Šmitova odluka donosi nove probleme :: Semberija INFO ::

 

Šmitova odluka donosi nove probleme


BANjALUKA, SARAJEVO - Osim političke konfuzije, posebno u Republike Srpskoj koja ne priznaje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, njegove posljednje odluke bi, prema riječima dijela sagovornika „Glasa“, mogle izazvati prave probleme na polju prava.

 

Šmit je prije dva dana sa pozicije visokog predstavnika u BiH nametnuo odluke i izmijenio zakone koji se odnose na finansiranje institucija na zajedničkom nivou vlasti i izbornog procesa.

U nametnutim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predviđeno je, između ostalog, ako budžet za fiskalnu godinu u kojoj su izbori nije usvojen, da će institucije obezbijediti sredstva za vrijeme privremenog finansiranja, bilo iz prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda preostalog nakon pokrića rashoda iz prethodnih fiskalnih godina, iz sredstava tekućih rezervi ili sredstava iz bilo kojeg drugog izvora ili kategorije prihoda. Precizirano je i da Parlament BiH usvaja budžet do 31. marta, a ako ga ne bude, za vrijeme privremenog finansiranja rashodi za izbore, koji se pokrivaju iz budžeta, smatraju se tekućim rashodima.

Većina članova komisija za finansije i budžet Parlamenta BiH koji su juče odgovorili na pozive su naveli da nisu još analizirali nametnute propise i odnos prema važećim odredbama. S druge strane, član Komisije u Predstavničkom domu Mira Pekić za „Glas“ kaže da se može smatrati da postoji određeni „vakuum“, dodajući da nametanje odluka nije dobro i da bi bilo daleko bolje da je domaća vlast na vrijeme usvojila budžet. 

- Dodatni je problem što se u pravilima navodi „prethodna“ godina, a kod nas je posljednji budžet, na osnovu kojeg ide i ovo privremeno finansiranje, iz 2020. godine - kazala je Pekićeva.

Smatra da sve ovo čemu svjedočimo dodatno usložnjava situaciju.

-Praksa će pokazati koliko se ove odluke mogu sprovesti. Pravnici i svi drugi koji se bave zakonima u Savjetu ministara moraće da vide da li je moguće ovo sprovesti, ako se posmatraju odredbe o jednoj četvrtini budžeta, koliko institucije imaju tokom privremenog finansiranja  -  naglasila je Pekićeva.

Član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da ostaje sporan stav 5. člana 11, koji definiše pravila za vrijeme dok traje privremeno finansiranje, a prema kojem rashodi ne mogu biti veći od prihoda.

- Odakle ćete dati novac? Rashodi se, kada nema budžeta, ravnaju na osnovu prethodne godine i jednaki su prihodima. Kontradiktornost je jasna i ne znam kako neko može dati novac koji ne postoji. Jedino Šmit koji ima visoku platu i da iz svog džepa posudi novac - zaključila je.

Nova provjera kod birača zakazana je za 2. oktobar, a s obzirom na to da u zakonskom roku, nakon raspisivanja izbora, Centralna izbora komisija nije imala sav potreban novac, kao ni u okviru nacrta budžeta koji je prije nekoliko dana podržao Savjet ministara, Šmit je posegnuo za bonskim ovlašćenjima i nametnuo obavezu da iznos od 12,52 miliona bude obezbijeđen.

Uprkos nametnutim odlukama, u Predsjedništvu BiH juče je usvojen budžet za 2022. godinu, težak 1.073.600.000 maraka, čime su obezbijeđena sredstva za izbore te omogućeno povećanje plata zaposlenima na nivou BiH.

Srpski član Predsjedništva Milorad Dodik rekao je nakon sjednice da je Šmitov potez bio nepotreban te da je to bio pokušaj unošenja nereda u pravni i finansijski sistem BiH.


Glas Srpske