Blaga zima bez snijega, mrazeva i ledenih dana, uticala je da već u februaru voće počne da cvjeta. Sa druge strane, opasnost od poznih mrazeva postoji sve do sredine aprila, pa će mnogi koji se bave voćarstvom do tada, itekako strepiti.

Još od kraja februara primijećeno je cvjetanje dženarika, a u nižim predjelima već otvaraju pupoljke i kajsije, breskve, kruška. Napupile su i jabuke, trešnje, ali i drugo koštičavo voće, pa se mnogi voćari pitaju, da li u ovom periodu mogu bilo šta da urade da odlože period vegetacije?

"U ovoj situaciji voćari malo toga sada mogu da urade. Ono što je, možda trebalo da se uradi, je krečenje debla, račvišta i ramena grana, jer bijela boja odbija svjetlost i biljke se sporije zagrijavaju i sporije kreću sokovi i to je nešto što može odložiti početak vegetacije za nekih sedam do deset dana", kaže stručni saradnik za voćarstvo Jovan Milinković i dodaje da je "ovo što se sad dešava jednostavno nezaustavljivo".

Visoke temperature zagrijale zemlju

Dženarike su počele da cvjetaju krajem februara, ali su krenule u cvjetanje i kajsije, breskve, pa i šljive i jabuke.
 

"Temperatura zemljišta je prešla kritičnu granicu kada kreće vegetacija. Poseban problem su noćne temperature koje su relativno visoke i u nižim predjelima se kreću oko 10 stepeni, tako da su biljke već krenule u vegetaciju i cvjetanje. Koliko će to cvjetanje biti intenzivno i brzo, vidjet će se u narednim danima. Prema prognozi meteorologa i dalje se očekuje slično vrijeme, noćne oko 10 stepeni, dnevne oko 20", kaže Milinković.

Za razliku od ranijih godina, kada je najraniji period cvjetanja voća bio sredinom marta, Milinković napominje da je ove godine voće ucvjetalo mjesec dana ranije.

Kako će proljetni mrazevi uticati na različite voćke?

"Nemoguće je da tokom cijelog marta i u prvoj polovini aprila ostane ovakvo vrijeme i da ne bude mraznih dana. Posljednji mrazevi se javljaju oko 15. aprila. Četrdeset dana bez mraza može da se desi, kao i da kroz cijeli period prođemo sa temperaturama koje će pasti eventualno do nule ili malo ispod, ali ja se ipak bojim nekog hladnog talasa sa sjevera Evrope, da se ne spusti i da na kraju imamo veće štete nego prošle godine", kaže naš sagovornik i dodaje da smo prošle godine imali rod, ove godine "ćemo vidjeti".
"Jako je rizično", ističe.

Ako temperature budu ispod -4 stepena, voću neće biti spasa

Voćari su uglavnom završili sve poslove koji se rade u voćnjacima, orezivanje i prskanje, ali ono što sve muči su mogućnosti poznih mrazeva. Kad temperature padnu na -4 ili -5 stepeni, spasa za voće nema.

"Postoje određeni sistemi protiv mraza, ali ih mi nemamo. Kritične temperature za tek zametnuti plod su oko -1, za otvoren cvijet, ako je suh, on može izdržati i do -2 . Sve preko toga, voće će pretrpjeti ozbiljna oštećenja. Sve je sada u rukama prirode, voćari su sa svoje strane uradili ono što su mogli i što je trebalo da urade."
 

Zasadi su već već orezani, poprskani i pripremljeni za početak vegetacije, ali niko nije očekivao da će februar biti sa ovakvim temperaturama.

"Mislim da ovako lijep februar nije bio u posljednjih 30 godine. Za proteklih 27 ili 28 godina koliko pratim vremenske prilike, najranije cvjetanje šljive bilo je oko 20. marta, a ove godine, bojim se, da će to biti i desetak dana ranije", pribojava se Milinković.

U malinjacima krenula vegetacija

Toplog vremena u februaru nisu pošteđeni ni zasadi maline. U pojedinim zasadima već ima pucanja pupoljaka, na nekim mjestima je u malo razvijenijoj formi, a na padinama koje su okrenute južno, poljoprivredni proizvođači već mogu da vezuju izdanke. Ko je to uradio, može da uradi i prvo proljetno prskanje.
Grinje su prisutne u zasadima, tako da se preporučuje prskanje.

(Agroklub.ba)
​