Jesmo li sa knjigom na Vi?
Čitanje je idealno sredstvo za održavanje mentalne forme, smanjenje stresa, povećanje znanja, kreativnosti i samopoštovanja kao i izgradnju kvalitetnijih društvenih odnosa. Koliko su Semberci čitali ove godine?
Trenutno stanje ljudskog roda, sa svim njegovim pozitivnim i negativnim stranama, bilo bi nezamislivo bez međugeneracijskog prenosa znanja i informacija. Osnova tog prenosa jeste čovjekova spremnost da piše, odnosno čita, uči i podučava. Na ličnom planu, čitanje je jedan od najvažnijih puteva formiranja ličnosti, razvoja konkretnih tehnika razmišljanja kao i stvaranja novih ideja.
-U Bijeljini postoji jedan krug ljudi koji čita knjige. Dosta često se družimo, dolaze da kupe knjige pa razgovaramo, pitamo ko je koju knjigu pročitao, koju planira čitati i slične detalje. Za nekoga ko prodaje knjige, bitno je da imam široku ponudu. Ovdje imam knjige iz najrazličitijih oblasti – kakva je i potražnja - od dječijih bajki i basni, preko Kurana i Biblije, književnih klasika te vrlo popularnih i traženih naslova Jelene Bačić Alimpić, Ljiljane Habjanović Đurović, Mirjane Bobić Mojsilović i još nekih. Koristim priliku da pohvalim brojne roditelje koji dolaze sa svojim djecom kod nas i koji kupuju knjige za njih. To su razne dječijem uzrastu prilagođene enciklopedije, zatim bajke i basne putem kojih, vidim to, roditelji nastoje omiliti knjigu svojoj djeci i postaviti temelje njihovoj kulturi čitanja. Nažalost, potreba za knjigom kod djece smanjuje se kako odrastaju i približavaju se srednjoj školi. A srednjoškolci jako malo čitaju. Evo u posljednjih pet ili šest godina, meni je ovdje došla samo jedna djevojka iz srednje škole. Odlučila je kupiti jednu knjigu a ja sam joj, u čast njene posjete, poklonio traženu knjigu. Onda je ona kupila još dvije knjige. Ukratko, jednom mi je jedan pčelar iz Čađavice rekao: Od pčela se ne može obogatiti ali se može solidno živjeti. E, tako je isto i sa nama koji volimo i prodajemo knjige: dok postoje ljudi koji čitaju postojaćemo i mi“, izjavio je za „Semberske novine“ Neđeljko Kravljača prodavač knjiga u jednom bijeljinskom tržnom centru.
Za potpuniji uvid u čitalačke navike u Semberiji, posjetili smo i Narodnu biblioteku „Filip Višnjić“ u Bijeljini. Čitamo li i šta čitamo, pitali smo?
-Građani Bijeljine ostali su i ove godine vjerni Biblioteci tako da godinu završavamo sa oko 8.500 članova i blizu 33.000 pročitanih knjiga. Među domaćim piscima čija su se djela najviše tražila ove, kao i prethodnih nekoliko godina, nalaze se Dobrica Ćosić, Ivo Andrić, Ljiljana Habjanović Đurović, Jelena Bačić Alimpić, Mirjana Bobić Mojsilović, Vesna Dedić, Dejan Stojiljković, Vladimir Kecmanović i Milan Jovanović. Kada su u pitanju strani autori najtraženija su djela Frederika Bakmana, Ju Nesbea, Sofije Lundberj, Dženi Kolgan i Lusinde Rajli. Ukoliko govorimo o stručnoj literaturi sve više se traže knjige iz oblasti psihologije, vanjske politike i religije “, rekla je za „Semberske“ Tanja Mijatović, v.d. direktora JU Narodna biblioteka ,,Filip Višnjić.
Značaj Narodne biblioteke „Filip Višnjić“ za Bijeljinu i Semberiju ogleda se prije svega u stvaranju navika čitanja kod djece i odraslih. Gradska biblioteka baštini blisku saradnju sa gotovo svim predškolskim ustanovama na području Grada za koje redovno organizuju različite radionice.
-Sarađujemo sa književnim klubovima, školama, fakultetima kao i drugim ustanovama i udruženjima koje rade u Bijeljini a učestvujemo i u svim kulturnim manifestacijama koje organizuje naš Grad i dajemo svoj doprinos razvoju kulture u Bijeljini. Pružamo ruku svima i to nam se vraća na najbolji mogući način jer veliki broj građana nam poklanja knjige iz svojih kućnih biblioteka, redovno prate naše aktivnosti i daju nam podršku na čemu im od srca zahvaljujemo“, zaključila je Tanja Mijatović.
Semberija info
Trenutno stanje ljudskog roda, sa svim njegovim pozitivnim i negativnim stranama, bilo bi nezamislivo bez međugeneracijskog prenosa znanja i informacija. Osnova tog prenosa jeste čovjekova spremnost da piše, odnosno čita, uči i podučava. Na ličnom planu, čitanje je jedan od najvažnijih puteva formiranja ličnosti, razvoja konkretnih tehnika razmišljanja kao i stvaranja novih ideja.
-U Bijeljini postoji jedan krug ljudi koji čita knjige. Dosta često se družimo, dolaze da kupe knjige pa razgovaramo, pitamo ko je koju knjigu pročitao, koju planira čitati i slične detalje. Za nekoga ko prodaje knjige, bitno je da imam široku ponudu. Ovdje imam knjige iz najrazličitijih oblasti – kakva je i potražnja - od dječijih bajki i basni, preko Kurana i Biblije, književnih klasika te vrlo popularnih i traženih naslova Jelene Bačić Alimpić, Ljiljane Habjanović Đurović, Mirjane Bobić Mojsilović i još nekih. Koristim priliku da pohvalim brojne roditelje koji dolaze sa svojim djecom kod nas i koji kupuju knjige za njih. To su razne dječijem uzrastu prilagođene enciklopedije, zatim bajke i basne putem kojih, vidim to, roditelji nastoje omiliti knjigu svojoj djeci i postaviti temelje njihovoj kulturi čitanja. Nažalost, potreba za knjigom kod djece smanjuje se kako odrastaju i približavaju se srednjoj školi. A srednjoškolci jako malo čitaju. Evo u posljednjih pet ili šest godina, meni je ovdje došla samo jedna djevojka iz srednje škole. Odlučila je kupiti jednu knjigu a ja sam joj, u čast njene posjete, poklonio traženu knjigu. Onda je ona kupila još dvije knjige. Ukratko, jednom mi je jedan pčelar iz Čađavice rekao: Od pčela se ne može obogatiti ali se može solidno živjeti. E, tako je isto i sa nama koji volimo i prodajemo knjige: dok postoje ljudi koji čitaju postojaćemo i mi“, izjavio je za „Semberske novine“ Neđeljko Kravljača prodavač knjiga u jednom bijeljinskom tržnom centru.
Za potpuniji uvid u čitalačke navike u Semberiji, posjetili smo i Narodnu biblioteku „Filip Višnjić“ u Bijeljini. Čitamo li i šta čitamo, pitali smo?
-Građani Bijeljine ostali su i ove godine vjerni Biblioteci tako da godinu završavamo sa oko 8.500 članova i blizu 33.000 pročitanih knjiga. Među domaćim piscima čija su se djela najviše tražila ove, kao i prethodnih nekoliko godina, nalaze se Dobrica Ćosić, Ivo Andrić, Ljiljana Habjanović Đurović, Jelena Bačić Alimpić, Mirjana Bobić Mojsilović, Vesna Dedić, Dejan Stojiljković, Vladimir Kecmanović i Milan Jovanović. Kada su u pitanju strani autori najtraženija su djela Frederika Bakmana, Ju Nesbea, Sofije Lundberj, Dženi Kolgan i Lusinde Rajli. Ukoliko govorimo o stručnoj literaturi sve više se traže knjige iz oblasti psihologije, vanjske politike i religije “, rekla je za „Semberske“ Tanja Mijatović, v.d. direktora JU Narodna biblioteka ,,Filip Višnjić.
Značaj Narodne biblioteke „Filip Višnjić“ za Bijeljinu i Semberiju ogleda se prije svega u stvaranju navika čitanja kod djece i odraslih. Gradska biblioteka baštini blisku saradnju sa gotovo svim predškolskim ustanovama na području Grada za koje redovno organizuju različite radionice.
-Sarađujemo sa književnim klubovima, školama, fakultetima kao i drugim ustanovama i udruženjima koje rade u Bijeljini a učestvujemo i u svim kulturnim manifestacijama koje organizuje naš Grad i dajemo svoj doprinos razvoju kulture u Bijeljini. Pružamo ruku svima i to nam se vraća na najbolji mogući način jer veliki broj građana nam poklanja knjige iz svojih kućnih biblioteka, redovno prate naše aktivnosti i daju nam podršku na čemu im od srca zahvaljujemo“, zaključila je Tanja Mijatović.
Semberija info
