Panto Pantić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika ,,Sveti Luka’’
1.Šta smatrate svojim najvećim uspjehom u životu?
Najveći uspjeh u mom životu, svakako, predstavlja to što sam se ostvario u ulozi oca, dva predivna dječaka.
2. Koja je to profesija kojom ste u mladosti priželjkivali da se bavite i koliko se ona razlikuje od onoga što vam je danas posao?
Kao dijete, dosta vremena sam provodio u crtanju i bojenju, pravio sam razne stvari od papira, drveta i gline. Završio sam srednju Građevinsku školu, smjer Građevinski tehničar za visokogradnju i tu sam, takođe, puno vremena provodio u crtanju i projektovanju. Ljubav prema likovnoj umjetnosti je prevagnula, te sam 2004. godine upisao Pedagoški fakultet, smjer Profesor razredne nastave i likovne kulture, kao prva generacija na tom smjeru. Takođe sam bio i polaznik prve generacije Škole ikonopisa u Bijeljini „Andrej Rubljov“, koju sam pohađao četiri godine, a koja je danas poznatija pod drugim imenom „Odigitrija“. Danas sam zaposlen u JU OŠ „Jovan Dučić“ Bijeljina kao nastavnik likovne kulture i predsjednik sam Udruženja likovnih umjetnika „Sveti Luka“ u Bijeljini.
3. Koja knjiga, film ili predstava su na vas ostavili utisak poslednjih godina?
Jedna od knjiga koja je na mene ostavila jak utisak i kojoj se svaki put iznova vraćam je svakako „Stari slikarski priručnici“ Milorada Medića.
4. Postoji li hobi ili neko drugo interesovanje kojem posvećujete slobodno vrijeme?
Pored slikanja ikona i slika, mogu da kažem da mi je jedan od hobija sakupljanje starog novca i starih predmeta.
5. Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo unaprijediti u Bijeljini?
Mislim da Bijeljina zaslužuje da dobije jedan prostor za stalnu postavku slika. Iako je ULU „Sveti Luka“ na konferenciji, koja je organizovana u zgradi Gradske uprave, dobilo obećanje da nam se dodjeljuje jedna prostorija za rad udruženja, a zvanična potvrda je, ipak, izostala. Likovni umjetnici predstavljaju svojevrsne kulturne ambasadore Grada Bijeljina i Semberije, odlazeći u druge gradove na likovne kolonije.
6. Kako Bijeljinu i Semberiju vidite u budućnosti?
Bijeljinu i Semberiju u budućnosti vidim kao evropski grad, koji će prepoznati značaj kulture i afirmisati što više mladih da ostanu u našem gradu, da svojim radom u oblasti kulture unapređuju našu sredinu.
Semberske novine
Najveći uspjeh u mom životu, svakako, predstavlja to što sam se ostvario u ulozi oca, dva predivna dječaka.
2. Koja je to profesija kojom ste u mladosti priželjkivali da se bavite i koliko se ona razlikuje od onoga što vam je danas posao?
Kao dijete, dosta vremena sam provodio u crtanju i bojenju, pravio sam razne stvari od papira, drveta i gline. Završio sam srednju Građevinsku školu, smjer Građevinski tehničar za visokogradnju i tu sam, takođe, puno vremena provodio u crtanju i projektovanju. Ljubav prema likovnoj umjetnosti je prevagnula, te sam 2004. godine upisao Pedagoški fakultet, smjer Profesor razredne nastave i likovne kulture, kao prva generacija na tom smjeru. Takođe sam bio i polaznik prve generacije Škole ikonopisa u Bijeljini „Andrej Rubljov“, koju sam pohađao četiri godine, a koja je danas poznatija pod drugim imenom „Odigitrija“. Danas sam zaposlen u JU OŠ „Jovan Dučić“ Bijeljina kao nastavnik likovne kulture i predsjednik sam Udruženja likovnih umjetnika „Sveti Luka“ u Bijeljini.
3. Koja knjiga, film ili predstava su na vas ostavili utisak poslednjih godina?
Jedna od knjiga koja je na mene ostavila jak utisak i kojoj se svaki put iznova vraćam je svakako „Stari slikarski priručnici“ Milorada Medića.
4. Postoji li hobi ili neko drugo interesovanje kojem posvećujete slobodno vrijeme?
Pored slikanja ikona i slika, mogu da kažem da mi je jedan od hobija sakupljanje starog novca i starih predmeta.
5. Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo unaprijediti u Bijeljini?
Mislim da Bijeljina zaslužuje da dobije jedan prostor za stalnu postavku slika. Iako je ULU „Sveti Luka“ na konferenciji, koja je organizovana u zgradi Gradske uprave, dobilo obećanje da nam se dodjeljuje jedna prostorija za rad udruženja, a zvanična potvrda je, ipak, izostala. Likovni umjetnici predstavljaju svojevrsne kulturne ambasadore Grada Bijeljina i Semberije, odlazeći u druge gradove na likovne kolonije.
6. Kako Bijeljinu i Semberiju vidite u budućnosti?
Bijeljinu i Semberiju u budućnosti vidim kao evropski grad, koji će prepoznati značaj kulture i afirmisati što više mladih da ostanu u našem gradu, da svojim radom u oblasti kulture unapređuju našu sredinu.
Semberske novine
