PODSJEĆANjE NA PROGON JEVREJA I HOLOKAUST :: Semberija INFO ::

 

PODSJEĆANjE NA PROGON JEVREJA I HOLOKAUST


Četrnaestog aprila 1941. godine počeo je progon Jevreja iz Bijeljine u Drugom svjetskom ratu, izjavio je primarijus dr Danijel Atijas, predsjednik Jevrejske opštine u Doboju prilikom polaganja cvijeća i vijenca na Jevrejskom groblju u Bijeljini, podsjetivši na tragične dane i godine fašističkog progona Jevreja u cijeloj Evropi.

“U Bijeljini je prije Drugog svjetskog rata živjelo više od 350 Jevreja. Nažalost , danas nema nijednog živog Jevreja u Bijeljini. Jevreji su u Bijeljini živjeli od 1850. godine. Još za vrijeme turske okupacije bavili su se slobodno trgovinom u ovom gradu. U to vrijeme Bijeljinu su naseljavali Jevreji iz Soluna, Skoplja, Sarajeva I drugih gradova koji su vodili porijeklo od Sefarda, španskih Jevreja. Dolaskom Austro -  Ugarske monarhije u ove krajeve, 1878. godine, počinju ovdje da se naseljavaju i Aškenazi, Jevreji iz Istočne Evrope. Bile su to porodice Gabora, Grinfilda, Davajla, Švicera  i  druge. Bavili su se trgovinom, manufakturom, proizvodili su voće i povrće, bavili se uvozom i izvozom robe. U to vrijeme Jevreji su u Bijeljini živjeli u Šabića mahali, u samom centru grada. Nakon  međusobnih  trgovinskih razmirica, sve se  “poravnalo”  1895. godine, kada su izgradili prvu sinagogu kod hotela “Drina”. Nakon toga Jevreji grade hotel “Evropa”, vlasništvo Rifke Alkalaj. Bijeljinci su posebno pamtili doktora Jakoba Kohuta koji je u to vrijeme bio jedini školovani ljekar u Bijeljini.  On je 1880. godine formirao i bolnicu u Bijeljini, na čijim temeljima radi  i  današnja bijeljinska bolnica”, podsjetio je primarijus dr Danijel Atijas, istakavši da  su 14. aprila 1941. godine u Bijeljinu ušle njemačke divizije, četiri dana nakon formiranja Nezavisne države Hrvatske.



“U Bijeljinu dolaze njemačke trupe, koje počinju da pljačkaju i progone Jevreje. Ono što je posebno žalosno za to doba, pljačkašima se pridružuju i komšije iz susjednog Petrovog Sela,  pod vođstvom Karla Latingera koji je predvodio  “Kulturbund”. Tako su takozvani “čuvari njemačke kulture” ispali obični pljačkaši. Ovim pomenom i sjećanjem mi se klanjamo nevinim jevrejskim žrtvama. Među Bijeljincima bio je  human čovjek  Risto Ristić, koji je odlikovan titulom “Pravednika”, jer je prvog avgusta 1942. godine upozorio Jevreje da se sklone, jer  im se od strane ustaša spremao transport za Jasenovac. Risto Ristić se pominje i u Jad Vašemu, našem Memorijalnom kulturnom centru  za jevrejske žrtve i heroje holokausta  u Jerusalimu, gdje je i jedno drvo zasađeno u njegovu čast. U Bijeljini nam pomažu Borivoje i Snježana Senić oko održavanja jevrejskog groblja.

Odlučili smo da svakog četrnaestog aprila dođemo ovdje i na simboličan način podsjetimo građane Bijeljine da su ovdje živjele i njihove komšije Jevreji”, istakao je primarijus dr Danijel Atijas, naglasivši značaj saradnje Bijeljine  i  Doboja na kulturnom planu.

Semberija info