LjETNjE VRUĆINE I POSLjEDICE


Visoke temperature, povećana vlažnost vazduha,, jaka sunčeva svjetlost, neugodni ubodi i ujedi insekata i životinja opasni su, pogotovo za osobe čiji je organizam oslabljen bolestima.

Do stvaranja topline u tijelu dolazi iz okoline i metabolizma. Otpuštanje toplote iz tijela se odvija preko kože, isijavanjem, znojenjem (isparavanjem) i konvekcijom (prenosom toplote kroz tjelesne tečnosti). Svaki od ovih načina zavisi o temperaturi i vlažnosti okoline.

Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topote. Efekti  se vide u nemogućnosti zadovoljenja povećanih potreba srčanožilnog sistema, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova.
Najčešći poremećaji izazvani visokim temperaturama okoline koji imaju posljedice na zdravlje su:

Toplotni osip
 
Nastaje prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom, i boravkom u sjenovitim mjestima ili prozračnim, klimatizovanim prostorima. Ne preporuča se nanošenje krema na zahvaćeno područje. Dovoljno ga je održavati suvim (može se upotrijebiti dječji puder).

Toplotni grčevi
 
Bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće stomaka, javljaju se usled napornog fizičkog rada. Osobe koje se obilnije znoje tokom fizičkih aktivnosti i pri velikim vrućinama sklonije su razvijanju grčeva. Prva pomoć sastoji se u prestanku obavljanja svih aktivnosti, ukoliko radite naporan fizički rad i mirovanjem u sjenovitom području ili klimatiovanoj prostoriji. Pijte vodu, prirodne negazirane voćne sokove. Nikako alkohol! Nastavite mirovati i nekoliko sati nakon pojave grčeva jer se može razviti iscrpljenost ili toplotni udar. Ukoliko toplotni grčevi traju duže od jednog sata, a preduzeli ste navedene mjere prve pomoći, bolujete od srčanih bolesti ili ste na ishrani s niskom količinom soli, obavezno se javite svome ljekaru i zatražite medicinsku pomoć.
 
Toplotna iscrpljenost
 
Zdravstveni poremećej koji se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ukoliko je unos tečnosti bio nedovoljan. Najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom, te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici...). Simptomi koji upozoravaju na toplotnu iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, grčevi mišića, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica.
Prva pomoć kod toplotne iscrpljenosti je:
  • Piti puno tečnosti (voda, bezalkoholni i negazirani napici)
  • Odmarati se u  sjenovitom ili klimatizovanom prostoru
  • Tuširati se mlakom vodom
  • Nositi laganu odjeću i obuću
Iz toplotne iscrpljenosti lako se možete razviti toplotni udar. Ukoliko se navedeni simptomi pojačavaju ili traju duže od 1 sat obavezno potražite llekarsku pomoć.
 
Toplotni udar
 
Ukoliko se ne prepozna na vrijeme, toplotni udar može dovesti do težih oštećenja organizma, pa i do smrti. On predstavlja najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim ljetjim temperaturama i vrućinom, usled gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i nesposobnošću hlađenja putem znoja. Simptomi toplotnog udara su:: crvena, topla i suva koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzan puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti. Postupak kod zbrinjavanja unesrećenog je sledeći:
  • Odmah pozovite službu hitne pomoći (124),
  • Unesrećenu osobu prenesite u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova,
  • Skinite unesrećenome odjeću, stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, prskajte hladnom vodom i hladite lepezama, ventilatorom i slično,
  • Kontrolišite  temperaturu i snizite je ispod 38°C (bez lijekova),
  • Osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.