Osnovno pravilo funkcionisanja keto dijete je smanjen unos ugljenih hidrata u organizam, i blago povećan unos proteina, te značajnije povećan unos dobrih masnoća. Glukoza u krvi – šećer, kao osnovni izvor energije, zamijenjena je ketonima – jedinjenjima masti. Postepeno navikavanje tijela da se hrani vlastitim zalihama masti rezultiraće gubitkom kilograma, a kako je unos ugljenih hidrata sveden na minimum, povećanim unosom proteina i masti zaštitićete se od gubitka mišićne mase, što je osnovni problem strogo restriktivnih dijeta baziranih na gladovanju, odnosno apstinenciji od većine neophodnih makronutrijenata.

Da se razumijemo – ishrana bez ugljenih hidrata uopšte, isto tako ne dolazi u obzir. Deficit ugljenih hidrata na duže staze može rezultirati raznim propratnim problemima, pa se i u standardni program ketogene dijete uvodi dopuna ugljenim hidratima, ili, takozvano – punjenje.

Punjenje se praktikuje kao jedan dan u dvije sedmice, a zavisno od težine postizanja vaših ciljeva – može i jednom sedmično, i tada jedete i hranu izrazito bogatu ugljenim hidratima.

Da ne bude zabune, punjenje znači isključivo punjenje mišićnog glikogena, odnosno ugljenih hidrata koji su sastavni dio mišićne mase. Nikako ne znači punjenje želuca hranom kao da vas to veče vode na električnu stolicu.

Znači, primarni cilj ketogene dijete je da nauči vaš organizam da mu svakodnevan unos ugljenih hidrata nije potreban da bi funkcionisao. I ovdje moramo razgraničiti neke pojmove. Nisu svi ugljeni hidrati neprijatelji ketoze.

Najveći neprijatelj je šećer, odnosno namirnice bogate skrobom, dok su one bogate vlaknima manje opasne, i čak poželjne, jer olakšavaju proces probave. Povrće bogato vlaknima je bitan dio ishrane u ketogenoj dijeti i trudite se da ga jedete što je više moguće. Vlakna nisu razgradiva i kao takva neće zasmetati, niti zbuniti organizam da je došao novi izvor goriva i da treba izaći iz ketoze. U vrijeme „punjenja“ dozvoljeno je miješati sve vrste ugljenih hidrata.

Formiranje jelovnika keto dijete

Jelovnik keto dijete nije ni malo siromašan, nije komplikovan i svidjeće se svakom ljubitelju ukusnog zalogaja. Naglasak je na visokom unosu masnoća, nešto manje proteina, te strogoj restrikciji ugljenih hidrata.
To znači da su hljeb i slična peciva potpuno izbačeni iz ishrane, dok se povrće razdvaja na ono bogatije i manje bogato ugljenim hidratima. Povrće je obavezan sastavni dio jelovnika, a dozvoljeno je jesti ono sa niskim postotkom ugljenih hidrata, odnosno povrće koje je prvenstveno bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Keto dijeta predlaže pet obroka dnevno, tri glavna i međuobroke, ili užine.

Dozvoljene vrste namirnica:

• Meso u gotovo svim svojim oblicima – (junetina, teletina, svinjetina, piletina, ćuretina, slanina, suhomesnati proizvodi…)
• Jaja
• Sir – (prvenstveno sirevi koji nisu prerađeni, poput mocarele, gaude ili kozijeg sir) kao i domaći jogurt ili kefir
• Riba, takođe u svim oblicima, poželjnije su masnije vrste ribljeg mesa – (tuna, skuša, losos, ili domaće riječne ribe)
• Maslac
• Orašasti plodovi i sjemenke – (orasi, bademi, sjemenke od bundave ili lana)
• Ulje u svojim zdravijim verzijama – (maslinovo, kokosovo ili ulje avokada)
• Povrće, isključivo sa niskim postotkom ugljenih hidrata – (paradajz, paprika, luk, kupus, brokoli, karfiol, špinat, pečurke, artičoka, tikvice, krastavci)
• Začini – (so, biber, crvena paprika, sojin sos, senf…)
• Voda – obavezan je veći unos vode svakog dana, naročito zato što je proteinski bogata trpeza karakteristična za ketogenu dijetu. Vodu pijte između obroka, najbolje oko pola sata poslije obroka, da ne bi razredili želučane sokove i poremetili njihov rad. Koliko vode dnevno vam je potrebno najbolje ćete znati po boji vaše mokraće – ako je izrazito žuta, onda vam nedostaje vode, ako je izrazito blijeda – popili ste i previše. Svijetlo žuta boja znači da ste našli pravu mjeru. Voda će vam olakšati i probavne procese.

Navedene namirnice dozvoljeno je kombinovati po sopstvenoj volji i dnevni unos nije ograničen nikakvim posebnim zabranama, nego isključivo potrebama korisnika.

Zabranjene vrste namirnica:

•  Voće, gotovo svo. Izuzetak su: avokado i male količine jagoda.
• Slatkiši – (zaslađeni napici, voćni sokovi, gazirani sokovi, sladoled, kolači, torte…)
• Žitarice i skrob – (hljeb, tjestenine, pahuljice, peciva, riža…)
• Alkohol – (gotovo sva alkoholna pića sadrže ugljene hidrate i mogu da naruše stanje ketoze) 
•Nezdrave masti – (nalaze se u majonezu, uljima na bazi povrća, čipsu, margarinima…)
• Povrće bogato ugljenim hidratima – (krompir, mrkva, pasulj, mahune, sočivo, grašak…)
•Začini i prelivi koji su dodatno zaslađivani
• Kukuruz

Na osnovu dozvoljenih i zabranjenih grupa namirnica formirate jelovnik koji ćete pratiti tokom trajanja ketogene dijete.
​
U prvih 15 dana keto dijete možete očekivati gubitak oko četiri do pet kilograma.