Pčelarska sezona još nije završena
Nakon što je prošla godina, poslije nekoliko katastrofalnih sezona, pogodovala semberskim pčelarima da izvrcaju značajne količine bagremovog meda, javila se nada da će, upravo, 2023. godina donijeti promjene na bolje kada je pčelarstvo u pitanju. Međutim, cijela prva polovina 2023. godine demantovala je i najoptimističnije pčelare. Klimatski uslovi tokom cvjetanja bagrema, kao najzastupljenije pčelinje paše u Semberiji, onemogućili su makar i prosječne prinose bagremovog meda.
-Sezona je, nažalost, bila takva kakva je bila. Mi smo prošle godine imali posla preko glave sa vrcanjem bagremovog meda, a ove godine ni izbliza toliko. Prema informacijama koje dobijamo od kolega pčelara mi u BIMED-u možemo biti i zadovoljni, jer smo u prosjeku vrcali desetak kilograma bagremovog meda, dok neki nisu ni kilogram. Međutim, nije ovo ni prva, a sigurno ni posljednja ovakva sezona. Naučili smo da se nosimo sa problemima koje nam zadaju klimatske promjene. Najbitnije je istaći da pčelarska sezona još nije završena. U zavisnosti od lokacije, a mobilni pčelari su tu u određanoj prednosti, ima još biljki koje će nam nuditi svoj nektar. Od lipe, koja upravo cvjeta, preko suncokreta, livade... na pčelarima je da svoja pčelinja društva održe vitalnim i zdravim“, izjavio je za „Semberija info“ pčelar Bojan Nešković.
Nešković je preporučio pčelarima da u periodu koji slijedi na svojim pčelinjacima posebno obrate pažnju na dva detalja. Prvi se tiče postojanja dovoljnih količina hrane u košnici, naročito na onim lokacijama gdje su pčelinje paše bile jako slabe. Pčelari, posebno oni koji se nadaju još jednoj paši, ne bi se trebali ustručavati ni prihraniti pčele, iako to nije uobičajeno za ovaj period sezone. Cilj je održati pčele vitalnim i u radnom raspoloženju kako bi bile spremne iskoristiti sljedeće cvjetanje medonosnih biljaka. Drugi detalj se odnosi na pojačano prisustvo pčelarima dobro poznatog napasnika u pčelinjim društvima – varoe. Njenoj rasprostranjenosti doprinijela je i blaga zima koja je umanjila efikasnost zimskog tretmana oksalnom kiselinom koji većina semberskih pčelara praktikuje tako da tokom ovog ljeta ne treba zapostaviti metode za eliminaciju ove štetočine iz košnica.
-Kod nas se malo ljudi profesionalno bavi pčelarstvom, što je, imajući na umu odnos društva prema ovoj grani poljoprivrede sasvim logično. Međutim, još ima onih koji bi se pčelarstvom bavili kao dopunskom djelatnošću, čime bi mogli dopuniti kućni budžet i proizvesti dodatne količine pčelinjih proizvoda. Od strane republičkog ministarstva poljoprivrede najavljene su mjere podrške koje će, ako se dese, značajno pomoći pčelarima. Primjetno je da u radu semberskih pčelarskih udruženja nedostaje aktivnosti na promociji pčelarstva prema zainteresovanim ljudima. Stručni seminari, posjete drugim udruženjima pčelara radi upoznavanja i razmjene iskustava, posjete sajmovima pčelarstva... mogu značajno poboljšati rad sa pčelama i naravno, povećati prihode“, poručio je na kraju razgovora za „Semberija info“ Bojan Nešković.
U „BIMED’’-ovoj prodavnici zdrave hrane mogu se kupiti svi pčelinji proizvodi koje prikuplja i obrađuje mlada ekipa profesionalaca pod nadzorom Mike i Radinke Despotović. Ljubitelji bagremovog meda ne treba da brinu. Uprkos ovogodišnjoj lošoj sezoni za bagremov med „BIMED“ ima dovoljne količine vlastitog bagremovog meda od prošle godine.
Semberija info
-Sezona je, nažalost, bila takva kakva je bila. Mi smo prošle godine imali posla preko glave sa vrcanjem bagremovog meda, a ove godine ni izbliza toliko. Prema informacijama koje dobijamo od kolega pčelara mi u BIMED-u možemo biti i zadovoljni, jer smo u prosjeku vrcali desetak kilograma bagremovog meda, dok neki nisu ni kilogram. Međutim, nije ovo ni prva, a sigurno ni posljednja ovakva sezona. Naučili smo da se nosimo sa problemima koje nam zadaju klimatske promjene. Najbitnije je istaći da pčelarska sezona još nije završena. U zavisnosti od lokacije, a mobilni pčelari su tu u određanoj prednosti, ima još biljki koje će nam nuditi svoj nektar. Od lipe, koja upravo cvjeta, preko suncokreta, livade... na pčelarima je da svoja pčelinja društva održe vitalnim i zdravim“, izjavio je za „Semberija info“ pčelar Bojan Nešković.
Nešković je preporučio pčelarima da u periodu koji slijedi na svojim pčelinjacima posebno obrate pažnju na dva detalja. Prvi se tiče postojanja dovoljnih količina hrane u košnici, naročito na onim lokacijama gdje su pčelinje paše bile jako slabe. Pčelari, posebno oni koji se nadaju još jednoj paši, ne bi se trebali ustručavati ni prihraniti pčele, iako to nije uobičajeno za ovaj period sezone. Cilj je održati pčele vitalnim i u radnom raspoloženju kako bi bile spremne iskoristiti sljedeće cvjetanje medonosnih biljaka. Drugi detalj se odnosi na pojačano prisustvo pčelarima dobro poznatog napasnika u pčelinjim društvima – varoe. Njenoj rasprostranjenosti doprinijela je i blaga zima koja je umanjila efikasnost zimskog tretmana oksalnom kiselinom koji većina semberskih pčelara praktikuje tako da tokom ovog ljeta ne treba zapostaviti metode za eliminaciju ove štetočine iz košnica.
-Kod nas se malo ljudi profesionalno bavi pčelarstvom, što je, imajući na umu odnos društva prema ovoj grani poljoprivrede sasvim logično. Međutim, još ima onih koji bi se pčelarstvom bavili kao dopunskom djelatnošću, čime bi mogli dopuniti kućni budžet i proizvesti dodatne količine pčelinjih proizvoda. Od strane republičkog ministarstva poljoprivrede najavljene su mjere podrške koje će, ako se dese, značajno pomoći pčelarima. Primjetno je da u radu semberskih pčelarskih udruženja nedostaje aktivnosti na promociji pčelarstva prema zainteresovanim ljudima. Stručni seminari, posjete drugim udruženjima pčelara radi upoznavanja i razmjene iskustava, posjete sajmovima pčelarstva... mogu značajno poboljšati rad sa pčelama i naravno, povećati prihode“, poručio je na kraju razgovora za „Semberija info“ Bojan Nešković.
U „BIMED’’-ovoj prodavnici zdrave hrane mogu se kupiti svi pčelinji proizvodi koje prikuplja i obrađuje mlada ekipa profesionalaca pod nadzorom Mike i Radinke Despotović. Ljubitelji bagremovog meda ne treba da brinu. Uprkos ovogodišnjoj lošoj sezoni za bagremov med „BIMED“ ima dovoljne količine vlastitog bagremovog meda od prošle godine.
Semberija info
