IZLOŽBA GRAFIKA IZ FUNDUSA UMJETNIČKE GALERIJE CENTRA ZA KULTURU
Foto
U Umjetničkoj galeriji Centra za kulturu večeras je otvorena zanimljiva izložba izuzetno vrijednih grafika iz fundusa Galerije. Izložbu je posjetio i gradonačelnik Ljubiša Petrović.
Akademski grafičar Milijanko Miholjčić, autor izložbe, kaže da su postojala dva razloga da ova izložba ugleda svjetlo dana, jedan je praktične prirode, galerija nema metalne ormare za grafičke listove i uramljivanjem grafika mnoge od njih biće zaštićene i spasene od propadanja. S druge strane, cilj je da izložba postane “putujućeg karaktera” i da bude dostupna drugim galerijama i izložbenim prostorima širom Republike Srpske.
“Ova izložba može biti i pedagoškog i edukativnog karaktera, jer je cilj da naše vrijedne grafike približimo što širem krugu poznavalaca likovne umjetnosti. Na ovoj izložbi grafika zastupljene su stare drevne tehnike, bakropis, akvatinta, mezzotinta, duboka štampa, bočni tisak i litografija. Drevne tehnike podrazumijevaju zanatski postupak manuelne obrade na drvenim, metalnim ili kamenim pločama, na kojima umjetnici stvaraju svoja djela i nakon toga ih štampaju na različitim presama u određenim tiražima.
S druge strane, imamo i tehniku serigrafije u kojoj finalni tehnički otisak ne izvodi sam umjentik, već specijalizovani tehničari i samim tim omogućava se daleko veći tiraž”, kaže Miholjčić, ističući da su na ovoj izložbi zastupljene grafike najpoznatijih grafičara bivše Jugoslavije, poput: Branka Miljuša, Boška Karanovića, Velizara Krstića, Dževada Hoze, Milana Stanojeva, Slobodana Kneževića, Esada Muftića, Senada Tursića, Milice Kojić, Miće Stojiljkovića, Riste Antunovića, Zorana Banovića, Živka Đaka i drugih autora.
“Grafika je kompleksna tehničko – tehnološka forma, jer su za nju neophodne matrice od kamena, za litografiju, matrica od bakra i cinka za duboku štampu ili drvene ploče za linogravuru. Tu su i druge savremene tehnike, poput offset štampe, serigrafije, do današnje digitalne umjetnosti.
Drevne tehnike se postepeno gase, jer se savremene akademije baziraju na digitalnoj umjetnosti, tako da se malo koriste ove drevne tehnike. Sarajevska akademija je bila jedinstvena po pristupu grafici. Tako je i nastala knjiga Dževada Hoze “Umjetnost multioriginala”, jedinstvena u svijetu. Recenziju je pisao Boško Karanović. Mi u bijeljinskoj Umjetničkoj galeriji imamo djela oba ova autora, što predstavlja veliku vrijednost”, kaže Miholjčić, najavivši za skorije vrijeme i retrospektivnu izložbu svojih grafika. Lj.Lj.
(Semberija info)
Akademski grafičar Milijanko Miholjčić, autor izložbe, kaže da su postojala dva razloga da ova izložba ugleda svjetlo dana, jedan je praktične prirode, galerija nema metalne ormare za grafičke listove i uramljivanjem grafika mnoge od njih biće zaštićene i spasene od propadanja. S druge strane, cilj je da izložba postane “putujućeg karaktera” i da bude dostupna drugim galerijama i izložbenim prostorima širom Republike Srpske.
“Ova izložba može biti i pedagoškog i edukativnog karaktera, jer je cilj da naše vrijedne grafike približimo što širem krugu poznavalaca likovne umjetnosti. Na ovoj izložbi grafika zastupljene su stare drevne tehnike, bakropis, akvatinta, mezzotinta, duboka štampa, bočni tisak i litografija. Drevne tehnike podrazumijevaju zanatski postupak manuelne obrade na drvenim, metalnim ili kamenim pločama, na kojima umjetnici stvaraju svoja djela i nakon toga ih štampaju na različitim presama u određenim tiražima.
S druge strane, imamo i tehniku serigrafije u kojoj finalni tehnički otisak ne izvodi sam umjentik, već specijalizovani tehničari i samim tim omogućava se daleko veći tiraž”, kaže Miholjčić, ističući da su na ovoj izložbi zastupljene grafike najpoznatijih grafičara bivše Jugoslavije, poput: Branka Miljuša, Boška Karanovića, Velizara Krstića, Dževada Hoze, Milana Stanojeva, Slobodana Kneževića, Esada Muftića, Senada Tursića, Milice Kojić, Miće Stojiljkovića, Riste Antunovića, Zorana Banovića, Živka Đaka i drugih autora.
“Grafika je kompleksna tehničko – tehnološka forma, jer su za nju neophodne matrice od kamena, za litografiju, matrica od bakra i cinka za duboku štampu ili drvene ploče za linogravuru. Tu su i druge savremene tehnike, poput offset štampe, serigrafije, do današnje digitalne umjetnosti.
Drevne tehnike se postepeno gase, jer se savremene akademije baziraju na digitalnoj umjetnosti, tako da se malo koriste ove drevne tehnike. Sarajevska akademija je bila jedinstvena po pristupu grafici. Tako je i nastala knjiga Dževada Hoze “Umjetnost multioriginala”, jedinstvena u svijetu. Recenziju je pisao Boško Karanović. Mi u bijeljinskoj Umjetničkoj galeriji imamo djela oba ova autora, što predstavlja veliku vrijednost”, kaže Miholjčić, najavivši za skorije vrijeme i retrospektivnu izložbu svojih grafika. Lj.Lj.
(Semberija info)
