Tegeltija: CIK da nadgleda sprovođenje izbora, ne da kreira zakonska rješenja :: Semberija INFO ::

 

Tegeltija: CIK da nadgleda sprovođenje izbora, ne da kreira zakonska rješenja


SARAJEVO - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas da Centralna izborna komisija BiH (CIK) treba da prati sprovođenje izbora, a ne da učestvuje u kreiranju izbornih zakonskih rješenja.

"Ne vidim ulogu CIK-a u zakonodavnom tijelu, jer je CIK neko ko sprovodi izborni zakon i ne vidim važnu ulogu CIK-a u kreiranju zakonskog rješenja", pojasnio je Tegeltija upitan da prokomentariše to što u Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva neće biti birani članovi CIK-a.

Tegeltija je rekao da će u tehničkom dijelu biti mjesta i za CIK, kao i za eksperte.

Predsjedavajući je rekao da će Savjet ministara na prvoj narednoj sjednici imenovati tri člana za Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva.

"Imaćemo tri predstavnika koji mogu ravnopravno učestvovati u tome", poručio je Tegeltija novinarima u pauzi sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

STAVOVI O ARANŽMANU SA MMF-om I DALjE ISTI

Tegeltija je naveo da je ton razgovora članova Fiskalnog savjeta BiH sa predstavnicima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH ne djeluje ohrabrujuće da je moguće za kratko vrijeme doći do kompromisa kada je riječ o aranžmanu sa MMF-om.

Tegeltija je naveo da je riječ o nastavku razgovora sa proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a, te da su stavovi o aranžmanu sa MMF-om i dalje isti kao i tokom prošlih razgovora.

"Tema je bila aranžman između BiH i MMF-a i otvorena pitanja koja postoje od kraja decembra 2020. godine. Dogovoreno je da će uska grupa, predstavnik Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije i predstavnik Savjeta ministara pregovarati i pokušati definisati neke od politika da vidimo da li možemo doći do rješenja", rekao je Tegeltija.

On je dodao da je na jučerašnjem sastanku konstatovano da je MMF pripremio novi program podrške zemljama koji će javnosti biti predstavljen u septembru, a BiH će moći računati na 300 miliona evra.

Tegeltija je podsjetio da su aranžmani sa MMF-om višegodišnji.

"U ovom trenutku se razgovara o istim onim stvarima koje su bile neusaglašene i na prethodnim sastancima. To je pet tačaka o kojima se juče nije detaljisalo, ali su poruke dosta tvrde i sa jedne i sa druge strane", rekao je Tegeltija.

OPOZICIJA DA NA IZBORIMA SEBI OBEZBIJEDI PODRŠKU

Tegeltija je ocijenio da je interpelacija, o kojoj je danas raspravljao Predstavnički dom parlamenta BiH, pokušaj da se na drugačiji način raspravlja o povjerenju Savjetu ministara, a na zahtjeve za njegovu smjenu opoziciji je odgovorio da izađu na izbore i sebi obezbijede podršku.Tegeltija je rekao da, kada je riječ o interpelaciji, nije dobro pripremljena i da Savjet ministara nije mogao ponuditi pisane odgovore poslanicima što bi omogućilo mnogo ozbiljniju raspravu u koju bi se ukljujčio veliki broj ministara.

On je dodao da su odgovor pripremili na osnovu "naznaka" koje su dobili, da se javilo pet diskutanata i da se pokazalo malo internjesovanje da se o toj temi raspravlja.

"Interpelacija predstavlja pokušaj da se na drugačiji način raspravlja o povjerenju Savketu ministara o kome se glasalo prije mjesec i nešto dana", rekao je Tegeltija novinarima.

Na stavove opozicije i zahtjeve za njegovu smjenu, Tegeltija je odgovorio opoziciji da znaju gđe se dobijaju pozicije, da rezultate treba da traže na izborima i dobiju podršku, te onda da vode poziciju.

Tegeltija je podsjetio da je opozicija u Republici Srpskoj najavljivala da će dobiti većinu u Narodnoj skupštini, a kada to više nije aktuelno sada bi pokušali da traže većinu u Savjetu ministara.

Liderima SDS-a Mirku Šaroviću i PDP-a Branislavu Borenoviću poručio je da izađu na izbore i sebi obezbijede podršku.

"Kada je Šarović bio u Savjetu ministara nismo tražili njegovu ostavku, a on smatra da je za njegov politički uspjeh potrebno da traži ostavke naše. Dogodine ćemo se susresti na izborima, pa ćemo viđeti gđe je ko", rekao je Tegeltija.

O navodima da Savjet ministara nije ništa uradio za nabavku vakcina protiv virusa korona, Tegeltija je rekao da se od Dejtona do danas u BiH uvoze različite vakcine za različita virusna oboljenja i da je svaki put uvoz tih vakcija u nadležnosti entiteta, jer su i zakoni koji to regulišu entiteska nadležnost.

"Prvi put se Savjet ministara uključio u ovaj proces, jer se radi o multilateralnim ugovorima, globalnom sistemu nabavke vakcine i ponovo se nabavlja novcem entiteta za njihove potrebe", rekao je Tegeltija.

On je dodao da su se opredijelili za šest odsto ušteda i da su taj novac usmjerili za podršku entitetima u zdravstvenom sektoru. "Za 40 miliona KM, koji vrijede 24,8 miliona dolara, moguće je kupiti 2.509.000 vakcina. Ako to nije pomoć, onda ne znam šta bi drugo moglo biti", rekao je Tegeltija.

Tegeltija je napomenuo da nabavke nisu išle očekivanim tempom, ali ima naznaka da će iz sistema "Kovaks" u jednom kvartalu stići 200.000 doza vakcina, te oko 150.000 za prvi kvartal, za koji su ostali dužni.

"Nama je u ovom trenutku potrebna brzina a ona je moguća ukoliko bude malo uspjeha Vlade Federacije BiH. Prema najavi, u subotu treba da dođe isporuka od 160.000 vakcina u Republiku Srpsku kineskog proizvođača i sa ovih 67.000 to je gotovo 90.000 vakcina koje su direktna nabavka Vlade Republike Srpske", rekao je Tegeltija.

UŠTEDAMA U BUDžETU OBEZBIJEĐENA SREDSTVA ZA KUPOVINU VAKCINA

Tegeltija je tokom obraćanja poslanicima u Predstavničkom domu parlamenta BiH rekao da su sredstva kojim je moguće kupiti 22,5 miliona doza vakcina protiv virusa korona obezbijeđena uštedama u budžetu.

Tegeltija je naveo da su 42.000.000 KM planirana, a dva miliona je obezbijeđeno za troškove skladištenja transporta vakcina, dok je 40.000.000 doznačeno entitetima.

"Ta sredstva su obezbijeđena uštedama u budžetu o čemu nećete da govorite. Uštede na račun putovanja, smještaja i svega ostalog", istakao je Tegeltija i dodao da, prema zakonu ne postoji, mogućnost da se Savjet ministara zadužuje.

Tegeltija je istakao i da je BiH kroz mehanizam "Kovaks" ugovorila ukupnu količinu od 1.230.000 doza vakcina, ali da nijedna velika evropska zemlja nije dobila milion doza vakcina "Fajzer" u jednoj isporuci.

On je ukazao da je cijeli zapadni Balkan dobio 650.000 doza vakcina, koje će biti isporučene u četiri tranše.

Obraćajući se poslanicima Predstavničkog doma nakon rasprave o interpelaciji grupe poslanika o radu Savjeta ministara, Tegeltija je ukazao da je poslanik Kluba Naše stranke Damir Arnaut izvrnuo njegove riječi kada je riječ o nabavci vakcina.

"Nije tačno i da žFajzerž nije isporučen BiH", rekao je Tegeltija i dodao da ne želi da ulazi u političke rasprave, već da razjasni određene činjenice.

Tegeltija je ponovio da se protivi bilo kakvom uvođenju restrikcija za koje zdravstveni radnici kažu da su nepotrebne, te dodao kako mu nije jasno zašto se svaki put pred vjerske praznika insistira na uvođenju obaveznih pi-si-ar testova za građane susjednih zemalja.

On je naveo i da nisu tačne tvrdnje šefa Kluba poslanika SDP-a Saše Magazinovića da postoji usaglašenost o zakonu o legalizaciji upotrebe kanabisa u medicinske svrhe, jer u BiH ne postoji saglasnost za donošenje takvog zakona.

Kad je riječ o Zakonu o PDV-u, Tegeltija je rekao da se dugo priprema prema zakonom definisanoj proceduri, te da je za njegovu izradu potrebna saglasnost sva tri ministra finansija koji su u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

"Taj zakon je usaglašen. Taj zakon će proći proceduru u Parlamentaranoj skupštini. U ovom domu su bila dva ili tri prijedloga zakona o PDV-u o kojima ne postoji saglasnost UIO", rekao je Tegeltija.

Predviđeno je da se poslanici izjasne o zaključcima koje su proizašli iz rasprave o iterpelaciji grupe poslanika o radu Savjeta ministara.

SAVJET MINISTARA PREDUZIMAO SVE AKTIVNOSTI U BORBI PROTIV PANDEMIJE

Tegeltija je rekao danas da je BiH u septembru prošle godine uplatila avans od 1.971.200 dolara za nabavku vakcina putem mehanizma "Kovaks".

Tegeltija je pojasnio da je Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara potpisalo Ugovor sa "Kovaksom" 18. septembra 2020. godine, te da je avans odmah uplaćen u skladu sa tim ugovorom.

"Uplatom preostalog dijela sredstava do punog iznosa u vrijednosti od 12.997.600 dolara, BiH je ostala ravnopravno uključena u svim nadolazećim aktivnostima 'Kovaks' mehanizma unutar kojeg je naručeno 1.232.000 doza vakcina", rekao je Tegeltija na sjednici Predstavničkog doma odgovarajući na interpelaciju grupe poslanika u vezi sa odgovorom Savjeta ministara na krizu izazvanu virusom korona.

On je rekao da je od ukupnog broja doza Federacija BiH /FBiH/ naručila 800.000, Republika Srpska 400.000, a Brčko distrikt 32.000 doza. Srednja vrijednost doze vakcina iznosi 10.55 dolara.

"Broj naručenih doza je dovoljan za vakcinalnu pokrivenost 20 odsto stanovništva i isti se odnosi samo na prve narudžbe koje su nadležne zdravstvene institucije zatražile u skladu sa jasnim instrukcijama 'Kovaksa'", pojasnio je Tegeltija.

On je rekao da je se svakim donošenjem odluke o ograničavanju kretanja ljudi tokom pandemije susretalo sa ogromnim problemom stranih državljana koji se nalaze u BiH, kao i velikog broja ljudi iz BiH koji su ostali u nekoj drugoj zemlji na skijalištima, aerodromima i slično.

"Od tada pa do otvaranja granica, za 1.210 ljudi moralo se na različite načine, posebnim odlukama, omogućiti odlazak iz BiH ili ulazak u BiH", naglasio je Tegeltija.

On je podsjetio da se najveći talas virusa korona pojavio prošle godine pred uskršnje i vaskršnje praznike, te da su i tada donesene teške i važne odluke, poput karantina na graničnim prelazima.

"To je bio pokušaj da se uspori ulazak onih koji imaju problem sa zdravljem, za šta je bilo potrebno angažovati Oružane snage BiH. Odluka o uvođenju karantina je bila donesena za 10 graničnih prelaza", rekao je Tegeltija i istakao da su tada bila angažovana 603 pripadnika Oružanih snaga BiH sa 64 motorna vozila.

On je rekao da je Savjet ministara, shvatajući ozbiljnost i cijenu pandemije za zdravstveni i realni sektor, donio odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje.

"Održali smo sastanak sa međunarodnim donatorima i tad je obećana pomoć BiH od 84.000.000 evra", rekao je Tegeltija i dodao da su definisani i principi raspodjele pomoći.

On je rekao da je pomoć dolazila po različitim osnovama, te da je teško procijeniti tačnu vrijednost.

"Sve što je došlo ustupljeno je entitetima. Ništa, osim malog broja maski i sredstava za dezinfekciju nije se zadržavalo u institucijama BiH", pojasnio je Tegeltija i podsjetio da se posljednja velika isporuka koja je stigla u BiH odnosi na 6,5 miliona maski iz Njemačke.

Tegeltija je rekao da je u tom prcesu bilo potrebno definisati i sistem oslobađanja od plaćanja carine na humanitarnu pomoći.

S obzirom na to da nije sve moglo da se dobije preko humanitarne pomoći, dodao je Tegeltija, postavilo se pitanje Zakona o javnim nabavkama i pokretanju inicijative da se ide u izmjene tog zakona.

On je rekao da je kroz razgovor sa direktorom Agencije za javne nabavke BiH utvrđeno da važeći Zakon ispunjava sve potrebne uslove za definisanje procesa javnih nabavki u slučaju vanrednih situacija.

Tegeltija je rekao da su mjere koje su kreirali entiteti i lokalne zajednice za pomoć privredi, zahtjevale velika finansijska sredstva.

"Savjetu ministara je na raspolaganju je bila preraspodjela u Budžetu, međunarodna pomoć i dodatna finansiranja", rekao je Tegeltija i podsjetio da su izdvojena 42 miliona KM pomoći za saniranje posljedica pandemije.

On je pojasnio da je za 40 miliona KM, što je po današnjem kursu 24,8 miliona dolara, BiH mogla da kupi 2.509.000 doza vakcina, po cijeni po kojoj su vakcine plaćane putem mehanizma "Kovaks".

Tegeltija je rekao da je BiH preko mehanizma "Kovaks" obezbijedila 2.200.000 doza vakcina, te da je bilo neophodno obezbijediti podršku međunarodnih finansijskih institucija.

"Od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obezbijeđeno je 330 milona evra, makrofinansijska pomoć EU iznosila je 250 miliona evra, od Evropske banke za obnovu i razvoj 56 miliona, Evropske komisije 73,5 milona evra i od tog iznosa nijedna marka nije završila u budžetu institucija BiH", naglasio je Tegeltija.

On je rekao da će u septembru ove godine biti dostupno, a od januara naredne godine operativno oko 300 miliona evra koje će BiH moći povući od MMF-a.

Navodeći da će u odgovoru na interpelaciju iznijeti samo činjenice šta i kada je urađeno i koliko je novca obezbijeđeno, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju 11. marta 2020. godine, te da je Savjet ministara prije zvaničnog proglašenja pandemije razmatrao informaciju o preduzetim mjerama u BiH za sprečavanje pojave i širenja bolesti izazvane virusom kovid-19.

"Kada smo razmatrali materijal potvrđen je jedan slučaj zaraze u Banjaluci, a s ciljem bolje koordinacije 14. marta prošle godine održan je u Doboju sastanak predsjedavajućeg Savjeta ministara i predsjednika vlada eniteta, gradonačelnika Brčko distrikta i ljudi koji su zaduženi za zdravstveni sektor", podsjetio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, zdrvstveni sektor je u tom trenutku zatražio kontrolu ulaska u BiH i kontrolu širenja virusa u BiH jer u tom trenutku nije imala strategiju.

"Nakon sastanka 14. marta u Doboju, 15. marta je Savjet ministara na sjednici donio odluku o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH", rekao je Tegeltija i podsjetio da je to bila prva odluka koju je Savjet ministara donio kada je riječ o pandemiji.

Na narednoj sjednici, dodao je Tegektija, već je donesena odluka o proglašavanju stanja prirodne i druge nesreće na teritoriji BiH, kada su stvorene pretpostavke za donošenje potrebnih odluka svih kriznih štabova koji su formirani u entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama.

Kada je riječ o samoj interpelaciji grupe poslanika, predsjedavajući Tegeltija je rekao da je riječ o dokumentu od jednog lista papira na kojem je bilo pet ili šest crtica.

"Možda ovo jeste prva interpelacija u Predstavničkom domu ali one nisu novost u parlamentarnom životu BiH. Nekada sam pripremao interpelaciju kao ministar ali interpelacija je bila dokument na koji smo dali odgovore i te odgovore smo dali poslanicima da imaju materijal i znaju o čemu razgovaramo", rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Tegeltija je rekao da je Savjet ministara pokušao da pripremi materijal kao odgovor na interpelaciju ali nije se imalo na šta odgovoriti jer nije bilo pitanja.

"Danas smo došli u situaciju da govorimo o 'ge pet' mreži, o radu pojedinačnih ministarstava i tome slično. Žao mi je što ne mogu da vam dam odgovore na to. Savjet ministara je pripremo odogovor koji je koncipiaran na bazi onoga što smo dobili od ovog doma i što se nazvalo interpelacija", rekao je Tegeltija.

Interpelaciju su uputili poslanici Predrag Kojović, Nermin Nikšić, Aida Baručija, Saša Magazinović, Nada Mladina, Zukan Helez, Mirjana Marinković Lepić i Damir Arnaut. 

Srna / Glas Srpske