Na selu nedostaje radna snaga, a raditi se mora :: Semberija INFO ::

 

Na selu nedostaje radna snaga, a raditi se mora


Poljoprivredni proizvođač i farmer, Ljubomir Božić (53) iz Gornje Čađavice, već dvadesetak godina uzgaja svinje. Kada se osvrne na neke ranije godine, Ljubomir kaže da je u njegovom poslu, kao i u svakom drugom, bilo oscilacija, uspona i padova
 
Ovo je za prozvođače svinja jedan bolji period, jer je cijena prasića, po kilogramu žive vage, dostigla 9,50 KM. Ljubomir za ,,Semberija info’’ kaže da se trenutno isplati uzgajati svinje, ali, pitanje je do kada će trajati taj povoljniji period za uzgajivače svinja.
 
Prasići dostigli maksimalnu prodajnu cijenu
 
-Sve donedavno naša proizvodnja je bila na nuli. Trenutna cijena prasića je od devet do 9,50 KM. Kukuruz je trenutno oko 60 KM za stotinu kilograma, tako da je i ta cijena neznatno pala. Pšenica se prodaje po 50 KM za stotinu kilograma, ječam po 55 KM za stotinu kilograma. Što se tiče neophodnih količina mesa za tržište, smatram da ga neće biti dovoljno, jer je stočni fond u međuvremenu uništen. Po nekim procjenama, prijavljeno je oko 4.000 krmača manje, nego što ih je bilo prije godinu dana. Na tržištu ćemo imati manje mesa, a postavlja se i pitanje, kako će ga kupci nabaviti, jer sada jedno prase košta oko 300 KM. Kada se kupuju za ziminu, obično se nabavljaju u paru. Plate većine ljudi u Semberiji su nepromijenjene, na nivou od prije godinu dana.  Pred nama je i Vaskrs, Prvomajski praznici, Đurđevdan. Zbog toga i kažem, stanje je dobro za nas proizvođače, ali je kupcima kudikamo teže nego ranijih godina. Imam stalne kupce, tako da sve prodam na kućnom pragu. U oborima imam standardan broj od dvadesetak krmača. Određenu količinu prasića tovim, tako da u turnusu obično tovim po stotinu komada, ostatak prodajem. Sada ću za prodaju imati pedesetak prasića”.
 
Ljubomir Božić kaže da na svom imanju, na površini od nekih petnaestak hektara, sije kukuruz, pšenicu i ječam.
 
-Za stočnu hranu kupujem još soju i premikse. Tokom godine moram dokupljivati određene količine žitarica, jer ne mogu proizvesti dovoljno hrane za cijelu godinu. Trenutno na farmi radim sam. Pomažu mi, koliko mogu, supruga i otac. Što se ovog posla tiče, radne snage nema dovoljno.
 
Dobar radnik može zaraditi dobru dnevnicu
 
Dnevnica je 80 do 100 KM, ali, treba pronaći radnika za ovakve poslove. U Gornjoj Čađavici postoje još dvije farme svinja. Što se tiče podsticaja resornog ministarstva, to je za nas spas u ovoj proizvodnji. Po krmači smo do sada dobijali 90 KM, obećano nam je da će biti oko 200 KM. Za tovljenike je predviđeno po 60 KM, po jednom tovljeniku”, ističe na kraju za ,,Semberske novine’’ Ljubomir Božić, poljoprivrednik i farmer iz Gornje Čađavice.
 
U selu sve više zatvorenih kuća
 
Imam dvojicu sinova. Jedan je policijski službenik, živi na svom porodičnom imanju. Drugi sin je još neoženjen, radi u Ugljeviku, povremeno mi pomaže na imanju. Nisam siguran da će moja djeca prihvatiti ovaj posao, iako imam kapacitete za proširenje farme. Nekada je u selu bilo puno više mladih ljudi i djece. Kada sam pohađao osnovnu školu, u mom odjeljenju je bilo 26 učenika. Sada u područnoj petorazrednoj školi u Gornjoj Čađavici ima svega tri đaka. Mještani su otišli odavno u inostranstvo. U jednom dijelu sela ima desetak zatvorenih kuća. U posljednjih pet godina je desetak kompletnih porodica iz sela otišlo u inostranstvo. Po kućama imamo bake i djedove. Selo danas ima izgrađenu infrastrukturu, asfaltni put, struju, vodu, rasvjetu. Međutim, naroda nema. U narednih pet godina, sa ovakvim trendom odlaska, ostaće pet do šest kuća u kojima neko živi”, kaže Ljubomir, ističući da mlađe generacije nisu voljne da obavljaju seoske poslove i da nemaju izgrađene radne navike.
 

 
Traktor ne može sam u njivu
 
Ljubomir na svom imanju ima sve neophodne radne mašine. Novi traktor je nabavio nedavno i očekuje da će od resornog ministarstva dobiti podsticaj na ime kapitalnih investicija. Traktor ne može ići sam u njivu, kaže na kraju razgovora za ,,Semberske novine” Ljubomir Božić, naglašavajući da će nedostatak radne snage na selu još više, nego što je to bio slučaj do sada, uticati na obim proizvodnje hrane i žitarica.   
 
(Semberija info)