U BIJELjINI VIŠE OD 40.000 VOZILA, A SAMO 850 OBILjEŽENIH PARKING MJESTA
Foto
Na području Grada Bijeljina evidentirano je 40.129 putničkih automobila, 3.569 teretnih vozila i 2.046 traktora i drugih radnih, priključnih mašina.
Usljed migracija, izazvanih minulim ratom u BiH, u Bijeljini se broj stanovnika utrostručio, a saobraćajna infrastruktura ostala je skoro ista.
Grad Bijeljina raspolaže sa 850 obilježenih parking mesta, pa je nedovoljan broj parking mjesta jedan od problema sa kojima se građani godinama suočavaju.
Ovaj problem naročito je uočljiv praznicima, ali i u sezoni godišnjih odmora kada u zavičaj dođu naši sugrađani koji žive i rade u inostranstvu.
Dejan Lazarević kaže za InfoBijeljina da je nedopustivo da nadležni ignorišu godinama ovaj problem.
“Ukoliko sami ne mogu da nađu rješenje, neka se ugledaju na gradove u okruženju. Dozvolili su pojedinim građevinskim inverstitorima da prave stambeno - poslovne zgrade, ali nisu projektovali parkinge. A zna se da skoro svaka porodica ima jedan pa čak i više automobila. U samom gradu postoji nekoliko nelegalnih, divljih parkinga na kojima se naplaćuje sat jednu konvertibilnu marku, a ta sredstva idu vlasnicima te parcele. I to je kakvo, takvo rješenje. Jer kad dođete autom u grad tražeći parking izgubite više vremena nego što vam treba da obavite posao zbog kojeg ste došli. Javna garaža rasteretila bi bar centar grada. Iako je to kapitalan i skup projekat, on bi se brzo isplatio”, smatra ovaj građanin.
I nadležni priznaju da bi višeetažni objekat djelimično ublažio problem nedostatka parking mesta.
Svojevremeno je prezentovano idejno rješenje projekta izgradnje javne garaže na postojećem parkingu iza robne kuće.
Tim projektom planirano je oko 300 parking mjesta u podzemnoj garaži čime bi bila znatno rasterećena postojeća parkirališta. Urbanističkim planom Grada Bijeljina javna garaža je isprojektovana i između ulica Nikole Tesle i 27. marta.
Dokumentacija je pripremljena, ali nisu riješena imovinska pitanja.
Planirani kapacitet garaže je 250 parking mjesta. Za izgradnju ovog objekta nadležni su najavljivali da će sredstva obezbijediti kreditom ili nekom međunarodnom donacijom.
Za sada su ovi projekti ostali “mrtvo slovo na papiru”.
(Info Bijeljina)
Usljed migracija, izazvanih minulim ratom u BiH, u Bijeljini se broj stanovnika utrostručio, a saobraćajna infrastruktura ostala je skoro ista.
Grad Bijeljina raspolaže sa 850 obilježenih parking mesta, pa je nedovoljan broj parking mjesta jedan od problema sa kojima se građani godinama suočavaju.
Ovaj problem naročito je uočljiv praznicima, ali i u sezoni godišnjih odmora kada u zavičaj dođu naši sugrađani koji žive i rade u inostranstvu.
Dejan Lazarević kaže za InfoBijeljina da je nedopustivo da nadležni ignorišu godinama ovaj problem.
“Ukoliko sami ne mogu da nađu rješenje, neka se ugledaju na gradove u okruženju. Dozvolili su pojedinim građevinskim inverstitorima da prave stambeno - poslovne zgrade, ali nisu projektovali parkinge. A zna se da skoro svaka porodica ima jedan pa čak i više automobila. U samom gradu postoji nekoliko nelegalnih, divljih parkinga na kojima se naplaćuje sat jednu konvertibilnu marku, a ta sredstva idu vlasnicima te parcele. I to je kakvo, takvo rješenje. Jer kad dođete autom u grad tražeći parking izgubite više vremena nego što vam treba da obavite posao zbog kojeg ste došli. Javna garaža rasteretila bi bar centar grada. Iako je to kapitalan i skup projekat, on bi se brzo isplatio”, smatra ovaj građanin.
I nadležni priznaju da bi višeetažni objekat djelimično ublažio problem nedostatka parking mesta.
Svojevremeno je prezentovano idejno rješenje projekta izgradnje javne garaže na postojećem parkingu iza robne kuće.
Tim projektom planirano je oko 300 parking mjesta u podzemnoj garaži čime bi bila znatno rasterećena postojeća parkirališta. Urbanističkim planom Grada Bijeljina javna garaža je isprojektovana i između ulica Nikole Tesle i 27. marta.
Dokumentacija je pripremljena, ali nisu riješena imovinska pitanja.
Planirani kapacitet garaže je 250 parking mjesta. Za izgradnju ovog objekta nadležni su najavljivali da će sredstva obezbijediti kreditom ili nekom međunarodnom donacijom.
Za sada su ovi projekti ostali “mrtvo slovo na papiru”.
(Info Bijeljina)
