Profesor dr Danica Petrović, po struci ekonomista, o turizmu kao bitnoj privrednoj grani, govori za ,,Semberija info’’
Profesor dr Danica Petrović, po struci ekonomista, o turizmu kao bitnoj privrednoj grani, govori za ,,Semberija info’’ - Zadnjih godina sve više turista dolazi u naše krajeve
Iako Semberija ima značajan potencijal za razvoj turizma, imajući u vidu međunarodne konkurentnosti, turistička djelatnost na tom nivou kod nas je još uvijek na niskom stepenu razvijenosti. Da bi se ostvarili znatno bolji rezultati i svijetu što više prezentovali turistički resursi kraja, jedan od načina je formiranje klastera’’, pojašnjava, pored ostalog, za ,,Semberija info’’ profesor dr Danica Petrović.
Vaše stručno obrazovanje usko je vezano za turizam kao privrednu granu. Koliko je turizam bitan u jednom društvu i kako biste ocijenili trenutno stanje turizma na području Semberije?
-Turizam je najbrže rastuća privredna grana, čiji je razvoj djelimično usporila pandemija kovid-19. Djelimično, iz razloga što je oporavak turističke djelatnosti od posljedica pandemije znatno brži, nego oporavak ostalih privrednih djelatnosti. Tokom pandemije došlo je do razvoja turizma u okvirima granica svake zemlje, što je uticalo na povećanje broja domaćih turista. Jako je važan uticaj turističke djelatnosti na društveni proizvod i nacionalni dohodak svake zemlje, i to posredni, kroz turističku potrošnju i razvoj oblasti materijalne proizvodnje koje snabdijevaju turističku privredu, i neposredni, kroz prelivanje dohotka iz drugih zemalja. Važnost turizma u jednom društvu se ogleda i kroz veliki uticaj na zaposlenost stanovništva, jer povećanje turističkog prometa direktno utiče na povećanje broja zaposlenih u djelatnosti turističke privrede. Kada je riječ o turizmu na području Republike Srpske, kao i Semberije, zadnjih godina evidentan je rast ove djelatnosti, što možemo vidjeti prema broju dolazaka turista. Svakako da je zabilježen značajan pad broja dolazaka turista u 2020. godini, zbog pandemije.
S obzirom na značajne resurse kojima raspolaže teritorija Semberije, turistička djelatnost još uvijek je na niskom stepenu razvijenosti i međunarodne konkurentnosti, u najvećem dijelu zbog posljedica ratnih dešavanja, neprilagođenosti ponude savremenim turističkim trendovima, kao i nedovoljnog ulaganja u ovu djelatnost. Posljednjih godina se prepoznaje značaj ove djelatnosti, uglavnom od strane individualnih privatnih preduzetnika. Razvoj turizma podrazumijeva uključivanje što većeg broja investitora, što utiče na povećanje intenziteta razvoja turističke destinacije.
Uspješan razvoj turističke destinacije pretpostavlja postojanje određenog turističkog proizvoda koji se može plasirati na turističko tržište, a turistički proizvod i njegovo oblikovanje zavise od vrste turističke destinacije. S druge strane, savremeni razvoj turizma nameće stalnu potrebu za mijenjanjem, novim osmišljavanjem i stvaranjem novih atraktivnosti pri formiranju turističkog proizvoda.
Koje su mogućnosti razvoja turizma u Semberiji? Šta bi mogli biti kratkoročni, a šta dugoročni ciljevi u ovoj oblasti?
-Semberija je područje bogato prirodnim resursima, pogodnim za razvoj turističke djelatnosti.
Veliki značaj za turizam u Semberiji, kao i osnov za razvoj banjskog turizma, predstavlja termalna voda u banji Dvorovi, a koja je još uvijek nedovoljno iskorištena. U Dvorovima se nalazi jedina namjenski bušena geotermalna bušotina, dubine 1.500 metara. Na teritoriji grada Bijeljina nalaze se četiri geotermalna resursa, pa se ona može smatrati kao veoma bogato područje i konkurentna regija. Doprinos geotermalne energije životnom standardu je veliki u smislu povećanja kvaliteta života, stanovanja, rekreativnih mogućnosti, kvaliteta životne sredine, privrednog značaja i sl. Banjski turizam se sporo razvija, najviše zbog nedostatka smještajnih objekata i turističkih proizvoda odgovarajućeg kvaliteta i raznovrsnosti. Većina banja u Republici Srpskoj, pa tako i banja Dvorovi, nema dovoljan broj hotela visoke kategorije sa većim smještajnim kapacitetima i svoje poslovanje uglavnom zasniva na zdravstvenom i medicinskom turizmu, i to putem Fonda zdravstvenog osiguranja i zadnjih godina, putem turističkih vaučera. U manjoj mjeri, razvijeni su i drugi vidovi turizma: tranzitni, gradski, vjerski, manifestacioni, lovni, eko-turizam, seoski (ruralni). Za razvoj tranzitnog turizma u Semberiji izuzetno je važan geografski položaj zbog blizine granica sa Srbijom i Hrvatskom. Na razvoj kako tranzitnog, tako i ostalih vidova turizma, veliki uticaj bi imalo poboljšanje saobraćajne infrastrukture. U tom smislu, veliki značaj će imati auto-put koji se trenutno gradi. Dugoročni ciljevi razvoja turizma moraju se zasnivati na prirodnoj, ekološkoj, sociokulturnoj, društvenoj, privrednoj usklađenosti u procesu stvaranja vrijednosti kako za turiste, tako i za domaće stanovništvo, kroz ostvarivanje uslova za povećanje životnog standarda, razvoj infrastrukture, izgradnju kapaciteta koji se uklapaju u opšti ambijent ovog područja. Kratkoročni ciljevi razvoja obuhvataju zaštitu prirode i očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa, razvoj lokalne zajednice, unapređenje svijesti o kulturnom identitetu, ostvarenje ciljeva održivog razvoja.
Da li zakonski i podzakonski propisi koji regulišu oblast turizma (Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, lokalne vlasti) podstiču rast i kvalitet turističke ponude? Ima li prostora za poboljšanja u segmentu legislative?
-Zakon o turizmu Republike Srpske uređuje planiranje i razvoj turizma na teritoriji Republike Srpske, prava i obaveze turističkih subjekata, uslove za obavljanje turističke djelatnosti, usluge u turizmu, promociju turizma, podsticaje u turizmu i mnoga druga pitanja od značaja za razvoj i unapređenje turizma. Zakonom su propisani oblici planiranja razvoja turizma, koji obihvataju donošenje strateških planova o razvoju turističke privrede. Zakonski propisi podstiču rast i kvalitet turističke ponude kroz različite podsticajne mjere za razvoj turizma, kao što je finansiranje sredstava iz budžeta za različite namjene: usmjeravanje i podsticanje razvoja turizma u Republici Srpskoj, finansiranje izrade Strategije razvoja turizma Republike Srpske, Plana promocije turizma RS, finansiranje promotivnih aktivnosti turističkih destinacija, kao i učešće na turističkim manifestacijama u zemlji i inostranstvu, finansiranje izgradnje turističke infrastrukture i turističke suprastrukture, unapređenje postojeće turističke ponude, podsticanje domaćeg i receptivnog turizma, finansiranje projekata iz oblasti turizma ili drugih oblasti srodnih turizmu. I pored svega navedenog, turizam nije dostigao mogući nivo razvijenosti. Razloge za to možemo potražiti u nedostatku finansijskih sredstava koja se ulažu u ovu djelatnost, kao i nepridavanju pažnje i značaja onoliko koliko ova djelatnost zaslužuje.
Kako biste ocijenili ulogu turističkih organizacija na lokalnom nivou? Koliko mogu doprinijeti povećanju (po obimu i kvalitetu) turističke ponude?
-Turističke organizacije imaju veoma značajnu ulogu, jer u okviru svog djelovanja unapređuju razvoj turizma, podstiču unapređenje postojećeg i razvoj novog turističkog proizvoda, obavljaju poslove unapređivanja i promocije turističkih proizvoda i izvornih vrijednosti lokalne samouprave, kao što su tradicija i običaji, razvijaju svijest o značaju turizma i njegovim efektima na cjelokupni privredni sistem, unapređuju uslove boravka turista i pružaju im potrebne informacije.
Turističke organizacije, itekako, mogu da doprinesu povećanju turističke ponude na lokalnom nivou promocijom i organizovanjem kulturnih, umjetničkih, sportskih skupova i manifestacija, samostalno i u saradnji sa ostalim turističkim organizacijama u Republici.
U semberskom turizmu, svjedoci smo postojanja brojnih ,,robinzona” koji samoinicijativno kreiraju određene turističke ponude/proizvode?
Kako objediniti odnosno fokusirati svu ovu raštrkanu energiju u jednom pravcu - jačem pozicioniranju Semberije na turističkoj mapi regiona?
-Jedan od načina da se objedini turistička ponuda Semberije jeste formiranje klastera, iako njihov značaj na ovom području još uvijek nije u potpunosti prepoznat. Klasteri predstavljaju specifičan oblik povezivanja preduzeća, a geografska usredsređenost svih učesnika u klasteru predstavlja osnovu za njihove višedimenzionalne odnose koji podrazumijevaju koordinaciju, povjerenje, razmjenu informacija, zajedničko djelovanje i strategiju, saradnju, a u isto vrijeme i konkurenciju. Ovakvi međusobni odnosi i geografska bliskost kompanija, u okviru klastera, podrazumijevaju znatnu uštedu u ukupnim troškovima, odnosno veću produktivnost rada. Rezultat uspostavljanja i razvoj klastera čine značajni efekti koji pozitivno utiču i na preduzeća u klasteru i na region gdje se klaster nalazi: veći broj radnih mjesta, veća raznolikost procesa, proizvoda i vrsta rada, niži troškovi nabavke, smanjenje zaliha materijala, specijalizovane i uobičajene usluge, kvalifikovana radna snaga, difuzija tehnologije, proširenje tržišta i prilike za nove poslovne veze i sl. Dakle, uspostavljanje i razvoj klastera stvara mnogo pozitivnih efekata i prednosti kako na preduzeća u klasteru, tako i na region gdje se klaster nalazi.
Kolika je uloga mladih ljudi i modernih tehnologija u turizmu?
-Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija je u potpunosti izmijenio način poslovanja svih djelatnosti, pa tako i turističke. Preduzeća danas posluju i nastupaju na globalnom tržištu, gdje nastoje da iskoriste svoje komparativne i konkurentske prednosti u cilju što boljeg pozicioniranja na tržištu. Uloga mladih ljudi je velika, bilo da je riječ o mladim ljudima koji su zaposleni u turističkoj djelatnosti ili mladim ljudima turistima.
Biografija
Danica Petrović rođena je u Bijeljini. Osnovne i master studije završila je na Fakultetu poslovne ekonomije, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u Bijeljini. Nakon toga, završila je doktorske studije na Univezitetu Singidunum, u Beogradu.
Semberske novine - Semberija info
Iako Semberija ima značajan potencijal za razvoj turizma, imajući u vidu međunarodne konkurentnosti, turistička djelatnost na tom nivou kod nas je još uvijek na niskom stepenu razvijenosti. Da bi se ostvarili znatno bolji rezultati i svijetu što više prezentovali turistički resursi kraja, jedan od načina je formiranje klastera’’, pojašnjava, pored ostalog, za ,,Semberija info’’ profesor dr Danica Petrović.
Vaše stručno obrazovanje usko je vezano za turizam kao privrednu granu. Koliko je turizam bitan u jednom društvu i kako biste ocijenili trenutno stanje turizma na području Semberije?
-Turizam je najbrže rastuća privredna grana, čiji je razvoj djelimično usporila pandemija kovid-19. Djelimično, iz razloga što je oporavak turističke djelatnosti od posljedica pandemije znatno brži, nego oporavak ostalih privrednih djelatnosti. Tokom pandemije došlo je do razvoja turizma u okvirima granica svake zemlje, što je uticalo na povećanje broja domaćih turista. Jako je važan uticaj turističke djelatnosti na društveni proizvod i nacionalni dohodak svake zemlje, i to posredni, kroz turističku potrošnju i razvoj oblasti materijalne proizvodnje koje snabdijevaju turističku privredu, i neposredni, kroz prelivanje dohotka iz drugih zemalja. Važnost turizma u jednom društvu se ogleda i kroz veliki uticaj na zaposlenost stanovništva, jer povećanje turističkog prometa direktno utiče na povećanje broja zaposlenih u djelatnosti turističke privrede. Kada je riječ o turizmu na području Republike Srpske, kao i Semberije, zadnjih godina evidentan je rast ove djelatnosti, što možemo vidjeti prema broju dolazaka turista. Svakako da je zabilježen značajan pad broja dolazaka turista u 2020. godini, zbog pandemije.
S obzirom na značajne resurse kojima raspolaže teritorija Semberije, turistička djelatnost još uvijek je na niskom stepenu razvijenosti i međunarodne konkurentnosti, u najvećem dijelu zbog posljedica ratnih dešavanja, neprilagođenosti ponude savremenim turističkim trendovima, kao i nedovoljnog ulaganja u ovu djelatnost. Posljednjih godina se prepoznaje značaj ove djelatnosti, uglavnom od strane individualnih privatnih preduzetnika. Razvoj turizma podrazumijeva uključivanje što većeg broja investitora, što utiče na povećanje intenziteta razvoja turističke destinacije.
Uspješan razvoj turističke destinacije pretpostavlja postojanje određenog turističkog proizvoda koji se može plasirati na turističko tržište, a turistički proizvod i njegovo oblikovanje zavise od vrste turističke destinacije. S druge strane, savremeni razvoj turizma nameće stalnu potrebu za mijenjanjem, novim osmišljavanjem i stvaranjem novih atraktivnosti pri formiranju turističkog proizvoda.
Koje su mogućnosti razvoja turizma u Semberiji? Šta bi mogli biti kratkoročni, a šta dugoročni ciljevi u ovoj oblasti?
-Semberija je područje bogato prirodnim resursima, pogodnim za razvoj turističke djelatnosti.
Veliki značaj za turizam u Semberiji, kao i osnov za razvoj banjskog turizma, predstavlja termalna voda u banji Dvorovi, a koja je još uvijek nedovoljno iskorištena. U Dvorovima se nalazi jedina namjenski bušena geotermalna bušotina, dubine 1.500 metara. Na teritoriji grada Bijeljina nalaze se četiri geotermalna resursa, pa se ona može smatrati kao veoma bogato područje i konkurentna regija. Doprinos geotermalne energije životnom standardu je veliki u smislu povećanja kvaliteta života, stanovanja, rekreativnih mogućnosti, kvaliteta životne sredine, privrednog značaja i sl. Banjski turizam se sporo razvija, najviše zbog nedostatka smještajnih objekata i turističkih proizvoda odgovarajućeg kvaliteta i raznovrsnosti. Većina banja u Republici Srpskoj, pa tako i banja Dvorovi, nema dovoljan broj hotela visoke kategorije sa većim smještajnim kapacitetima i svoje poslovanje uglavnom zasniva na zdravstvenom i medicinskom turizmu, i to putem Fonda zdravstvenog osiguranja i zadnjih godina, putem turističkih vaučera. U manjoj mjeri, razvijeni su i drugi vidovi turizma: tranzitni, gradski, vjerski, manifestacioni, lovni, eko-turizam, seoski (ruralni). Za razvoj tranzitnog turizma u Semberiji izuzetno je važan geografski položaj zbog blizine granica sa Srbijom i Hrvatskom. Na razvoj kako tranzitnog, tako i ostalih vidova turizma, veliki uticaj bi imalo poboljšanje saobraćajne infrastrukture. U tom smislu, veliki značaj će imati auto-put koji se trenutno gradi. Dugoročni ciljevi razvoja turizma moraju se zasnivati na prirodnoj, ekološkoj, sociokulturnoj, društvenoj, privrednoj usklađenosti u procesu stvaranja vrijednosti kako za turiste, tako i za domaće stanovništvo, kroz ostvarivanje uslova za povećanje životnog standarda, razvoj infrastrukture, izgradnju kapaciteta koji se uklapaju u opšti ambijent ovog područja. Kratkoročni ciljevi razvoja obuhvataju zaštitu prirode i očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa, razvoj lokalne zajednice, unapređenje svijesti o kulturnom identitetu, ostvarenje ciljeva održivog razvoja.
Da li zakonski i podzakonski propisi koji regulišu oblast turizma (Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, lokalne vlasti) podstiču rast i kvalitet turističke ponude? Ima li prostora za poboljšanja u segmentu legislative?
-Zakon o turizmu Republike Srpske uređuje planiranje i razvoj turizma na teritoriji Republike Srpske, prava i obaveze turističkih subjekata, uslove za obavljanje turističke djelatnosti, usluge u turizmu, promociju turizma, podsticaje u turizmu i mnoga druga pitanja od značaja za razvoj i unapređenje turizma. Zakonom su propisani oblici planiranja razvoja turizma, koji obihvataju donošenje strateških planova o razvoju turističke privrede. Zakonski propisi podstiču rast i kvalitet turističke ponude kroz različite podsticajne mjere za razvoj turizma, kao što je finansiranje sredstava iz budžeta za različite namjene: usmjeravanje i podsticanje razvoja turizma u Republici Srpskoj, finansiranje izrade Strategije razvoja turizma Republike Srpske, Plana promocije turizma RS, finansiranje promotivnih aktivnosti turističkih destinacija, kao i učešće na turističkim manifestacijama u zemlji i inostranstvu, finansiranje izgradnje turističke infrastrukture i turističke suprastrukture, unapređenje postojeće turističke ponude, podsticanje domaćeg i receptivnog turizma, finansiranje projekata iz oblasti turizma ili drugih oblasti srodnih turizmu. I pored svega navedenog, turizam nije dostigao mogući nivo razvijenosti. Razloge za to možemo potražiti u nedostatku finansijskih sredstava koja se ulažu u ovu djelatnost, kao i nepridavanju pažnje i značaja onoliko koliko ova djelatnost zaslužuje.
Kako biste ocijenili ulogu turističkih organizacija na lokalnom nivou? Koliko mogu doprinijeti povećanju (po obimu i kvalitetu) turističke ponude?
-Turističke organizacije imaju veoma značajnu ulogu, jer u okviru svog djelovanja unapređuju razvoj turizma, podstiču unapređenje postojećeg i razvoj novog turističkog proizvoda, obavljaju poslove unapređivanja i promocije turističkih proizvoda i izvornih vrijednosti lokalne samouprave, kao što su tradicija i običaji, razvijaju svijest o značaju turizma i njegovim efektima na cjelokupni privredni sistem, unapređuju uslove boravka turista i pružaju im potrebne informacije.
Turističke organizacije, itekako, mogu da doprinesu povećanju turističke ponude na lokalnom nivou promocijom i organizovanjem kulturnih, umjetničkih, sportskih skupova i manifestacija, samostalno i u saradnji sa ostalim turističkim organizacijama u Republici.
U semberskom turizmu, svjedoci smo postojanja brojnih ,,robinzona” koji samoinicijativno kreiraju određene turističke ponude/proizvode?
Kako objediniti odnosno fokusirati svu ovu raštrkanu energiju u jednom pravcu - jačem pozicioniranju Semberije na turističkoj mapi regiona?
-Jedan od načina da se objedini turistička ponuda Semberije jeste formiranje klastera, iako njihov značaj na ovom području još uvijek nije u potpunosti prepoznat. Klasteri predstavljaju specifičan oblik povezivanja preduzeća, a geografska usredsređenost svih učesnika u klasteru predstavlja osnovu za njihove višedimenzionalne odnose koji podrazumijevaju koordinaciju, povjerenje, razmjenu informacija, zajedničko djelovanje i strategiju, saradnju, a u isto vrijeme i konkurenciju. Ovakvi međusobni odnosi i geografska bliskost kompanija, u okviru klastera, podrazumijevaju znatnu uštedu u ukupnim troškovima, odnosno veću produktivnost rada. Rezultat uspostavljanja i razvoj klastera čine značajni efekti koji pozitivno utiču i na preduzeća u klasteru i na region gdje se klaster nalazi: veći broj radnih mjesta, veća raznolikost procesa, proizvoda i vrsta rada, niži troškovi nabavke, smanjenje zaliha materijala, specijalizovane i uobičajene usluge, kvalifikovana radna snaga, difuzija tehnologije, proširenje tržišta i prilike za nove poslovne veze i sl. Dakle, uspostavljanje i razvoj klastera stvara mnogo pozitivnih efekata i prednosti kako na preduzeća u klasteru, tako i na region gdje se klaster nalazi.
Kolika je uloga mladih ljudi i modernih tehnologija u turizmu?
-Razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija je u potpunosti izmijenio način poslovanja svih djelatnosti, pa tako i turističke. Preduzeća danas posluju i nastupaju na globalnom tržištu, gdje nastoje da iskoriste svoje komparativne i konkurentske prednosti u cilju što boljeg pozicioniranja na tržištu. Uloga mladih ljudi je velika, bilo da je riječ o mladim ljudima koji su zaposleni u turističkoj djelatnosti ili mladim ljudima turistima.
Biografija
Danica Petrović rođena je u Bijeljini. Osnovne i master studije završila je na Fakultetu poslovne ekonomije, Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u Bijeljini. Nakon toga, završila je doktorske studije na Univezitetu Singidunum, u Beogradu.
Semberske novine - Semberija info
