URUČENO GRADSKO PRIZNANjE "ZASLUŽNA ŽENA“ ZA 2019. GODINU: Žene koje život u našem gradu čine boljim i pravednijim :: Semberija INFO ::

 

URUČENO GRADSKO PRIZNANjE "ZASLUŽNA ŽENA“ ZA 2019. GODINU: Žene koje život u našem gradu čine boljim i pravednijim


Na svečanosti organizovanoj povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, priznanje ,,Zaslužna žena“ ove godine dodijeljeno je Dubravki Živković Ostojić, Jelici Kokotović i Šemsi Izić.

Za ženski doprinos razvoju naše lokalne zajednice i promociju grada Bijeljine, gradonačelnik Mićo Mićić je, na prijedlog Komisije za ravnopravnost polova Skupštine grada, donio odluku kojom je ustanovljeno priznanje ,,Zaslužna žena“ grada Bijeljine. Ove godine priznanje je dodijeljeno po peti put, a kako je rečeno na svečanoj dodjeli priznanja, organizovanoj u Gradskoj galeriji, ovo prerasta u tradiciju. 



Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić je, uručujući priznanja izuzetnim ženama Dubravki Živković Ostojić, Jelici Kokotović i Šemsi Izić istakao da su dobitnice priznanja ,,Zaslužna žena“ primjer društveno aktivnih, ali i požrtvovanih žena.

- One svojim radom i uspjesima čine Bijeljinu boljim mjestom za život. Nadam se da će ova priznanja biti motiv i budućim generacijama žena da se aktivno uključe u društveni život i doprinose razvoju našeg grada, izjavio je Mićić .

Dubravka Živković Ostojić

Dubravka je rođena 1940. godine, kao zdravo dijete, u Velinom Selu. Sticajem životnih okolnosti izgubila je sluh u trećem razredu osnovne škole. Bilo je to vrijeme velikih predrasuda prema gluvim osobama, sa kojima će se Dubravka boriti cijelog života. Poslije teških godina tuge, upisala se u školu za gluvu djecu u beogradu, a nakon osnovne upisala je srednju bibliotekarsku školu. Po završetku srednje škole zaposlila se u Narodnoj biblioteci ,,Filip Višnjić“ u Bijeljini. Uz rad završila je i studije bibliotekarstva u sarajevu, sa čistom desetkom iz struke, kao prvi i jedini gluvi student. Do sada je objavila šest knjiga poezije i tri stručne knjige. Autorka je prvog riječnika gestovnog jezika u Republici Srpskoj, te glavna i odgovorna urednica jedinog časopisa u RS  koji se bavi problematikom i informisanjem gluvih. Bila je predsjednica Saveza gluvih BiH, kao republike u bivšoj Jugoslaviji, i delegat na Svjetskom kongresu gluvih u Tokiju 1991. godine. 
Poslije raspada Jugoslavije aktivno je radila u novoosnovanom Savezu gluvih i nagluvih Republike Srpske, čija je predsjednica već 12 godina. 

- Humanitarnim radom bavim se 36 godina, a zajedno sa kolegama, u bijeljinskom Udruženju gluvih i nagluvih, činim sve kako bi se smanjilo siromaštvo, te na socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti naših gluvih sugrađana, kaže Dubravka ostojić Živković koja je za svoj rad u oblasti kulture 2002. godine nagrađena zlatnom značkom grada Bijeljina, a 2012. za humanitarni rad je odlikovana srebrnom medaljom ,,Knez Ivo od Semberije“.  

Jelica Kokotović

Jelica je rođena 1975. godine u Tuzli. Od 1999. godine, sa prethodno završenom Višom školom unutrašnjih poslova u Banja Luci, radila je na poslovima inspektora opšteg kriminaliteta u Centru javne bezbjednosti Bijeljina. Godine 2011. završava Pravni fakultet i radi kao pravnik na poslovima inspektora za opšti kriminalitet u Policijskoj upravi Bijeljina, gdje vodi referat nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. Magistarski rad odbranila je 2014. godine na temu ,,Zaštita ljudskih prava i sloboda od ugrožavanja sa elementima nasilja (sa posebnim osvrtom na kategoriju maloljetnika i žena)“. Od strane gradonačelnika Bijeljine imenovana je za člana radne grupe za borbu protiv nasilja u porodici, takođe je član radne grupe za izradu Lokalnog džender akcionog plana kao predstavnica Policijske uprave Bijeljina. Aktivna je u ,,Mreži žena“ MUP-a RS od osnivanja, a istovremeno je član Odbora za rodna pitanja i ulogu žena u MUP-u RS.
 
- Kao osnovni cilj svoje profesionalne karijere postavila sam zaštitu ljudskih prava, prvenstveno zaštitu maloljetnika i žena, kao i prevenciju, otkrivanje i suzbijanje nasilja u porodici i maloljetničke delikvencije, ističe Jelica Kokotović.  

Šemsa Izić

Šemsa je rođena u Bijeljini 1955. godine, gdje je završila osnovnu školu. Srednju građevinsku školu završila je u Tuzli, a  ahitektonski fakultet u Beogradu. Po završetku studija vratila se u rodni grad i u Građevinskom preduzeću ,,Rad“ Bijeljina  radila na poslovima planiranja i organizovanja gradnje, kao rukovodilac tehničke pripreme, sve do 2007. godine.   U septembru 2007. godine, zajedno sa suprugom, koji je takođe diplomirani inženjer arhitekture, osnovala je projektantski biro ,,Medium“ u kojem su nastali mnogi projekti prepoznatljivih građevina, među kojima su zgrada IN televizije, Centar za kulturu, za koji je biro osvojio prvu nagradu na javnom konkursu, zatim petorazredna osnovna škola na Ledincima, Muzej zvorničko-tuzlanske eparhije  sa vladičanskim dvorom i mnoge druge građevine u Bijeljini. Šemsa je članica ,,Inervil“ kluba Bijeljina koji se bavi pružanjem pomoći onima kojima je to potrebno, ali i širenjem međusobnog i međunarodnog prijateljstva. Jedan od najznačajnijih projekata kluba u prošloj godini je doniranje sredstava za izradu česme u Gradskom parku.

Na dodjeli priznanja ,,Zaslužna žena“ u ime nagrađenih obratila se Šemsa Izić.

- Zahvaljujem gradonačelniku, kao i svima onima koji su prepoznali naš rad i trud da učinimo našu sredinu boljim mjestom za život, rekla je Šemsa Izić. 

Posthumno priznanje ,,Zaslužna žena“ Gordani Stupar

Ove godine dodijeljeno je i jedno posthumno priznanje ,,Zaslužna žena“, a dodijeljeno je Gordani Stupar koja je svojim dugogodišnjim humanitarnim radom i rukovođenjem Udruženjem žena oboljelih od karcinoma dojke ,,Gea“ dala značajan doprinos poboljšanju položaja u društvu žena koje se bore sa ovom opakom bolešću. 

Priznanje je primila Gordanina kćerka, Vanja Stupar. 

Gordana je rođena 1954. godine u Sarajevu. Djetinjstvo je provela na Ilidži, gdje jke završila i osnovnu školu, a Srednju tehničku školu završila je u Sarajevu. U firmi ,,Energoinvest“ radila je do konstatovane dijagnoze malignog karcinoma dojke, kada je i prijevremeno penzionisana 1988. godine. 
Tada već udata, majka dvije djevojčice, uspješno je završila prvi ciklus liječenja,  ali bolest se vraćala još šest puta i Gordanina borba je trajala 32 godine. U Bijeljinu dolazi 2003. godine, kad osniva udruženje žena oboljelih od karcinoma dojke ,,Gea“. Udruženje je uspješno sprovelo  niz akcija, a svakako jedno od najznačajnijih je nabavka dva mamograf aparata za rano otkrivanje karcinoma dojke. Članice udruženja ,,gea“ izborile su se i za osnivanje prve onkološke ambulante i formiranje konzilijuma pri bijeljinskoj bolnici, kao i za dobijanje ortopedskih pomagala za oboljele žene. Gordana je aktivno učestvovala i u svim kampanjama podizanja svijesti o karcinomu dojke od kojih se izdvaja kampanja ,,zagrljaj podrške“ na nivou BiH, a koja je bila dio svjetske kampanje ,,Breast Friends“. 
Preminula je u novembru 2019. godine, a ostaće upamćena kao veliki humanitarac i heroj.

Semberija info