotike u terapiju? Šta za posljedicu može nastati?

-Ovdje sada govorimo o prelomnom momentu, jer za svako samoinicijativno liječenje postoji onda i mogućnost nabavke antibiotika bez prethodnog ordiniranja lijekova od strane ljekara sa primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Neophodno je provesti opsežnu kontrolu načina kupovine
antibiotika u apotekama otvorenog tipa i samim tim se vratiti u strogo kontrolisane tokove kojim bismo izbjegli nastanak teških posljedica koje opterećuju rad zdravstvenih radnika u kovid bolnicama, ali i utiču
direktno na mortalitet od kovid-19 infekcije.

Da li i u ljekarskoj praksi srećemo nekontrolisanu upotrebu lijekova, antibiotika?

-Da, u ljekarskoj praksi se sreće nekontrolisana upotreba antibiotskih lijekova. To nije problem koji je vezan samo za našu zemlju, već je to jedan globalni problem, te je SZO svake godine proglasila nedjelju borbe protiv antibiotske rezistencije koja obično bude tokom novembra.
No, mišljenja sam da je potrebno još intenzivnije podići svijest o neracionalnoj upotrebi anitbiotika i širem građanstvu predočiti zastrašujuće posljedice.

Vi ste klinički faramakolog i, svakodnevno, imate uvid u antibiotsku terapiju koja se daje bolesnicima u Bolnici ,,Sveti vračevi”. Koliko često imate konsultacije na odjeljenjima i šta uočavate?

-Naša bolnica je odlično organizovana po pitanju liječenja kovid-19 oboljelih iz razloga što je u liječenju hospitalizovanih bolesnika uključen tim ljekara različitih specijalnosti. Prema tome, većina terapijskih odluka se donosi konzilijarno. Nažalost, ako se vratim na početak ovog razgovora, doći ćemo opet do činjenice da se nama obraćaju bolesnici sa izrazito teškom kliničkom slikom koji najčešće imaju razvijenu bakterijsku ili gljivičnu infekciju, te prema tome zahtijevaju upotrebu antibiotika treće ili četvrte terapijske linije. Naš infektolog i ja kao klinički farmakolog aktivno učestvujemo u ordiniranju antibiotske terapije kako nekovid bolesnika, tako i kovid
bolesnika.

Uz primjenu antibiotika, obično se preporučuje i primjena probiotika. Koja je njihova uloga? Koji probiotici bi trebalo da prate antibiotsku terapiju?

-Naša fiziološka crijevna flora je veoma važna u pogledu očuvanja imunološkog statusa organizma i danas je predmet brojnih kliničkih studija. Poremećaj crijevne flore može biti posledica različitih oboljenja, ali isto tako može dovesti i do nastanka određenog broja oboljenja, a to i jeste danas predmet brojnih medicinskih studija. Ono
što jeste sigurno je da širokospektralna upotreba antibiotika narušava normalnu crijevnu flore, a istovremeno remećenjem prirodne ravnoteže
dovodi do promovisanja potencijalno patogenih bakterija kao što je u prvom redu bakterija Clostridium difficille. Kada govorimo o kovid-19 I ako na ovo dodamo činjenicu da kovid sam po sebi djeluje negativno na ćelije u crijevima, dovodimo do zaključka da potpomažemo i sa ove strane težoj kliničkoj slici kovid-19. Prema tome, svi bolesnici bi trebalo da koriste probiotske kulture koje imaju za zadatak da očuvaju normalnu ravnotežu crijevne flore.

Zašto se kaže da je centar našeg zdravlja u crijevima?

-Ovdje već zalazimo u polje imunologije i govorimo o značaju crijeva u uticaju na kompletan imunološki sistem svakog organizma. Crijeva predstavljaju najveći dio ljudskog imunog sistema. Ona su kontinuirano
izložena antigenima i imunomodulatornim agentima iz hrane i predstavljaju mjesto ulaska mnogih klinički važnih patogena.

Koje bakterije su nam danas najveća prijetnja kada je u pitanju rezistencija na antibiotike i da li je opravdana bojazan da bi u budućnosti mogli da imamo pandemiju neke ,,superbakterije”?


-Cijela planeta ujednačeno ima problem sa istom grupom multirezistentnih bakterija i ja mogu reći nazive onih koje su najzastupljenije klinički. U jedinicama intenzivnog liječenja su to Acinetobacter I Pseudomonas, potom multirezistentna Klebsiella, Proteus, Serratia. Kod
osoba koje su na hroničnom program dijalize to je najčešće MRSA infekcija. Nekada bezazlena infekcija urinarnog trakta izazvana široko poznatom bakterijom Escherichia Coli je u bolničkim uslovima sve veći
problem zbog rasta svoje rezistencije, nastala kao posljedica neracionalne upotrebe bakterije u prehospitalnim uslovima.

Da li su nam i u kojoj mjeri danas prijetnja tkz. bolničke bakterije?


-One su stalna prijetnja za sve, pa i najrazvijenije zdravstvene sisteme. Izolati koji su prokuženi u bolničkim uslovima su potencijalno opasniji, jer nastaju u uslovima stalne ekspozicije različitim antimikrobnim agensima. Država aktivno sprovodi program sprečavanja nastanka i
suzbijanja širenja bolničkih infekcija koji se primjenjuje u svim bolničkim ustanovama u Republici Srpskoj.

Da rezimiramo, u kojim situacijama je upotreba antibiotika opravdana, a u kojima je kontraidikovana?

-Upotreba antibiotika je opravdana isključivo u liječenju bakterijskih infekcija i apsolutno je kontraindikovana u liječenju virusnih infekcija.