Počela proljećna sjetva kukuruza u Semberiji: Računi će se svoditi tek na jesen
Na semberskim njivama počela je sjetva kukuruza, najvažniji proljećni posao za semberske poljoprivrednike koji će se u narednih desetak dana, ukoliko vremenske prilike dozvole, obaviti na oko trideset i dvije hiljade hektara. Iako su suočeni sa izuzetno nepovoljnim finansijskim uslovima, skupom naftom, preskupim vještačkim đubrivom, većina poljoprivrednika još uvijek ne odustaje od proizvodnje hrane.
Nikola Krstović, tehnolog na Poljoprivrednom dobru “Semberija” kaže da je zemljište izuzetno dobro pripremljeno za sjetvu i da u zemljištu ima dovoljno vlage.
“Sjetvu smo otpočeli prije dva dana. Vlažnost zemljišta je optimalna. Imamo dobre poljoprivredne mašine i maksimalno smo pripremljeni za sjetvu. Posjedujemo teške drljače i teške traktore, tako da je upotpunjen i mašinski park na našem imanju. Kukuruz sijemo na oko 500 hektara. Od toga, na 240 hektara ćemo sijati sjemenski kukuruz za Novosadski institut. Sjetva jeste skuplja u odnosu na prošlu godinu, jer su vještačka đubriva imala enorman rast. Regresirano gorivo nam puno pomaže. U međuvremenu je značajno povećana cijena kukuruza na tržištu, tako da vjerujem da će se sve to što sada uložimo u sjetvu kompenzovati kroz cijenu finalnog proizvoda. Naravno, nadamo se da će trenutne cijene kukuruza važiti do kraja godine, tako da možemo računati i na neku dobit”, kaže Nikola Krstović, ističući da je i agrar, ali i cjelokupna privreda, u najvećoj mjeri zavisna od promjene cijena na svjetskoj berzi, u regionu i u najbližem okruženju.
Na semberskim njivama, gdje poljoprivrednici svakodnevno preračunavaju troškove ovogodišnje sjetve, mogu se čuti i drugačija priča.
“Imamo državu, kao da je i nemamo. Ukoliko sami ne preduzmemo mjere za egzistencijalni opstanak, nigdje nas neće biti. Naša Vlada bi morala u ovakvim situacijama brže reagovati, nabaviti vještačka đubriva na vrijeme, ali i zaštitna sredstva, gorivo, sve to podijeliti poljoprivrednicima. Zaduženja seljaka bi se mogla vraćati u pšenici, kukuruzu. Nemamo robne rezerve, a nema ni garantovanog otkupa. Vreća brašna, težine 25 kilograma, već je trideset i pet KM i više, kažu poljoprivrednici koji s punim pravom ističu da je poljoprivreda, odnosno proizvodnja povrća, žitarica, mesa i mlijeka realna činjenica, odnosno realni proizvod koji treba da ima i realnu cijenu na tržištu.
Semberija info - Lj. Ljubojević
Nikola Krstović, tehnolog na Poljoprivrednom dobru “Semberija” kaže da je zemljište izuzetno dobro pripremljeno za sjetvu i da u zemljištu ima dovoljno vlage.
“Sjetvu smo otpočeli prije dva dana. Vlažnost zemljišta je optimalna. Imamo dobre poljoprivredne mašine i maksimalno smo pripremljeni za sjetvu. Posjedujemo teške drljače i teške traktore, tako da je upotpunjen i mašinski park na našem imanju. Kukuruz sijemo na oko 500 hektara. Od toga, na 240 hektara ćemo sijati sjemenski kukuruz za Novosadski institut. Sjetva jeste skuplja u odnosu na prošlu godinu, jer su vještačka đubriva imala enorman rast. Regresirano gorivo nam puno pomaže. U međuvremenu je značajno povećana cijena kukuruza na tržištu, tako da vjerujem da će se sve to što sada uložimo u sjetvu kompenzovati kroz cijenu finalnog proizvoda. Naravno, nadamo se da će trenutne cijene kukuruza važiti do kraja godine, tako da možemo računati i na neku dobit”, kaže Nikola Krstović, ističući da je i agrar, ali i cjelokupna privreda, u najvećoj mjeri zavisna od promjene cijena na svjetskoj berzi, u regionu i u najbližem okruženju.
Na semberskim njivama, gdje poljoprivrednici svakodnevno preračunavaju troškove ovogodišnje sjetve, mogu se čuti i drugačija priča.
“Imamo državu, kao da je i nemamo. Ukoliko sami ne preduzmemo mjere za egzistencijalni opstanak, nigdje nas neće biti. Naša Vlada bi morala u ovakvim situacijama brže reagovati, nabaviti vještačka đubriva na vrijeme, ali i zaštitna sredstva, gorivo, sve to podijeliti poljoprivrednicima. Zaduženja seljaka bi se mogla vraćati u pšenici, kukuruzu. Nemamo robne rezerve, a nema ni garantovanog otkupa. Vreća brašna, težine 25 kilograma, već je trideset i pet KM i više, kažu poljoprivrednici koji s punim pravom ističu da je poljoprivreda, odnosno proizvodnja povrća, žitarica, mesa i mlijeka realna činjenica, odnosno realni proizvod koji treba da ima i realnu cijenu na tržištu.
Semberija info - Lj. Ljubojević
