Vlada Vladić 30 godina živi u Americi gdje je poznata po brojnim uspješnim projektima koje realizuje, sa fokusom na tradiciji, zdravlju, porodici. Za ,,Semberske novine’’ o sebi skromno kaže da je sjeme koje je niklo u plodnom tlu semberskog sela Međaši, da je djelić duha Semberije, dio otadžbine koju voli i na najljepši način je promoviše u svijetu.



Vlada je proglašena za najbolju domaćicu Amerike, višestruki je šampion dječije kuhinje u toj zemlji, sa Agencijom „Sjeme života“ Vlada¸ s Ceeds og life/ promoviše zdravu hranu u cijeloj Americi, njen projekat prihvaćen je na državnom nivou, tako da je postala zvanični promoter pravoslavne kuhinje. Radi na obrazovanju, posebno mladih majki i djece o važnosti zdrave ishrane, kao temelja pravilnog fizičkog, mentalnog, intelektualnog, duhovnog razvoja.



U svojoj bašti u Temekjuli u Kaliforniji uzgaja i srpsko, ali i egzotično voće, a najviše sprema tradicionalna srpska jela, na kojima je ona othranjena, uz nadogradnju namirnicama novijeg vremena, isključivo zdravim. Njen Jutjub kanal „Vlada, s place’’promoviše srpsku tradicionalnu kuhinju, njene televizijske emisije o kulinarskom umijeću i zdravoj hrani, kao i reportaže o ljepotama srpske zemlje i naroda, emituju se širom Amerike i primamljive su svijetu.

-Ljudi mogu tako puno da ostvare, a da budu toliko nesrećni. Učite djecu da budu srećna, a to je moguće jedino kada čovjek daje i drugima, kada nije opterećen samo vlastitom dobrobiti. Misleći samo na dobro sebi, ograničava se toliko mogućnosti’’, poručuje Vlada na početku razgovora za „Semberske novine’’ o životu i radu u Americi, koja od nje uči kako da se ponovo vrati sebi, prirodi, zdravom načinu života i tek sada hvata za kočnice.

Vladićeva ističe da Srbi i dalje imaju kontakt sa životnim stilom koji je Amerika izgubila i da je ona, noseći ono najljepše što je nju oblikovalo kroz djetinjstvo, postala neka vrsta spone između toga da u svijetu učini nešto dobro za druge, ali i za svoju zemlju i svoj narod. 
- Amerika i moderni svijet uopšte je u velikoj potrebi za domom, porodicom, za običnom logikom, skromnošću, jednostavnošću, za prirodnim životom, za svim što je moderna civilizacija izgubila - od toga kako uzgajiti biljku, spremiti hranu, kako biti majka. Smatrala sam da sve to treba upakovati u jednu misiju, poruku i prezentovati kao poklon u ime mog naroda. Onda se sve nekako povezalo“, navodi Vladićeva.

Kaže da se ljudi u svijetu iznenade kada vide koliko je Srbija lijepa.
-Oni očekuju rat i ružne stvari, a mi smo u nekim stvarima još ispred njih - u dodiru sa prirodom, doživljaju sa ljudima, društvenosti, hrani. Smetalo mi je što malo ljudi u Americi zna za Srbiju i šta su Srbi. Toliko naših izuzetnih, uspješnih ljudi ima svuda po svijetu, ključnih u raznim profesijama, ali se o njima malo čuje. Ponos zbog toga što smo Srbi, treba naglašavati kroz lijepo, kroz nešto što obogaćuje sve. Imamo toliko dobrog da pružimo svijetu. To je moj pokretač. Voljela bih da ohrabrim i druge da iskorače sa svim što su postigli, sa znanjem, mogućnostima, kao naši ambasadori, da se ujedinimo u nekim većim misijama. Toliki su naši kapaciteti, potencijali, ali je često problem način razmišljanja koji nas vuče dole. Djeci treba otvoriti oči da su njihove i Republika Srpska i Srbija, ali da je njihov i cijeli svijet’’, ističe Vlada.



Vladini recepti tradicionalne srpske kuhinje dostupni su širom Amerike zahvaljujući brojnim emisijama o zdravoj kuhinji, a i reportažama o ljepotama srpske zemlje i naroda. Neprofitnim radom bavi se od 2000. godine, a naziv njene Agencije „Sjeme života’’ asocira na porodicu, kao tlo u kojem treba sijati lijepe stvari, formirati djecu tako da budu dobri domaćini, dobri ljudi.  
Kaže da je na njenom putu sve došlo i instiktivno, a i po kodu koji je joj je utkan, onom što su joj prenijele žene sa kojima je odrasla - bake, mama, komšinice.
-To što je baka usadila u mene - odgovornost prema svima, ljubav, zadovoljstvo, skromnost, sve to je u velikoj mjeri odredilo ono što sam danas. Svu tu brižnost u mene ulivenu nosim sa sobom, taj osjećaj za prirodu, za domaćinstvo, za majčinstvo. Kada odrastete u takvoj sredini, neminovno je da ćete to i ponijeti, postati, da će zaživjeti u vama. Većina žena stvorena je da prenese ono što je najljepše u čovječanstvu na sljedeću generaciju. Sa odgovornošću da moja djeca budu zdrava, da napreduju, tako je sve došlo. Kad volite svoje dijete, onda ne možete da ne volite drugo. Želite dobro svom djetetu, želite dobro i svijetu oko vas, jer to dijete morate ostaviti u tom svijetu’’, priča Vlada.

Prema njenim riječima, u Americi su u vrijeme kad su se njena djeca rodila dječija gojaznost i dijabetes „eksplodirali’’, a nakon toga uslijedili su brojni porodični, socijalni problemi i druge vrste bolesti, te su sada u SAD među vodećim mentalne bolesti djece, a sve zbog ubrzanog tempa života i promjene prioriteta na štetu porodice.
-Sve bolesti tijela, duha, društva, potiču sa trpezarijskog stola. Taj sto je osnova, sa njega vi ne učite samo šta treba jesti, već se tu formiraju ličnost, uvjerenja’’, napominje Vlada.
Upozorava da se i kod nas sve više usvaja zapadnjački način života, da mlade majke danas previše očekuju od sebe pod pritiskom da budu lijepe, dotjerane, da sve postignu, a danas neke žene koje žive na selu nemaju baštu, kokoške, kravu. Primjećuje i da je sve veća dostupnost brze hrane, kao i da je hrana u ovdašnjim prodavnicama pod uticajem hemije, da su velika odstupanja u odnosu na raniji period. 
-Glavni zadatak svake porodice, a naročito majke, treba da bude zdravlje njihove djece, fizičko, mentalno i duhovno’’, napominje Vlada, koja je nakon smrti supruga sama odgojila dvoje djece, a na imanju u Temekjuli u Kaliforniji danas ima voćke, pčele, kokoške, svaki dan kuva, mijesi hljeb, sprema tradicionalna srpska jela - punjene paprike, sarmu, čorbe, gulaše, peciva, starinske kolače, najjednostavniju medenu tortu.

Ističe da je bila suočena sa brojnim izazovima, da u početku nije bilo lako obezbijediti finansijsku podršku za sve zamisli, koje je kasnije pretočila i u humanitarni rad, ali da su vjera i odlučnost ključ za proboj.
-Jedan od projekata jeste i vraćanje starinskog  sjemena u Ameriku jer su oni potpuno izgubili vezu sa tim načinom života, da se promoviše baštovanstvo, da se proizvodnja hrane od velikih korporacija vrati u male ruke, da se zemljište ne zlupotrebljava i ne zagađuje. Distribuišemo sjemena širom Amerike, to je sada nacionalni projekat - da se Amerika vrati prirodnoj hrani i prirodnom načinu života. Sa ponovnim izborom Donalda Trampa za predsjednika SAD pokrenuta je i inicijativa vraćanja zdravoj hrani, tek sad se Amerika hvata za kočnice’’, navodi Vlada. 
Srpska priča je, ističe Vlada, da ljudi sami gaje, da još uvijek pojedinac žanje, a ne velike korporacije, da će žito odnijeti u mlin u selu da ga samelje, te da svako ko ima komad zemlje može da gaji.
-To je jedan od projekata na kojem radimo. U takvom procesu uzgajanja svima je bolje, svi smo zdraviji’’,  kaže Vlada i napominje da je potreban oprez jer danas dominira vještačko, ono što nema veze sa stvarnim životom, ono što nije zdravo, nije čisto, kako hrana, tako i informacije i sadržaji koji se plasiraju. 

Vlada stepen uspješnosti mjeri po sposobnosti da vlastitu dobrobit prelivamo oko sebe, a sve zasluge u onome što radi ne pripisuje samo sebi, već ponosno ističe ogroman doprinos svojih saradnika i donatora, Srba koji žive u Americi.
O tome kako nas djetinjstvo oblikuje i opredjeljuje kaže da je 90 odsto onoga što je zanjihano u kući, ono što će čovjek biti kasnije - ako je u nekog utkan kvalitetan materijal, ta klica će da probije, bez obzira na sve životne izazove. 

-U životu sve treba pojednostaviti, dobro spoznati sebe, u sebi otkriti ono što je najdragocjenije i usuditi se to živjeti, imati hrabrost - prvo biti čovjek sam sebi, a onda i čovjek društvu. Potencijal je svima nama dat, a kako rastemo, mogućnosti se polako ograničavaju kako bismo opstali u sredini koja ponekad nije dovoljno zrela i zdrava. Kad se ostvariš, kada dostigneš puni kapacitet, tada prelivaj, postani jedinka koja će biti prekretnica ka boljem’’  , poručuje Vladićeva.

---

​Semberske novine / Semberija info