Od odbacivanja ljudi koje volimo i zadržavanja razornih sklopova razmišljanja, pa i do samoozljeđivanja, puno puta se nađemo u „mračnim ulicama“. Odrastanjem možemo shvatiti kako autodestruktivno ponašanje izvire iz niskog samopoštovanja, pa čak i mržnje prema sebi. Dok psiholozi nagađaju da auto – sabotaža može biti mehanizam suočavanja (npr. sa stresom, pritiskom, socijalnim zahtjevima itd.), drugi smatraju autodestruktivno ponašanje načinom održavanja zone komfora, zbog nedostatka povjerenja ili osjećaja nedostojnosti (npr. zadržavanje na poznatom dnu društvene ljestvice).

Simptomi i navike autodestruktivnog  ponašanja

Autodestruktivno ponašanje dolazi u mnogim oblicima, neki su ekstremni, neki nisu toliko ekstremni. No, kako bi se i dalje razvijali i poboljšavali svoj život, najbolje je suočiti se sa svojim demonima i pogledati ih ravno u lice.

Simptomi i navike autodestruktivnog ponašanja uključuju sljedeće: Zadržavanje negativnog razmišljanja

To je nesvjestan oblik autodestruktivnog ponašanja, jer to daje rezultit ispunjenjem vlastitih proročanstava. Primjeri uključuju misli kao što su: ,,Neću uspjeti, znam to.”, ,,Neću se živ izvući.”, ,,Ovo će me u potpunosti uništiti” itd.

Nedostatak preduzetnosti

To je simptom pasivnosti, ali još uvijek je to autodestruktivna priroda. Kada znamo da je nešto loše za nas, ali ne preduzimamo nikakvu radnju ili mjeru kako bi otklonili problem, mi, zapravo, sami sebe pripremamo za neuspjeh.

Pretjerani unos hrane

Gadan običaj koji za rezultat ima mnogo dugoročnih zdravstvenih problema.

Nedovoljan unos hrane

Mnogi ljudi koji nedovoljno konzumiraju hranu se zavaravaju, misleći da rade za svoje dobro, a, zapravo, je to obično samo prva pomoć za ozbiljno narušenu sliku o sebi i druge psihološke probleme.

Usiljena nesposobnost

To je prikazivanje sebe neinteligentnim ili nesposobnim za uspješno postizanje nečeg.
Usiljena nesposobnost obično proizilazi iz nedostatka samopouzdanja.
Negativan uticaj na druge Negativan utjicaj koji imate na druge ljude, bilo riječima ili djelima, na kraju će se manifestovati u vašem životu (na primjer: bolestima, tragedijama, izolacijom itd.).

Samoozljeđivanje

Ekstremna stvar. Samoozljeđivanje je znak mržnje prema sebi i destruktivno je za psihu i za tijelo.

Samosažaljenje

Samosažaljenje je destruktivno zato što nas podstiče da ostanemo neaktivni (tj. da se valjamo u našim nesrećama), umjesto da zauzmemo ohrabrujući proaktivan pristup prema životu.

Droge i alkohol

Droge i alkohol stvaraju beskrajnu bijedu u životu zavisnika, njihovih prijatelja i članova porodice.

Društveno samoubistvo

Osoba nije uvijek svjesna ovakvog ponašanja, društveno samoubistvo je čin namjernog otuđivanja od ljudi oko nas. 
Do toga može doći kroz iritantno, odbojno ili antisocijalno ponašanje.

Neprihvatanje svojih emocija

Neprihvatanje i negiranje negativnih (a ponekad i pozitivnih) emocija stvara niz mentalnih, emocionalnih i fizioloških bolesti. Ovo je još jedan oblik nesvjesno manifestovanog autodestruktivnog ponašanja.

Odbijanje pomoći

Odbacivanje savjeta, odbijanje odlaska na odvikavanje, izbjegavanje psihologa … sve je to odbijanje pomoći, osoba viče ,,Ne zanima me moja dobrobit!” i vrišti ,,auto – sabotaža!”

Nepotrebno žrtvovanje

Neki ljudi uživaju u svojoj bijedi i to je jedino u čemu znaju uživati u svom životu.
Nepotrebno žrtvovanje je dobar način da se osoba osjeća ,,plemenito” i ,,altruistično”, dok prikriva stvaran čin samo-sabotaže: odustaje od stvari koje je istinski čine sretnim, od svojih nada, snova i strasti.

Pretjerano trošenje

Može se činiti neobično što je pretjerano trošenje na ovom popisu, ali to je oblik autodestruktivnog ponašanja koje ograničava slobodu i mir uma.

Zanemarivanje fizičkog tijela

Premalo spavanja, nedostatak fizičke aktivnosti, jedenje nezdrave hrane, to su klasični znakovi autodestruktivnog ponašanja.

Mentalno zanemarivanje
​
Odbijanje, izbjegavanje suočavanja s našim psihološkim zdravstvenim problemima (npr. stres, tjeskoba, depresija, paranoja, opsesivno – kompulzivni poremećaj itd.) odgađa proces ozdravljenja.