U MUZEJU SEMBERIJE OVORENA IZLOŽBA „ARHEOLOGIJA BALKANA U FOKUSU“
Naučne senzacije iz doba neolita na području Novog Sela od večeras dostupne i građanima
U sklopu istraživačkog projekta Fonda za unapređenje naučnog rada večeras je u Muzeju Semberije u Bijeljini otvorena izložba „Vizualizacija nepoznatog Balkana", koja prezentuje arheološkaiskopavanja u Bosni i Hercegovini i Srbiji od 2019. do 2021. godine koje je proveo Austrijski arheološki institut (ÖAI) Austrijske naučne akademije (ÖAW) zajedno sa lokalnim partnerima.
Prikazani su nalazi sa pet lokaliteta koji obuhvataju vrijeme od neolita do ranog željeznog doba među kojima je i humka na području Novog Sela. Ona, prema riječima Dr Maria Gavranovića, zamjenika direktora Austrijskog arheološkog instituta, predstavlja naučnu senzaciju, jer su na prostoru Semberije pronađeni ovakvi ostaci iz doba neolita.
„Ono što smo pronašli na području Bijeljine je prevazišlo sva našaočekivanja i napravilo je odjeka u naučnoj zajednici. U velikim humkama istočno od Bijeljine, koje dosada uopšte nisu pominjane u naučnoj literaturi, a nama su bile zanimljive uzvisine tog oblika u ravnici, u iskopavanjima 2019. i 2021, godine otkrili smo da one predstavljaju ritualna mjesta. Tu su prije 5 000 godina ili 2500 godina p.n.e. ljudske zajednice sa ovog prostora sahranjivale svoje mrtve koje su spaljivali i pri tome su rađene određene ritualne radnje“, pojasnio je Gavranović.
Isti lokalitet je u periodu 17. ili 18. vijeka prije nove ere korišten i kao mjesto ukopa muške osobe starosti oko 22 godine, porijeklom iz ,,stepske populacije koja je dolazila ovdje“. Preko njega je nasuta ogromna količina pokrivke i što čini humku koja je zaravnjena razvlačenjem zemlje poljoprivrednim radovima.
Vjerovatno se, kako je pojasnio Gavranović, radi o vrlo važnimosobama. Prema njegovim riječima genetska struktura ukopane osobe tek treba da bude istražena, dok je na spaljenim skeletima to nemoguće uraditi.
Ukupno je 42 arheologa radilo na pet lokaliteta u Srbiji i BiH.
„Radilo se u Leskovcu, Nišu, Boru, Bijeljini i Zenici gdje smo pokušali, do sada nepoznate arheološke stvari da rasvijetlimo, putem istraživanja, snimanja, a sad i vizuelizacije putem plakata za širu publiku. Istraživali smo prve sjedilačke zajednice na Balkanu prije 6000 godina, preko bakarnog i bronzanog doba i došli smo do fascinantnih otkrića kao što je ovo u Bijeljini“, rekao je Gavranović.
Na osnovu rezultata ovih istraživanja pokrenuta su tri nova projekt koji će se realizovati u naredne četiri godine, a koji se bave Leskovačkim krajem, područjem Bora, Bijeljine i Zenice
Najinteresantniji će, ponovo, biti lokalitet na području Semberije – Muharike za koji geomagnetska istraživanja pokazuju da se možda radi o strukturama sa pravilnim rasporedom. Okolo je jarak u čijoj sredini je vjerovatno grobna komora sa pratećim strukturama. O čemu se zaista radi pokazaće najavljena istraživanja.
Direktor Muzeja Semberije Momčilo Koprivica je izrazio je zadovoljstvo novim spoznajama o počecima poljoprivrede na Balkanu te tehnikama i obredima kremiranja u bronzano doba
Izložbu, koja ima i prateći video materijal, otvorio je za posjete savjetnik gradonačelnike Bijeljine Radoslav Ostojić.
Postavka Austrijskog kulturnog foruma i Muzeja Semberije biće otvorena do 29. jula 2023. godine.
Semberija info - Z. Kusmuk
U sklopu istraživačkog projekta Fonda za unapređenje naučnog rada večeras je u Muzeju Semberije u Bijeljini otvorena izložba „Vizualizacija nepoznatog Balkana", koja prezentuje arheološkaiskopavanja u Bosni i Hercegovini i Srbiji od 2019. do 2021. godine koje je proveo Austrijski arheološki institut (ÖAI) Austrijske naučne akademije (ÖAW) zajedno sa lokalnim partnerima.
Prikazani su nalazi sa pet lokaliteta koji obuhvataju vrijeme od neolita do ranog željeznog doba među kojima je i humka na području Novog Sela. Ona, prema riječima Dr Maria Gavranovića, zamjenika direktora Austrijskog arheološkog instituta, predstavlja naučnu senzaciju, jer su na prostoru Semberije pronađeni ovakvi ostaci iz doba neolita.
„Ono što smo pronašli na području Bijeljine je prevazišlo sva našaočekivanja i napravilo je odjeka u naučnoj zajednici. U velikim humkama istočno od Bijeljine, koje dosada uopšte nisu pominjane u naučnoj literaturi, a nama su bile zanimljive uzvisine tog oblika u ravnici, u iskopavanjima 2019. i 2021, godine otkrili smo da one predstavljaju ritualna mjesta. Tu su prije 5 000 godina ili 2500 godina p.n.e. ljudske zajednice sa ovog prostora sahranjivale svoje mrtve koje su spaljivali i pri tome su rađene određene ritualne radnje“, pojasnio je Gavranović.
Isti lokalitet je u periodu 17. ili 18. vijeka prije nove ere korišten i kao mjesto ukopa muške osobe starosti oko 22 godine, porijeklom iz ,,stepske populacije koja je dolazila ovdje“. Preko njega je nasuta ogromna količina pokrivke i što čini humku koja je zaravnjena razvlačenjem zemlje poljoprivrednim radovima.
Vjerovatno se, kako je pojasnio Gavranović, radi o vrlo važnimosobama. Prema njegovim riječima genetska struktura ukopane osobe tek treba da bude istražena, dok je na spaljenim skeletima to nemoguće uraditi.
Ukupno je 42 arheologa radilo na pet lokaliteta u Srbiji i BiH.
„Radilo se u Leskovcu, Nišu, Boru, Bijeljini i Zenici gdje smo pokušali, do sada nepoznate arheološke stvari da rasvijetlimo, putem istraživanja, snimanja, a sad i vizuelizacije putem plakata za širu publiku. Istraživali smo prve sjedilačke zajednice na Balkanu prije 6000 godina, preko bakarnog i bronzanog doba i došli smo do fascinantnih otkrića kao što je ovo u Bijeljini“, rekao je Gavranović.
Na osnovu rezultata ovih istraživanja pokrenuta su tri nova projekt koji će se realizovati u naredne četiri godine, a koji se bave Leskovačkim krajem, područjem Bora, Bijeljine i Zenice
Najinteresantniji će, ponovo, biti lokalitet na području Semberije – Muharike za koji geomagnetska istraživanja pokazuju da se možda radi o strukturama sa pravilnim rasporedom. Okolo je jarak u čijoj sredini je vjerovatno grobna komora sa pratećim strukturama. O čemu se zaista radi pokazaće najavljena istraživanja.
Direktor Muzeja Semberije Momčilo Koprivica je izrazio je zadovoljstvo novim spoznajama o počecima poljoprivrede na Balkanu te tehnikama i obredima kremiranja u bronzano doba
Izložbu, koja ima i prateći video materijal, otvorio je za posjete savjetnik gradonačelnike Bijeljine Radoslav Ostojić.
Postavka Austrijskog kulturnog foruma i Muzeja Semberije biće otvorena do 29. jula 2023. godine.
Semberija info - Z. Kusmuk
