Lukašenku doživotni imunitet od krivičnog gonjenja
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je danas nov zakon koji mu daje doživotni imunitet od krivičnog gonjenja i značajno pooštrava uslove za predsjedničke kandidate, sprečavajući opozicione lidere koji žive u inostranstvu da se kandiduju na budućim predsjedničkim izborima.
Prema novousvojenom zakonu, pravo da se kandiduju na predsjedničkim izborima imaju samo državljani Bjelorusije koji su stalno boravili u zemlji najmanje 20 godina i nikada nisu imali boravišnu dozvolu u nekoj drugoj državi.
Dodatno, tekst zakona predviđa da Lukašenko, ukoliko ode sa vlasti, "ne može da odgovara za radnje počinjene u vezi sa vršenjem njegovih predsjedničkih ovlašćenja", ali i da će predsjedniku i članovima njegove porodice biti obezbjeđena doživotna zaštita države, medicinska njega, životno i zdravstveno osiguranje.
Nakon povlačenja sa mjesta predsjednika, Lukašenko bi takođe postao stalni doživotni član gornjeg doma parlamenta.
Nova mjera, piše AP, iako se teoretski, odnosi na svakog bivšeg predsjednika i članove njegove porodice, mogla bi da ima za cilj dalje jačanje moći Lukašenka, koji Bjelorusijom vlada gotovo 30 godina, i eliminisanje potencijalnih izazivača na sljedećim predsjedničkim izborima koji bi trebalo da se održe 2025. godine.
Liderka opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja je pobjegla u susednu Litvaniju 2020. godine, rekla je da novi zakon predstavlja Lukašenkov odgovor na njegov "strah od neizbježne budućnosti", sugerišući da Lukašenka mora da brine šta će mu se dogoditi kada ode sa vlasti.
"Lukašenko, koji je uništio sudbine hiljada Bjelorusa, biće kažnjen po međunarodnom pravu i nikakav imunitet ga neće zaštititi od toga, samo je pitanje vremena", rekla je Tihanovskaja.
Politička opozicija u zemlji traži istragu o nestancima opozicionih političara i odvođenju ukrajinske djece iz Ukrajine, za koje je bjeloruski lider optužen.
"Osiguraćemo da diktator bude priveden pravdi", rekla je Tihanovskaja, ističući da se iza rešetaka u Bjelorusiji još uvijek nalazi oko 1.500 političkih zatvorenika, uključujući i dobitnika Nobelove nagrade za mir Aleša Bjajatskog.
Bjelorusiju su potresli masovni protesti tokom kontroverznog Lukašenkovog reizbora za šesti mandat u avgustu 2020. godine, koji opozicija i Zapad nisu željeli da priznaju.
U to vrijeme, bjeloruske vlasti su pritvorile više od 35.000 ljudi.
(Glas Srpske)
Prema novousvojenom zakonu, pravo da se kandiduju na predsjedničkim izborima imaju samo državljani Bjelorusije koji su stalno boravili u zemlji najmanje 20 godina i nikada nisu imali boravišnu dozvolu u nekoj drugoj državi.
Dodatno, tekst zakona predviđa da Lukašenko, ukoliko ode sa vlasti, "ne može da odgovara za radnje počinjene u vezi sa vršenjem njegovih predsjedničkih ovlašćenja", ali i da će predsjedniku i članovima njegove porodice biti obezbjeđena doživotna zaštita države, medicinska njega, životno i zdravstveno osiguranje.
Nakon povlačenja sa mjesta predsjednika, Lukašenko bi takođe postao stalni doživotni član gornjeg doma parlamenta.
Nova mjera, piše AP, iako se teoretski, odnosi na svakog bivšeg predsjednika i članove njegove porodice, mogla bi da ima za cilj dalje jačanje moći Lukašenka, koji Bjelorusijom vlada gotovo 30 godina, i eliminisanje potencijalnih izazivača na sljedećim predsjedničkim izborima koji bi trebalo da se održe 2025. godine.
Liderka opozicije Svetlana Tihanovskaja, koja je pobjegla u susednu Litvaniju 2020. godine, rekla je da novi zakon predstavlja Lukašenkov odgovor na njegov "strah od neizbježne budućnosti", sugerišući da Lukašenka mora da brine šta će mu se dogoditi kada ode sa vlasti.
"Lukašenko, koji je uništio sudbine hiljada Bjelorusa, biće kažnjen po međunarodnom pravu i nikakav imunitet ga neće zaštititi od toga, samo je pitanje vremena", rekla je Tihanovskaja.
Politička opozicija u zemlji traži istragu o nestancima opozicionih političara i odvođenju ukrajinske djece iz Ukrajine, za koje je bjeloruski lider optužen.
"Osiguraćemo da diktator bude priveden pravdi", rekla je Tihanovskaja, ističući da se iza rešetaka u Bjelorusiji još uvijek nalazi oko 1.500 političkih zatvorenika, uključujući i dobitnika Nobelove nagrade za mir Aleša Bjajatskog.
Bjelorusiju su potresli masovni protesti tokom kontroverznog Lukašenkovog reizbora za šesti mandat u avgustu 2020. godine, koji opozicija i Zapad nisu željeli da priznaju.
U to vrijeme, bjeloruske vlasti su pritvorile više od 35.000 ljudi.
(Glas Srpske)
