Marija Marinković - Zašto je važno biti ekološki osviješćen?
Zašto je važno biti ekološki osviješćen?
Postoji milion različitih načina da se negativno utiče na okolinu. U posljednjih nekoliko decenija mnogo više štetimo našoj planeti nego što joj koristimo i služimo. To se, jednim dijelom, dogodilo zbog ubrzanog razvoja tehnologije koja je donijela toliko ozbiljnih problema sa kojima ćemo se tek suočiti i u budućnosti boriti. Ovaj problem, veoma ozbiljan, tiče se svih nas i moramo se, što prije, ekološki osvijestiti.
Sa industrijalizacijom i porastom populacije, emisija gasova sa efektom staklene bašte, uzrokovana spaljivanjem fosilnih goriva, krčenjem šuma i stvaranjen zemljišta za poljoprivredu, konstantno se povećava. To povećanje doprinosi globalnom zagrijavanju. Važno je napomenuti, stvaranje vještačkih deponija, koje nisu legalizovane, gdje ljudi masovno bacaju smeće koje nije biorazgradivo, kao što su gume i plastika kojima su potrebni milioni godina da bi se razgradili, takođe razvoj vještačke inteligencije doprinosi velikoj potrošnji vode, električne energije i doprinosi emitovanju gasova staklene bašte. Termoelektrane, fabrike i slične institucije koje nemaju ugrađene filtere za pročišćavanje dovode do ispuštanja otpadnih gasova u atmosferu. Pored njih, automobili kojih je iz dana u dan sve više na ulicama, ispuštaju ugljen-dioksid, sumpor-dioksid i druge štetne materije koji takođe utiču na kvalitet vazduha. Svi ovi problemi neposredno ili posredno utiču na zagađivanje životne sredine.
Jedan od osnovnih preduslova zaštite iste jeste upravo osvješćivanje ljudi o tome koliko je važno voditi računa o biosistemu i na koji način se odlaže otpad. To bi značajno uticalo na kvalitet života. S obzirom na to da smo mi zemlja u tranziciji, do nas još uvijek nije stigla svijest zapadnjačkih kultura koje su mnoge probleme riješile tako što su koliko-toliko izbacile plastiku iz upotrebe, osnovali preduzeća koja se bave reciklažom otpada, između ostalog, i otpadnih guma koje predstavljaju veliki problem naše kulture i, možda i najvažnije, stavile su fokus na obnovljive izvore energije. Naša zemlja je bogata prirodnim sirovinama, koje bi se, uz ekološki prihvatljivo korišćenje, koristile generacijama i generacijama poslije nas. Pored svih ovih faktora, posebno bih naglasila koliko sječa šuma loše utiče na našu biosferu, jer je ona osnovni prirodni proizvođač kiseonika, ali, pored toga, štiti od poplava jer drveće u sebi zadržava i određene količine vode, a njeno korijenje štiti od klizišta i odrona tla. Naše generacije već uveliko osjećaju štetu koju je načinila ljudska vrsta, baš iz razloga što nije brinula o svojoj biosferi. Svjedoci smo toga da su nam se godišnja doba poremetila, zima i snijeg ne traju ni petnaest dana godišnje, ljeta su sve toplija. Ovi problemi su, između ostaloga, doveli do toga da voćke više ne daju ili daju vrlo malo plodova. Takođe, važno je napomenuti koliko otpad iz fabrika zagađuje rijeke i jezera. Kao što je opšte poznato, mnoge zemlje se bore sa nedostatkom pitke vode, iz tog razloga veoma je bitno da počnemo da se brinemo o našim prirodnim bogatstvima, jer bismo u suprotnom bili još jedna u nizu zemalja koje imaju problema sa pijaćom vodom.
Da bismo ublažili ove probleme, potrebne su godine rada kako bi se ekosistem doveo u ravnotežu. Prije svega, veoma je bitno da se što više govori o zaštiti ekologije, jer, u suprotnom, posljedice bi bile katastrofalne. Potrebno je da se ugledamo na zapadne zemlje koje već rade na tome da riješe ovaj problem. Neki od načina otklanjanja istih su okretanje ka obnovljivim izvorima energije, sađenje drveća, uvođenje filtera za izduvne gasove, uvođenje većih kazni za nepropisno bacanje smeća i fokus na reciklažu. Iako su najveći uzroci zagađenja velike fabrike i firme, to ne znači da mi treba da zanemarimo ovaj problem. Svaki pojedinac treba da bude ekološki osviješten i da se bori da zaštiti svoju okolinu. Kada bismo se svi više potrudili, mogli bismo pozitivno da utičemo na naš ekosistem i na rješavanje ovih problema.
Marija Marinković, Tehnička škola „Mihajlo Pupin" Bijeljina
Postoji milion različitih načina da se negativno utiče na okolinu. U posljednjih nekoliko decenija mnogo više štetimo našoj planeti nego što joj koristimo i služimo. To se, jednim dijelom, dogodilo zbog ubrzanog razvoja tehnologije koja je donijela toliko ozbiljnih problema sa kojima ćemo se tek suočiti i u budućnosti boriti. Ovaj problem, veoma ozbiljan, tiče se svih nas i moramo se, što prije, ekološki osvijestiti.
Sa industrijalizacijom i porastom populacije, emisija gasova sa efektom staklene bašte, uzrokovana spaljivanjem fosilnih goriva, krčenjem šuma i stvaranjen zemljišta za poljoprivredu, konstantno se povećava. To povećanje doprinosi globalnom zagrijavanju. Važno je napomenuti, stvaranje vještačkih deponija, koje nisu legalizovane, gdje ljudi masovno bacaju smeće koje nije biorazgradivo, kao što su gume i plastika kojima su potrebni milioni godina da bi se razgradili, takođe razvoj vještačke inteligencije doprinosi velikoj potrošnji vode, električne energije i doprinosi emitovanju gasova staklene bašte. Termoelektrane, fabrike i slične institucije koje nemaju ugrađene filtere za pročišćavanje dovode do ispuštanja otpadnih gasova u atmosferu. Pored njih, automobili kojih je iz dana u dan sve više na ulicama, ispuštaju ugljen-dioksid, sumpor-dioksid i druge štetne materije koji takođe utiču na kvalitet vazduha. Svi ovi problemi neposredno ili posredno utiču na zagađivanje životne sredine.
Jedan od osnovnih preduslova zaštite iste jeste upravo osvješćivanje ljudi o tome koliko je važno voditi računa o biosistemu i na koji način se odlaže otpad. To bi značajno uticalo na kvalitet života. S obzirom na to da smo mi zemlja u tranziciji, do nas još uvijek nije stigla svijest zapadnjačkih kultura koje su mnoge probleme riješile tako što su koliko-toliko izbacile plastiku iz upotrebe, osnovali preduzeća koja se bave reciklažom otpada, između ostalog, i otpadnih guma koje predstavljaju veliki problem naše kulture i, možda i najvažnije, stavile su fokus na obnovljive izvore energije. Naša zemlja je bogata prirodnim sirovinama, koje bi se, uz ekološki prihvatljivo korišćenje, koristile generacijama i generacijama poslije nas. Pored svih ovih faktora, posebno bih naglasila koliko sječa šuma loše utiče na našu biosferu, jer je ona osnovni prirodni proizvođač kiseonika, ali, pored toga, štiti od poplava jer drveće u sebi zadržava i određene količine vode, a njeno korijenje štiti od klizišta i odrona tla. Naše generacije već uveliko osjećaju štetu koju je načinila ljudska vrsta, baš iz razloga što nije brinula o svojoj biosferi. Svjedoci smo toga da su nam se godišnja doba poremetila, zima i snijeg ne traju ni petnaest dana godišnje, ljeta su sve toplija. Ovi problemi su, između ostaloga, doveli do toga da voćke više ne daju ili daju vrlo malo plodova. Takođe, važno je napomenuti koliko otpad iz fabrika zagađuje rijeke i jezera. Kao što je opšte poznato, mnoge zemlje se bore sa nedostatkom pitke vode, iz tog razloga veoma je bitno da počnemo da se brinemo o našim prirodnim bogatstvima, jer bismo u suprotnom bili još jedna u nizu zemalja koje imaju problema sa pijaćom vodom.
Da bismo ublažili ove probleme, potrebne su godine rada kako bi se ekosistem doveo u ravnotežu. Prije svega, veoma je bitno da se što više govori o zaštiti ekologije, jer, u suprotnom, posljedice bi bile katastrofalne. Potrebno je da se ugledamo na zapadne zemlje koje već rade na tome da riješe ovaj problem. Neki od načina otklanjanja istih su okretanje ka obnovljivim izvorima energije, sađenje drveća, uvođenje filtera za izduvne gasove, uvođenje većih kazni za nepropisno bacanje smeća i fokus na reciklažu. Iako su najveći uzroci zagađenja velike fabrike i firme, to ne znači da mi treba da zanemarimo ovaj problem. Svaki pojedinac treba da bude ekološki osviješten i da se bori da zaštiti svoju okolinu. Kada bismo se svi više potrudili, mogli bismo pozitivno da utičemo na naš ekosistem i na rješavanje ovih problema.
Marija Marinković, Tehnička škola „Mihajlo Pupin" Bijeljina
