Hiljade radnika svake godine odlaze iz BiH, poslodavci najavljuju uvoz strane radne snage
Samo prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine više od 17 hiljada radnika otišlo je u inostranstvo, a pretpostavka je da su nezvanične brojke i veće. Poslodavci su najavili uvoz radne snage iz Bangladeša, Turske i Indije.
Nakon dugogodišnjeg rada u ugostiteljstvu, Anđelko Avramović iz Bijeljine otisnuo se u nepoznato i u inostranstvu pronašao posao vozača kamiona. Najprije je otišao u Sloveniju, a iz Slovenije u njemačku.
"Otišao sam da vozim kamion, položio sam ovdje sve, tako da sam zadnjih pola godine u njemačkoj, možda i više i nisam se pokajao. Supruga i djeca su još uvijek tu, ali oni će uskoro na spajanje porodice", priča Anđelko.
Glavni razlog odlaska za njega nisu samo finansije.
"Sistem je uređeniji, ono što sam stavio na papir to sam i dobio, počev od plate preko svega, ja sam zadovoljan znam da će i moji biti zadovoljni", kaže Anđelko.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, 17.000 građana BiH prošle godine je našao posao samo u Sloveniji. Pretpostavlja se da su uključujući i ostale evropske zemlje, brojke znatno veće. O odlasku razmišlja i Una Alimujkić, koja drži časove njemačkog jezika.
"Ispitujem teren, vidim da jeste moguće, to mi je bilo najbitnije, da vidim da postoje koraci da se može ispoštovati i doći do cilja, u situaciji smo i u državi koja ne brine o nama", ističe Una Alimujkić.
Dok radnici odlaze, poslodavci u našoj zemlji uvoze radnike iz Turske, Indije i Bangladeša.
"Mi smo već inicirali povećanje kvota i radnih dozvola za strance, vlada je izašla u susret i ta kvota je 1.400 radnika iz inostranstva. Izvjesno je da će taj prostor biti interesantan u budućnosti i ta kvota će se kretati u narednih nekoliko godina i do nekoliko desetina hiljada radnika sa tih prostora", navodi Saša Acić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
Dok poslodavci pokušavaju kratkoročno riješiti problem, u programu ekonomskih reformi predložene su i konkretne mjere za naredni period.
"Već godinama privredna komora zalaže se za smanjenje poreza i doprinosa, smanjenje opterećenja na rad, ove godine jedan od prijedloga je da se donesu olakšice, poreske olakšice i olakšice za plaćanje doprinosa za novozaposlene u sektoru za istraživanje i razvoj", ističe Slavica Marković, predsjednica Privredne komore Bijeljina.
Da li će ekonomske reforme biti sprovedene ili će ostati slovo na papiru, ostaje da se vidi. Analitičari su saglasni u jednom – radnici će odlaziti dokle god se nešto ne promijeni.
"Ja ne mislim da su ovdje razlozi tipično nestablnost unutrašnja, ja mislim da je to borba za bolji standard, bolje uslove i bolju budućnost, da se živi u uređenom razvijenom društvu", smatra sociolog Drago Vuković.
Od 2013. godine, skoro pola miliona građana otišlo je iz Bosne i Hercegovine, od čega čak trećina u 2021. godini. Procjene su da će te brojke ubuduće samo rasti.
Nakon dugogodišnjeg rada u ugostiteljstvu, Anđelko Avramović iz Bijeljine otisnuo se u nepoznato i u inostranstvu pronašao posao vozača kamiona. Najprije je otišao u Sloveniju, a iz Slovenije u njemačku.
"Otišao sam da vozim kamion, položio sam ovdje sve, tako da sam zadnjih pola godine u njemačkoj, možda i više i nisam se pokajao. Supruga i djeca su još uvijek tu, ali oni će uskoro na spajanje porodice", priča Anđelko.
Glavni razlog odlaska za njega nisu samo finansije.
"Sistem je uređeniji, ono što sam stavio na papir to sam i dobio, počev od plate preko svega, ja sam zadovoljan znam da će i moji biti zadovoljni", kaže Anđelko.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, 17.000 građana BiH prošle godine je našao posao samo u Sloveniji. Pretpostavlja se da su uključujući i ostale evropske zemlje, brojke znatno veće. O odlasku razmišlja i Una Alimujkić, koja drži časove njemačkog jezika.
"Ispitujem teren, vidim da jeste moguće, to mi je bilo najbitnije, da vidim da postoje koraci da se može ispoštovati i doći do cilja, u situaciji smo i u državi koja ne brine o nama", ističe Una Alimujkić.
Dok radnici odlaze, poslodavci u našoj zemlji uvoze radnike iz Turske, Indije i Bangladeša.
"Mi smo već inicirali povećanje kvota i radnih dozvola za strance, vlada je izašla u susret i ta kvota je 1.400 radnika iz inostranstva. Izvjesno je da će taj prostor biti interesantan u budućnosti i ta kvota će se kretati u narednih nekoliko godina i do nekoliko desetina hiljada radnika sa tih prostora", navodi Saša Acić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
Dok poslodavci pokušavaju kratkoročno riješiti problem, u programu ekonomskih reformi predložene su i konkretne mjere za naredni period.
"Već godinama privredna komora zalaže se za smanjenje poreza i doprinosa, smanjenje opterećenja na rad, ove godine jedan od prijedloga je da se donesu olakšice, poreske olakšice i olakšice za plaćanje doprinosa za novozaposlene u sektoru za istraživanje i razvoj", ističe Slavica Marković, predsjednica Privredne komore Bijeljina.
Da li će ekonomske reforme biti sprovedene ili će ostati slovo na papiru, ostaje da se vidi. Analitičari su saglasni u jednom – radnici će odlaziti dokle god se nešto ne promijeni.
"Ja ne mislim da su ovdje razlozi tipično nestablnost unutrašnja, ja mislim da je to borba za bolji standard, bolje uslove i bolju budućnost, da se živi u uređenom razvijenom društvu", smatra sociolog Drago Vuković.
Od 2013. godine, skoro pola miliona građana otišlo je iz Bosne i Hercegovine, od čega čak trećina u 2021. godini. Procjene su da će te brojke ubuduće samo rasti.
