VANREDNO STANjE ZA POLjOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE :: Semberija INFO ::

 

VANREDNO STANjE ZA POLjOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE


Poljoprivredni proizvođači u Semberiji su zabrinuti, kada je u pitanju predstojeća proljećna sjetva, jer su svi repromaterijali enormno poskupili, izjavio je Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije na današnjoj konferenciji za štampu u Bijeljini.

 Radić je podsjetio da je jesenja sjetva pšenice, takođe, obavljena u teškim uslovima, bez dovoljne primjene vještačkih đubriva.


“Sada je neophodno obaviti prihranu pšenice, a mi se suočavamo sa izuzetno visokim cijenama vještačkih đubriva. U prošloj godini smo nabavljali stotinu kilograma đubriva za 40 KM, a sada to đubrivo košta 200 KM. Dodatni problem je što tog đubriva i nema u prodaji u dovoljnim količinama. Apelujemo na resorno ministarstvo da podsticaj za pšenicu, u iznosu od obećanih 400 KM po hektaru, isplati u što kraćem roku. Na taj način bi ratari mogli nabaviti nedostajuće đubrivo za prihranu pšenice. Više će nam značiti isplata tih podsticaja sada, nego da se isplata izvrši u avgustu. Ratari se kreditno zadužuju, tako da većina uzima kredite sa velikim hipotekama”, istakao je Radić,  naglasivši da je i predstojeća sjetva upitna zbog nedostatka vještačkog đubriva.

Radić je od resornog ministarstva zatražio organizovanje sastanka sa mlinarima kako bi se na vrijeme izbjegli mogući problemi oko obezbjeđenja dovoljno pšenice za ishranu stanovništva.

 “Cijene pšenice konstantno rastu i plašimo se da nas ne zadesi nestašica pšenice. Ministar Pašalić je izjavio da će pšenice biti dovoljno za potrebe stanovništva u Republici Srpskoj, ali, mi tražimo pravovremen dogovor o otkupnoj cijeni pšenice sa mlinarima. Ne želimo doći u situaciju da otkupna cijena pšenice bude 36 pfeniga po kilogramu, a mi već sada đubrivo plaćamo 200 KM za stotinu kilograma. U tom slučaju niko od nas se ne bi mogao nastaviti proizvodnjom žitarica”, upozorio je Radić.

Duško Rikanović iz Brodca obrađuje 330 dunuma zemljišta. On kaže da je već uzeo kredit u banci za proljetnu sjetvu, istakavši da bi i ranija isplata podsticaja bila nedovoljna da amortizuje ogromno poskupljenje repromaterijala.

“Meni je neophodno 50.000 KM za proljećnu sjetvu. Uštedio sam deset, podigao sam kredit od deset hiljada KM u banci i sa još  šest hiljada podsticaja imao bih tek polovinu sredstava za redukovanu sjetvu”, kaže Rikanović.
Branko Savić, proizvođač mlijeka iz Srednjeg Dragaljevca, kaže da je za sve, pa i za poljoprivrednike ovo vanredna situacija, slična ratnom okruženju.

“Resorno ministarstvo ne može riješiti sve naše probleme, tako da bi Vlada RS i Narodna skupština RS trebalo da budu u stalnom zasijedanju. Situacija je očajna, jer, ukoliko ne budemo zasijali ovog proljeća, pitanje je šta će se dešavati sa uzgojem svinja i goveda, te sa proizvodnjom mlijeka. Plašim se da, ukoliko se ovako nastavi, stočni fond nećemo moći obnoviti u narednih dvadeset godina. Na taj način, po onoj narodnoj, “pucamo sami sebi u nogu”. Nije bilo lako ni ranije, ali, sada je situacija postala katastrofalna. Da smo, kojim slučajem, imali robne rezerve, nešto se moglo popraviti. Neophodno je nabaviti đubrivo, obaviti sjetvu, napraviti aranžmane sa bankama. Kompletna Vlada RS mora se uključiti u rješavanje ovog problema”, istakao je Savić.

Semberija info