NAJGORA SUŠA U 500 GODINA
Foto: Ilustracija
Suša je, prema izvještaju, u brojnim regijama EU krajnje ozbiljna. Situacija je bila zabrinjavajuća već u julu, a sada se dodatno pogoršala.
Tako je 47 posto teritorija Evropske unije pod upozorenjem koje se izdaje zbog manjka oborina i suhog tla. Osim toga, još 17 posto teritorija je pod uzbunom, koja je stepen više od upozorenja i ukazuje na to da suša loše utiče na usjeve i vegetaciju.
Komentarišući najnoviji izvještaj, službenik Evropske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, edukaciju i mlade Marija Gabriel kazala je da je kombinacija teške suše i toplinskih valova stvorila dosad nezabilježen pritisak na razine voda u cijeloj EU.
– Klimatske promjene su nesumnjivo sve primjetnije svake godine, a naučnici Evropske komisije neumorno rade kako bi mapirali i proučili ovu krizu i to s najboljom dostupnom tehnologijom, s tla i iz svemira. Oni predvode napore za zaštitom našeg okoliša i građana – rekla je.
Gabriel je dodala da imamo iznadprosječnu požarnu sezonu te velik uticaj suše i toplinskh valova na poljoprivredne usjeve. S obzirom na to, predviđa se da će ove godine urod žita, soje i suncokreta na razini EU biti 16, 15 te 12 posto niži od petogodišnjeg prosjeka.
Najgora suša u 500 godina
Ozbiljan nedostatak padavina je uticao na gotovo sve rijeke u Evropi, što je pak uticalo na energetski sektor zbog manjka vode za proizvodnju električne energije u hidroelektranama, ali i zbog manjka vode za hlađenje brojnih drugih elektrana. Osim toga, pati i riječni transport.
U nekim je zemljama, pa i na Balkanu, zadnjih dana bilo padavina koje su situaciju malo popravile. Ali, u brojnim zemljama su one stigle u obliku nevremena koje je izazvalo štete na infrastrukturi, dok je u nekoliko zemalja odnijelo i ljudske živote.
Prema stručnjacima iz JCR-a, čini se da je ovo najgora suša u zadnjih 500 godina. Izvještaj objavljen danas objedinio je podatke zaključno s 10. avgustom. Stoga je procjena o suši tek preliminarna koju će potvrditi, ili opovrgnuti, finalni podaci koji se prikupljaju do kraja ljeta.
BiH i Hrvatska među najteže pogođenima
U izvještaju stoji i kako su Španija, Francuska, centralna i sjeverna Italija, centralna Njemačka, Mađarska, Rumunija, Slovenija i Hrvatska među najpogođenijima dugoročnim deficitima kiše u cijeloj Evropi, a i Bosna i Hercegovina je tu negdje.
Kada je u pitanju BiH, ako je vjerovati ovom istraživanju, najpogođeniji dijelovi su mostarska i banjalučka regija.
Izvještaj navodi i kako su se razdoblja u kojima je manjkalo kiše i u kojima je bilo jako vruće poklopila s cvjetanjem biljki i klijanjem zrna.
To je dovelo do nepovratnih gubitaka na usjevima. Obratna situacija je zabilježena jedino u Litvi i Latviji gdje je pak bilo previše padavina što je takođe loše uticalo na usjeve i zbog čega će kasniti početak sezone žetve.
Iznad prosječno toplo i suho sve do novembra
Za veći dio Evrope će se vremenski uslovi “unormaliti” u periodu od avgusta do oktobra. To neće biti dovoljno da se pogođena područja u potpunosti oporave od deficita akumuliranog kroz period dulji od pola godine, ali će ipak olakšati tešku situaciju.
Čini se da će se topliji i suši uslovi od uobičajenih nastaviti u zapadnoj euromediteranskoj regiji sve do novembra 2022. godine. Zapad Španije, istok Portugala i hrvatska obala će imati značajno sušnije uslovi od normalnih, navodi se u izvještaju. Suša, iako ne značajna, se predviđa i za Alpe, piše Telegram.
(Srpska Info)
Tako je 47 posto teritorija Evropske unije pod upozorenjem koje se izdaje zbog manjka oborina i suhog tla. Osim toga, još 17 posto teritorija je pod uzbunom, koja je stepen više od upozorenja i ukazuje na to da suša loše utiče na usjeve i vegetaciju.
Komentarišući najnoviji izvještaj, službenik Evropske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, edukaciju i mlade Marija Gabriel kazala je da je kombinacija teške suše i toplinskih valova stvorila dosad nezabilježen pritisak na razine voda u cijeloj EU.
– Klimatske promjene su nesumnjivo sve primjetnije svake godine, a naučnici Evropske komisije neumorno rade kako bi mapirali i proučili ovu krizu i to s najboljom dostupnom tehnologijom, s tla i iz svemira. Oni predvode napore za zaštitom našeg okoliša i građana – rekla je.
Gabriel je dodala da imamo iznadprosječnu požarnu sezonu te velik uticaj suše i toplinskh valova na poljoprivredne usjeve. S obzirom na to, predviđa se da će ove godine urod žita, soje i suncokreta na razini EU biti 16, 15 te 12 posto niži od petogodišnjeg prosjeka.
Najgora suša u 500 godina
Ozbiljan nedostatak padavina je uticao na gotovo sve rijeke u Evropi, što je pak uticalo na energetski sektor zbog manjka vode za proizvodnju električne energije u hidroelektranama, ali i zbog manjka vode za hlađenje brojnih drugih elektrana. Osim toga, pati i riječni transport.
U nekim je zemljama, pa i na Balkanu, zadnjih dana bilo padavina koje su situaciju malo popravile. Ali, u brojnim zemljama su one stigle u obliku nevremena koje je izazvalo štete na infrastrukturi, dok je u nekoliko zemalja odnijelo i ljudske živote.
Prema stručnjacima iz JCR-a, čini se da je ovo najgora suša u zadnjih 500 godina. Izvještaj objavljen danas objedinio je podatke zaključno s 10. avgustom. Stoga je procjena o suši tek preliminarna koju će potvrditi, ili opovrgnuti, finalni podaci koji se prikupljaju do kraja ljeta.
BiH i Hrvatska među najteže pogođenima
U izvještaju stoji i kako su Španija, Francuska, centralna i sjeverna Italija, centralna Njemačka, Mađarska, Rumunija, Slovenija i Hrvatska među najpogođenijima dugoročnim deficitima kiše u cijeloj Evropi, a i Bosna i Hercegovina je tu negdje.
Kada je u pitanju BiH, ako je vjerovati ovom istraživanju, najpogođeniji dijelovi su mostarska i banjalučka regija.
Izvještaj navodi i kako su se razdoblja u kojima je manjkalo kiše i u kojima je bilo jako vruće poklopila s cvjetanjem biljki i klijanjem zrna.
To je dovelo do nepovratnih gubitaka na usjevima. Obratna situacija je zabilježena jedino u Litvi i Latviji gdje je pak bilo previše padavina što je takođe loše uticalo na usjeve i zbog čega će kasniti početak sezone žetve.
Iznad prosječno toplo i suho sve do novembra
Za veći dio Evrope će se vremenski uslovi “unormaliti” u periodu od avgusta do oktobra. To neće biti dovoljno da se pogođena područja u potpunosti oporave od deficita akumuliranog kroz period dulji od pola godine, ali će ipak olakšati tešku situaciju.
Čini se da će se topliji i suši uslovi od uobičajenih nastaviti u zapadnoj euromediteranskoj regiji sve do novembra 2022. godine. Zapad Španije, istok Portugala i hrvatska obala će imati značajno sušnije uslovi od normalnih, navodi se u izvještaju. Suša, iako ne značajna, se predviđa i za Alpe, piše Telegram.
(Srpska Info)
