Da li se isplati spremati zimnicu?
Ovo je period kada domaćice počinju listanje požutjelih listova na kojima su ispisani stari tradicionalni recepti za spremanje zimnice njihovih mama i baka.
Činjenica je da posao oko pripremanja zimnice nije ni malo lak, ali taj posao koliko god bio naporan, većini domaćica predstavlja pravo zadovoljstvo. Za pripremu zimnice treba mnogo vremena, ali i novca, ukoliko domaćica nema sirovine u svojoj bašti. Milica Janjić, trgovac na Kvantaškoj pijaci u Bijeljini, za „Semberija info“ potvrdila je da je standar, nažalost, sve lošiji i lošiji.
-Ove godine roba je mnogo skupa, s obzirom na vremenske nepogode koje su nas zadesile. Kupaca uglavnom nema, a kvalitet robe je izuzetno dobar. Domaćice sirovinu za pripremu zimnice kupuju mnogo manje, skoro 50 odsto manje. Primijeti se razlika, s obzirom koliko se kupovalo prije tri četiri godine. Mislim da su se mnogi okrenuli marketima i da tamo kupuju, jer im je cijena gotove zimnice povoljnija“, rekla je Janjićeva, koja već 10 godina radi na Kvantaškoj pijaci.
Marija Sofrenić, penzionerka, koju smo zatekli na Kvantašu kako sa suprugom kupuje sirovine za zimnicu, kazala je da se nekada isplati spremati zimnicu, a nekada ne.
-Mi imamo i svoju baštu, ali bez plastenika se ne može više ništa proizvesti, osim kupusa. Ove godine paradajz se ne isplati kuvati, jer je preskup, a naš koji smo imali u bašti napale su smrdibube, pa se mora prskati, te više ni taj paradajz nije zdrav kao nekada. Tako da smo mi kupili ukuvan paradajz. Sirovine za domaći ajvar se isplate kupiti, jer domaći ajvar se ne može porediti sa kupovnim. Paprike obavezno kupujemo da barimo, a cveklu imamo iz naše bašte i ona je neizostavan dio naše zimnice“, kazala je Marija, a suprug Ješo Sofrenić se nadovezao i rekao da što se tiče cijena za njih kao penzionere sve je skupo, jer su penzije male.
-Uprkos malim penzijama, mi se „napnemo“, pa umjesto dvije gajbe paprika, mi smo kupili jednu. Važno je da napravimo domaću zimcicu da nas želja mine i tako ispunjavamo naše penzionerske dane“, kazao je kroz osmijeh Ješo Sofrenić.
Branka Elčić, trgovkinja na Kvantaškoj pijaci, potvrdila je da ljudi i dalje kupuju, jer, prema njenim riječima, onaj ko je naučio praviti domaću zimnicu kupuje i kada je jeftino i kada je skupo.
-U odnosu na prethodne godine cijene su više. Narod se privikava na to. Kvalitet proizvoda zavisi od dana do dana. Imamo u ponudi i uvoznu robu, kao što je makedonska roga koja je dobrog kvaliteta, naša je malo lošijeg kvaliteta, s obzirom na vremenske nepogode koje su nas zadesile. Što se mog štanda tiče nema velike razlike u prodaji“, kazala je Branka Elčić.
Pored Kvantaške pijace, obišli smo i Zelenu pijacu u Bijeljini i porazgovarali sa trgovkinjom Olenijom Trifković koja nam je rekla da još uvijek nije počela prava kupovina sirovina za zimnicu, te da veliki broj kupaca odlazi na Kvantašku pijacu u nabavku.
-Mislim da prava kupovina sirovina za zimnicu još uvijek nije počela iz razloga što pred nama ima još lijepih i toplih dana. Ipak, po malo se kupuje, kao npr. boranija, bijela ili rozikasta paprika za barenje, ali nije to ništa dok ljudi ne počnu kupovati po 20 ili 50 kg roge i malo veće količine ostalog povrća i voća. Mada, od mušterija sam da čula da većina neće mnogo praviti zimnice, jer im ostane, pa bacaju, a i kod mene je isto. Kod nas je uvijek svježa roba i imamo svoje stalne kupce, koji godinama unazad kod nas uzimaju robu za zimnicu. Osjeti se da su cijene visoke, ali da su plate normalnije to se ne bi osjetilo. Ali, kada shvatite koliko je sve skupo po marketima, npr. tegla ajvara od pečenih paprika, povoljnije je kupiti papriku i napraviti. Nikada se ne može uporediti ono iz marketa i ono što mi napravimo, jer domaće je domaće, i to nema cijenu“, istakla je Trifkovićeva.
Penzionerka Branka Gvozdenac ne odustaje od tradicionalnog pravljenja zimnice, uprkos visokim cijenama.
-Cijene povrća jesu malo veće, ali mora se nešto napraviti. Bez obzira na cijenu, važno je pripremiti bar po nekoliko tegli od svega, da nas želja mine. Suprug i ja imamo neke penzije, pa možemo po malo pripremiti, ali onaj ko je sa jednom platom teško da će moći. Iako imam baštu, sve sem krompira ću morati da kupim, jer su smrdibiube sve uništile“, zaključila je Gvozdenac.
Nažalost, ovogodišnje vremenske nepogode, kao i najezda smrdljivih martina koji uništavaju rod, uticale su i na cijene proizvoda, pa tako da kilogram ljutih paprika na Kvantaškoj pijaci košta pet konvertibilnih maraka, karfiola od 2,5 do 3,5 KM, paprika roga od 2,5 KM do 2,8 KM, bijela paprika je od 2,5 do 3 KM, dok je vreća paradajz paprike 6 KM, a bijele od 4 do 7 KM. Za kilogram sitnih krastavaca potrebno je izdvojiti 3 KM, a ako se kupuje na gajbu onda 2,5 KM, a za kg krupnih 2,5 KM, a na gajbu je 2 KM. Za kilogram paradajza potrebno je odvojiti od 2,5 do 3 KM, a vrećica mrkve iznosi 9 KM, dok je kilogram 3 KM, kilogram patlidžana je 2 KM, a vrećica 5 KM. Cijena kartona kupusa kreće se od 10 do 15 KM, a vrećica od 10 kg krompira od 12 do 13 KM, vreća luka od 10 kg košta od 10 do 15 KM. Cijene povrća na Zelenoj pijaci u Bijeljini su nešto veće u odnosu na Kvantašku.
Semberija info
Činjenica je da posao oko pripremanja zimnice nije ni malo lak, ali taj posao koliko god bio naporan, većini domaćica predstavlja pravo zadovoljstvo. Za pripremu zimnice treba mnogo vremena, ali i novca, ukoliko domaćica nema sirovine u svojoj bašti. Milica Janjić, trgovac na Kvantaškoj pijaci u Bijeljini, za „Semberija info“ potvrdila je da je standar, nažalost, sve lošiji i lošiji.
-Ove godine roba je mnogo skupa, s obzirom na vremenske nepogode koje su nas zadesile. Kupaca uglavnom nema, a kvalitet robe je izuzetno dobar. Domaćice sirovinu za pripremu zimnice kupuju mnogo manje, skoro 50 odsto manje. Primijeti se razlika, s obzirom koliko se kupovalo prije tri četiri godine. Mislim da su se mnogi okrenuli marketima i da tamo kupuju, jer im je cijena gotove zimnice povoljnija“, rekla je Janjićeva, koja već 10 godina radi na Kvantaškoj pijaci.
Marija Sofrenić, penzionerka, koju smo zatekli na Kvantašu kako sa suprugom kupuje sirovine za zimnicu, kazala je da se nekada isplati spremati zimnicu, a nekada ne.
-Mi imamo i svoju baštu, ali bez plastenika se ne može više ništa proizvesti, osim kupusa. Ove godine paradajz se ne isplati kuvati, jer je preskup, a naš koji smo imali u bašti napale su smrdibube, pa se mora prskati, te više ni taj paradajz nije zdrav kao nekada. Tako da smo mi kupili ukuvan paradajz. Sirovine za domaći ajvar se isplate kupiti, jer domaći ajvar se ne može porediti sa kupovnim. Paprike obavezno kupujemo da barimo, a cveklu imamo iz naše bašte i ona je neizostavan dio naše zimnice“, kazala je Marija, a suprug Ješo Sofrenić se nadovezao i rekao da što se tiče cijena za njih kao penzionere sve je skupo, jer su penzije male.
-Uprkos malim penzijama, mi se „napnemo“, pa umjesto dvije gajbe paprika, mi smo kupili jednu. Važno je da napravimo domaću zimcicu da nas želja mine i tako ispunjavamo naše penzionerske dane“, kazao je kroz osmijeh Ješo Sofrenić.
Branka Elčić, trgovkinja na Kvantaškoj pijaci, potvrdila je da ljudi i dalje kupuju, jer, prema njenim riječima, onaj ko je naučio praviti domaću zimnicu kupuje i kada je jeftino i kada je skupo.
-U odnosu na prethodne godine cijene su više. Narod se privikava na to. Kvalitet proizvoda zavisi od dana do dana. Imamo u ponudi i uvoznu robu, kao što je makedonska roga koja je dobrog kvaliteta, naša je malo lošijeg kvaliteta, s obzirom na vremenske nepogode koje su nas zadesile. Što se mog štanda tiče nema velike razlike u prodaji“, kazala je Branka Elčić.
Pored Kvantaške pijace, obišli smo i Zelenu pijacu u Bijeljini i porazgovarali sa trgovkinjom Olenijom Trifković koja nam je rekla da još uvijek nije počela prava kupovina sirovina za zimnicu, te da veliki broj kupaca odlazi na Kvantašku pijacu u nabavku.
-Mislim da prava kupovina sirovina za zimnicu još uvijek nije počela iz razloga što pred nama ima još lijepih i toplih dana. Ipak, po malo se kupuje, kao npr. boranija, bijela ili rozikasta paprika za barenje, ali nije to ništa dok ljudi ne počnu kupovati po 20 ili 50 kg roge i malo veće količine ostalog povrća i voća. Mada, od mušterija sam da čula da većina neće mnogo praviti zimnice, jer im ostane, pa bacaju, a i kod mene je isto. Kod nas je uvijek svježa roba i imamo svoje stalne kupce, koji godinama unazad kod nas uzimaju robu za zimnicu. Osjeti se da su cijene visoke, ali da su plate normalnije to se ne bi osjetilo. Ali, kada shvatite koliko je sve skupo po marketima, npr. tegla ajvara od pečenih paprika, povoljnije je kupiti papriku i napraviti. Nikada se ne može uporediti ono iz marketa i ono što mi napravimo, jer domaće je domaće, i to nema cijenu“, istakla je Trifkovićeva.
Penzionerka Branka Gvozdenac ne odustaje od tradicionalnog pravljenja zimnice, uprkos visokim cijenama.
-Cijene povrća jesu malo veće, ali mora se nešto napraviti. Bez obzira na cijenu, važno je pripremiti bar po nekoliko tegli od svega, da nas želja mine. Suprug i ja imamo neke penzije, pa možemo po malo pripremiti, ali onaj ko je sa jednom platom teško da će moći. Iako imam baštu, sve sem krompira ću morati da kupim, jer su smrdibiube sve uništile“, zaključila je Gvozdenac.
Nažalost, ovogodišnje vremenske nepogode, kao i najezda smrdljivih martina koji uništavaju rod, uticale su i na cijene proizvoda, pa tako da kilogram ljutih paprika na Kvantaškoj pijaci košta pet konvertibilnih maraka, karfiola od 2,5 do 3,5 KM, paprika roga od 2,5 KM do 2,8 KM, bijela paprika je od 2,5 do 3 KM, dok je vreća paradajz paprike 6 KM, a bijele od 4 do 7 KM. Za kilogram sitnih krastavaca potrebno je izdvojiti 3 KM, a ako se kupuje na gajbu onda 2,5 KM, a za kg krupnih 2,5 KM, a na gajbu je 2 KM. Za kilogram paradajza potrebno je odvojiti od 2,5 do 3 KM, a vrećica mrkve iznosi 9 KM, dok je kilogram 3 KM, kilogram patlidžana je 2 KM, a vrećica 5 KM. Cijena kartona kupusa kreće se od 10 do 15 KM, a vrećica od 10 kg krompira od 12 do 13 KM, vreća luka od 10 kg košta od 10 do 15 KM. Cijene povrća na Zelenoj pijaci u Bijeljini su nešto veće u odnosu na Kvantašku.
Semberija info
