Nikola Kopernik: Čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju
Na današnji dan, 19. februara 1473. godine, u gradu Torunju u Poljskoj, rodio se čovjek koji je preokrenuo pogled na svijet.
Nikola Kopernik je bio astronom, kanonik, pravnik, matematičar, doktor i ekonomista. Svijetu je najpoznatiji po djelu "O gibanju nebeskih tijela" (De Revolutionibus Orbium Coelestium), u kojem je opisao heliocentričnu viziju svemira - viziju u kojoj Zemlja više nije u središtu svemira, nego Sunce, dok se Zemlja i ostale planete okreću oko njega idealnim kružnim stazama. Nikola Kopernik je takođe utvrdio trostruko gibanje Zemlje: rotaciju oko svoje ose, oko Sunca i precesiju Zemljine ose. Sve to je napravio baveći se astronomijom iz hobija. Kopernik se u vremenu u kojem je živio, tačnije u 15. vijeku, nije mogao osloniti na poznavanje gravitacije, nego samo na principe matematike i fizike tog vremena. Uprkos tome, došao je do revolucionarnih zaključaka.
Mladost i školovanje
Nikola Kopernik je rođen 19. februara 1473. godine u Poljskoj u porodici koja se bavila prodajom bakra. Bio je najmlađi od četvoro djece. Kada je imao deset godina, otac mu je umro pa je brigu o njegovom obrazovanju preuzeo njegov ujak. Godine 1491. Nikola je upisao Univerzitet u Krakovu, gdje je učio slikanje i matematiku. Iako tada nije učio astronomiju, razvio je interesovanje za galaksiju i zvijezde i prikupljao je knjige na tu temu.
Nakon što je završio studije 1494. godine, ujak ga je postavio za sveštenika u Torunju. Iako zvanično nije bio sveštenik, Kopernik je zadržao ovaj položaj do kraja života. Ovaj posao mu je omogućio dovoljno novca da nastavi sa studijama.
Godine 1496. Nikola je otputovao u Italiju, u Bolonju, gdje je upisao crkveno pravo. Nakon završenih studija crkvenog prava upisao se na medicinu u Padovi 1500. godine. U slobodno vrijeme izučavao je astronomiju. Poslije studija se vratio u Poljsku i svojim obavezama sveštenika, ali se ubrzo preselio u Frombork, gdje je do kraja života živio i radio kao sveštenik. Tu je napravio svoj opservatorijum na jednoj od kula tvrđave koja je okruživala crkvu.
Rad
Za vrijeme školovanja izučavao je astronomiju i 1508. godine Kopernik je razvio model heliocentričnog planetarnog sistema. Još u drugom vijeku p.n.e. Ptolomej je izumio geocentrični model koji se nije slagao sa Aristotelovom idejom da se nebeska tijela okreću različitim brzinama oko određene tačke tj. Zemlje, kao centra Solarnog sistema. Zbog ovih nedosljednosti, Nikola Kopernik je odlučio da postavi Sunce u centar sistema umjesto Zemlje. On je takođe vjerovao da veličina svake Zemljine orbite zavisi od njene udaljenosti od Sunca.
Iako je ova teorija smatrana revolucionarnom, bila je brzo odbačena, jer je Ptolomejevu teoriju Crkva radije prihvatila, jer joj je odgovaralo da Zemlja bude centar univerzuma. Međutim, Kopernikov sistem je bio mnogo precizniji i uključivao je mnogo efikasnije formule za izračunavanje položaja planeta. Otkrio je, takođe, da se Zemlja okreće oko Sunca i oko svoje ose.
Svoje djelo "O gibanju nebeskih tijela" Kopernik je napisao desetak godina prije smrti, ali ga je dao u štampu ležeći na samrtnoj postelji, vjerovatno kako bi izbjegao inkviziciju. Samu knjigu posvetio je tadašnjem papi, Pavlu III. Uprkos tome, djelo ispočetka nije doživjelo veliki uspjeh: knjiga se slabo prodavala jer je u njoj bilo previše matematike i dosadnih tablica.
Ipak, 1616. godine, 76 godina nakon objavljivanja, Crkva zabranjuje taj rad Nikole Kopernika, jer protivrječi Bibliji. Kako to uobičajeno biva, sa zabranom dolazi i veliki uspjeh. Katolički svijet mogao je legalno čitati "O gibanju nebeskih tijela" tek nakon što je prošlo još 206 godina (1822. godine). U međuvremenu, 1633. godine, brojni su iskoristili Kopernikova saznanja i pogurali nauku dalje. Najpoznatiji među njima je Galileo Galilei, kojeg je Crkva 90 godina nakon Kopernikove smrti osudila nakon jednog dana zatvora, Galileo je ostatak života proveo u kućnom pritvoru.
Rukopis najvažnijeg Kopernikovog djela je sačuvan i čuva se u Jagelonskoj univerzitetskoj biblioteci u Krakovu. Svoju raspravu je Kopernik podijelio u šest knjiga, koje ukupno sadrže 213 stranica.
Nikola Kopernik, "čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju", umro je 24. maja 1543. godine, u sedamdesetoj godini. Pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do 2005. godine tačno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzi Gasovski, što je kasnije potvrđeno i identifikacijom. Godine 2010. Kopernik je ponovo pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatom mjestu.
Nezavisne novine
Nikola Kopernik je bio astronom, kanonik, pravnik, matematičar, doktor i ekonomista. Svijetu je najpoznatiji po djelu "O gibanju nebeskih tijela" (De Revolutionibus Orbium Coelestium), u kojem je opisao heliocentričnu viziju svemira - viziju u kojoj Zemlja više nije u središtu svemira, nego Sunce, dok se Zemlja i ostale planete okreću oko njega idealnim kružnim stazama. Nikola Kopernik je takođe utvrdio trostruko gibanje Zemlje: rotaciju oko svoje ose, oko Sunca i precesiju Zemljine ose. Sve to je napravio baveći se astronomijom iz hobija. Kopernik se u vremenu u kojem je živio, tačnije u 15. vijeku, nije mogao osloniti na poznavanje gravitacije, nego samo na principe matematike i fizike tog vremena. Uprkos tome, došao je do revolucionarnih zaključaka.
Mladost i školovanje
Nikola Kopernik je rođen 19. februara 1473. godine u Poljskoj u porodici koja se bavila prodajom bakra. Bio je najmlađi od četvoro djece. Kada je imao deset godina, otac mu je umro pa je brigu o njegovom obrazovanju preuzeo njegov ujak. Godine 1491. Nikola je upisao Univerzitet u Krakovu, gdje je učio slikanje i matematiku. Iako tada nije učio astronomiju, razvio je interesovanje za galaksiju i zvijezde i prikupljao je knjige na tu temu.
Nakon što je završio studije 1494. godine, ujak ga je postavio za sveštenika u Torunju. Iako zvanično nije bio sveštenik, Kopernik je zadržao ovaj položaj do kraja života. Ovaj posao mu je omogućio dovoljno novca da nastavi sa studijama.
Godine 1496. Nikola je otputovao u Italiju, u Bolonju, gdje je upisao crkveno pravo. Nakon završenih studija crkvenog prava upisao se na medicinu u Padovi 1500. godine. U slobodno vrijeme izučavao je astronomiju. Poslije studija se vratio u Poljsku i svojim obavezama sveštenika, ali se ubrzo preselio u Frombork, gdje je do kraja života živio i radio kao sveštenik. Tu je napravio svoj opservatorijum na jednoj od kula tvrđave koja je okruživala crkvu.
Rad
Za vrijeme školovanja izučavao je astronomiju i 1508. godine Kopernik je razvio model heliocentričnog planetarnog sistema. Još u drugom vijeku p.n.e. Ptolomej je izumio geocentrični model koji se nije slagao sa Aristotelovom idejom da se nebeska tijela okreću različitim brzinama oko određene tačke tj. Zemlje, kao centra Solarnog sistema. Zbog ovih nedosljednosti, Nikola Kopernik je odlučio da postavi Sunce u centar sistema umjesto Zemlje. On je takođe vjerovao da veličina svake Zemljine orbite zavisi od njene udaljenosti od Sunca.
Iako je ova teorija smatrana revolucionarnom, bila je brzo odbačena, jer je Ptolomejevu teoriju Crkva radije prihvatila, jer joj je odgovaralo da Zemlja bude centar univerzuma. Međutim, Kopernikov sistem je bio mnogo precizniji i uključivao je mnogo efikasnije formule za izračunavanje položaja planeta. Otkrio je, takođe, da se Zemlja okreće oko Sunca i oko svoje ose.
Svoje djelo "O gibanju nebeskih tijela" Kopernik je napisao desetak godina prije smrti, ali ga je dao u štampu ležeći na samrtnoj postelji, vjerovatno kako bi izbjegao inkviziciju. Samu knjigu posvetio je tadašnjem papi, Pavlu III. Uprkos tome, djelo ispočetka nije doživjelo veliki uspjeh: knjiga se slabo prodavala jer je u njoj bilo previše matematike i dosadnih tablica.
Ipak, 1616. godine, 76 godina nakon objavljivanja, Crkva zabranjuje taj rad Nikole Kopernika, jer protivrječi Bibliji. Kako to uobičajeno biva, sa zabranom dolazi i veliki uspjeh. Katolički svijet mogao je legalno čitati "O gibanju nebeskih tijela" tek nakon što je prošlo još 206 godina (1822. godine). U međuvremenu, 1633. godine, brojni su iskoristili Kopernikova saznanja i pogurali nauku dalje. Najpoznatiji među njima je Galileo Galilei, kojeg je Crkva 90 godina nakon Kopernikove smrti osudila nakon jednog dana zatvora, Galileo je ostatak života proveo u kućnom pritvoru.
Rukopis najvažnijeg Kopernikovog djela je sačuvan i čuva se u Jagelonskoj univerzitetskoj biblioteci u Krakovu. Svoju raspravu je Kopernik podijelio u šest knjiga, koje ukupno sadrže 213 stranica.
Nikola Kopernik, "čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju", umro je 24. maja 1543. godine, u sedamdesetoj godini. Pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do 2005. godine tačno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzi Gasovski, što je kasnije potvrđeno i identifikacijom. Godine 2010. Kopernik je ponovo pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatom mjestu.
Nezavisne novine
