Sedam najgorih namirnica za mozak
Izvor: Nezavisne
Mozak je najvažniji organ u našem tijelu. On kontroliše rad srca, pluća i svih ostalih sistema u našem organizmu. Neke namirnice imaju negativne efekte na mozak, utičući na našu memoriju, raspoloženje i povećavajući rizik od demencije.
Procjenjuje se da će demencija pogoditi više od 65 miliona ljudi širom svijeta do 2030. godine, i to najviše kao posljedica nepravilne ishrane. Srećom, ako izbacite određene namirnice iz svoje ishrane, možete smanjiti rizik od propadanja mozga.
Zaslađena pića
Zaslađena pića kao što su gazirana, sportska, energetska pića i voćni sokovi ne samo da povećavaju obim vašeg struka i rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti - već imaju i negativan efekat na vaš mozak. Prekomjeran unos zaslađenih pića povećava šanse za razvoj dijabetesa tipa 2, koji dokazano povećava rizik od Alchajmerove bolesti.
Glavna komponenta mnogih zaslađenih pića je visoko-fruktozni kukuruzni sirup, koji se sastoji od 55% fruktoze i 45% glukoze. Visok unos fruktoze može dovesti do razvoja metaboličkog sindroma, koji povećava dugoročni rizika od razvoja demencije. Studije na životinjama su pokazale da visok unos fruktoze može dovesti do insulinske rezistencije u mozgu, kao i do smanjenja moždane funkcije, memorije, učenja i stvaranja moždanih neurona.
Visoko-prerađena hrana
Ultra-procesuirana hrana je podvrgnuta industrijskim procesima koji mjenjaju njenu prirodnu strukturu i dodaju vještačke sastojke, kao što su boje, arome, konzervansi, zaslađivači, emulgatori i pojačivači ukusa. Slatkiši, grickalice, brza hrana, gotova jela, peciva, žitarice za doručak, mesne prerađevine su obično siromašni hranljivim sastojcima, a bogati kalorijama, šećerom, solju i zasićenim mastima.
Studija koja je pratila više od 100.000 ljudi tokom pet godina je pokazala da veći unos ultra-prerađene hrane povećava rizik od depresije za 22 odsto, a rizik od kognitivnog opadanja i demencije za 36 odsto.
Ulja sjemenki su biljna ulja koja se dobijaju iz sjemenki suncokreta, kukuruza, soje, uljane repice, pamuka i susama. Ova ulja se često koriste u kulinarstvu i prehrambenoj industriji zbog svoje jeftinoće, stabilnosti i neutralnog ukusa. Međutim, ova ulja su bogata omega-6 masnim kiselinama, koje izazivaju upalu i mogu poremetiti ravnotežu sa omega-3 masnim kiselinama, koje su protivupalne i korisne za mozak. Previše omega-6 masnih kiselina može dovesti do hronične upale, koja je povezana sa oštećenjem moždanih ćelija i kognitivnim poremećajima.
Drugo, ulja sjemenki su podložna oksidaciji, što znači da reaguju sa kiseonikom i stvaraju slobodne radikale, koji mogu oštetiti DNK, proteine i membrane ćelija. Oksidovana ulja mogu povećati oksidativni stres u organizmu, koji je jedan od glavnih uzroka starenja i neurodegenerativnih bolesti.
Ulja sjemenki mogu sadržavati i tragove pesticida, herbicida i drugih hemikalija koje se koriste u uzgoju biljaka, a koji su toksični za mozak.
Pržena hrana i trans masti
Pržena hrana je obično bogata trans mastima, koje nastaju kada se biljna ulja zagrijavaju na visokim temperaturama. Trans masti povećavaju nivo lošeg holesterola (LDL) i smanjuju nivo dobrog holesterola (HDL) u krvi, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Trans masti takođe mogu izazvati upalu i oksidativni stres u mozgu, što može dovesti do oštećenja moždanih ćelija i poremećaja mišljenja.
Hrana bogata trans mastima je obično ultra-prerađena hrana, koja sadrži vještačke sastojke i može imati štetne posljedice po zdravlje, uključujući i zdravlje mozga. Studije su pokazale da veći unos ultra-prerađene hrane povećava rizik od depresije, kognitivnog opadanja i demencije.
Ovaj vještački zaslađivač koji se često koristi u bezalkoholnim pićima, žvakaćim gumama, jogurtima i drugim proizvodima sa niskim sadržajem šećera. Aspartam se u organizmu razlaže na fenilalanin, asparaginsku kiselinu i metanol. Fenilalanin može poremetiti nivo neurotransmitera u mozgu, kao što su dopamin i serotonin, koji utiču na raspoloženje, učenje i pamćenje. Asparaginska kiselina može preopteretiti moždane ćelije i izazvati njihovu smrt. Metanol je otrovna supstanca, koja se u organizmu pretvara u formaldehid i mravlju kiselinu, koje mogu oštetiti DNK, proteine i membrane ćelija u mozgu. Studije su, navodi Politikin magazin, povezale aspartam sa glavoboljom, migrenom, depresijom, anksioznošću, napadima panike, poremećajima spavanja, gubitkom pamćenja i Alchajmerovom bolešću.
Alkohol
Alkohol je psihoaktivna supstanca, koja utiče na rad mozga na različite načine. Može privremeno poboljšati raspoloženje, opustiti mišiće i smanjiti inhibicije, ali, takođe, može ometati koordinaciju, ravnotežu, govor, pažnju, pamćenje i donošenje odluka. Hronično i prekomjerno konzumiranje alkohola može dovesti do trajnih oštećenja mozga, kao što su atrofija mozga, alkoholna demencija i alkoholna neuropatija. Alkohol, takođe, može izazvati upalu, dehidraciju, hipoglikemiju, nedostatak vitamina i minerala, oksidativni stres i poremećaj mikrobioma crijeva, što može negativno uticati i na zdravlje mozga.
Mozak je najvažniji organ u našem tijelu. On kontroliše rad srca, pluća i svih ostalih sistema u našem organizmu. Neke namirnice imaju negativne efekte na mozak, utičući na našu memoriju, raspoloženje i povećavajući rizik od demencije.
Procjenjuje se da će demencija pogoditi više od 65 miliona ljudi širom svijeta do 2030. godine, i to najviše kao posljedica nepravilne ishrane. Srećom, ako izbacite određene namirnice iz svoje ishrane, možete smanjiti rizik od propadanja mozga.
Zaslađena pića
Zaslađena pića kao što su gazirana, sportska, energetska pića i voćni sokovi ne samo da povećavaju obim vašeg struka i rizik od dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti - već imaju i negativan efekat na vaš mozak. Prekomjeran unos zaslađenih pića povećava šanse za razvoj dijabetesa tipa 2, koji dokazano povećava rizik od Alchajmerove bolesti.
Glavna komponenta mnogih zaslađenih pića je visoko-fruktozni kukuruzni sirup, koji se sastoji od 55% fruktoze i 45% glukoze. Visok unos fruktoze može dovesti do razvoja metaboličkog sindroma, koji povećava dugoročni rizika od razvoja demencije. Studije na životinjama su pokazale da visok unos fruktoze može dovesti do insulinske rezistencije u mozgu, kao i do smanjenja moždane funkcije, memorije, učenja i stvaranja moždanih neurona.
Visoko-prerađena hrana
Ultra-procesuirana hrana je podvrgnuta industrijskim procesima koji mjenjaju njenu prirodnu strukturu i dodaju vještačke sastojke, kao što su boje, arome, konzervansi, zaslađivači, emulgatori i pojačivači ukusa. Slatkiši, grickalice, brza hrana, gotova jela, peciva, žitarice za doručak, mesne prerađevine su obično siromašni hranljivim sastojcima, a bogati kalorijama, šećerom, solju i zasićenim mastima.
Studija koja je pratila više od 100.000 ljudi tokom pet godina je pokazala da veći unos ultra-prerađene hrane povećava rizik od depresije za 22 odsto, a rizik od kognitivnog opadanja i demencije za 36 odsto.
Ulja sjemenki su biljna ulja koja se dobijaju iz sjemenki suncokreta, kukuruza, soje, uljane repice, pamuka i susama. Ova ulja se često koriste u kulinarstvu i prehrambenoj industriji zbog svoje jeftinoće, stabilnosti i neutralnog ukusa. Međutim, ova ulja su bogata omega-6 masnim kiselinama, koje izazivaju upalu i mogu poremetiti ravnotežu sa omega-3 masnim kiselinama, koje su protivupalne i korisne za mozak. Previše omega-6 masnih kiselina može dovesti do hronične upale, koja je povezana sa oštećenjem moždanih ćelija i kognitivnim poremećajima.
Drugo, ulja sjemenki su podložna oksidaciji, što znači da reaguju sa kiseonikom i stvaraju slobodne radikale, koji mogu oštetiti DNK, proteine i membrane ćelija. Oksidovana ulja mogu povećati oksidativni stres u organizmu, koji je jedan od glavnih uzroka starenja i neurodegenerativnih bolesti.
Ulja sjemenki mogu sadržavati i tragove pesticida, herbicida i drugih hemikalija koje se koriste u uzgoju biljaka, a koji su toksični za mozak.
Pržena hrana i trans masti
Pržena hrana je obično bogata trans mastima, koje nastaju kada se biljna ulja zagrijavaju na visokim temperaturama. Trans masti povećavaju nivo lošeg holesterola (LDL) i smanjuju nivo dobrog holesterola (HDL) u krvi, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Trans masti takođe mogu izazvati upalu i oksidativni stres u mozgu, što može dovesti do oštećenja moždanih ćelija i poremećaja mišljenja.
Hrana bogata trans mastima je obično ultra-prerađena hrana, koja sadrži vještačke sastojke i može imati štetne posljedice po zdravlje, uključujući i zdravlje mozga. Studije su pokazale da veći unos ultra-prerađene hrane povećava rizik od depresije, kognitivnog opadanja i demencije.
Ovaj vještački zaslađivač koji se često koristi u bezalkoholnim pićima, žvakaćim gumama, jogurtima i drugim proizvodima sa niskim sadržajem šećera. Aspartam se u organizmu razlaže na fenilalanin, asparaginsku kiselinu i metanol. Fenilalanin može poremetiti nivo neurotransmitera u mozgu, kao što su dopamin i serotonin, koji utiču na raspoloženje, učenje i pamćenje. Asparaginska kiselina može preopteretiti moždane ćelije i izazvati njihovu smrt. Metanol je otrovna supstanca, koja se u organizmu pretvara u formaldehid i mravlju kiselinu, koje mogu oštetiti DNK, proteine i membrane ćelija u mozgu. Studije su, navodi Politikin magazin, povezale aspartam sa glavoboljom, migrenom, depresijom, anksioznošću, napadima panike, poremećajima spavanja, gubitkom pamćenja i Alchajmerovom bolešću.
Alkohol
Alkohol je psihoaktivna supstanca, koja utiče na rad mozga na različite načine. Može privremeno poboljšati raspoloženje, opustiti mišiće i smanjiti inhibicije, ali, takođe, može ometati koordinaciju, ravnotežu, govor, pažnju, pamćenje i donošenje odluka. Hronično i prekomjerno konzumiranje alkohola može dovesti do trajnih oštećenja mozga, kao što su atrofija mozga, alkoholna demencija i alkoholna neuropatija. Alkohol, takođe, može izazvati upalu, dehidraciju, hipoglikemiju, nedostatak vitamina i minerala, oksidativni stres i poremećaj mikrobioma crijeva, što može negativno uticati i na zdravlje mozga.
