Internet nasilje teško ukrotiti zakonom
FOTO: Ilustracija
Internet nasilje biće teško ukrotiti zakonom. Ovo se zaključuje iz razgovora sa nadležnim organima u BiH, koji poručuju da se, osim namjere da se internet nasilnicima stane ukraj, mora voditi i briga o tome da se ne ugrozi sloboda izražavanja, ali i sloboda medija.
Zasad postoje različite ideje kako bi ovo djelo moglo biti ozakonjeno, ali niko od naših sagovornika nije mogao precizno kazati kakve kazne bi mogle biti izrečene.
Tako su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske naveli da Ministarstvo nije pokretalo inicijativu kriminalizacije tzv. sajber nasilja, a da je potencijalno zakonsko određivanje samog načina izvršenja krivičnog djela ove vrste, objekta zaštite i eventualnih sankcija, u nadležnosti Ministarstva pravde.
Iz MUP-a su dalje poručili da su krivična djela koja se tiču nasilja putem interneta već dijelom i obuhvaćena u postojećim odredbama Krivičnog zakonika RS (KZ RS).
"U okviru glave XV KZ RS navedena su krivična djela iz članova 175, 177 i 178 koja regulišu zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja putem interneta. Takođe, u okviru glave XIII navedeno je krivično djelo proganjanje iz člana 144, kojim se ostvaruje krivičnopravna zaštita građana u slučajevima gdje se često kao sredstvo izvršenja koristi internet", naveli su iz MUP-a Srpske.
Ovakva zaštita građana ostvaruje se i kroz krivično djelo protiv časti i ugleda, i to skorašnjim izmjenama KZ RS, unošenjem člana 156.a neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta ili snimka.
"Kada je riječ o prijetnjama putem društvenih mreža, napominjemo da iste nisu definisane kao posebno krivično djelo, one mogu da sadrže elemente različitih krivičnih djela, a to je najčešće krivično djelo ugrožavanje sigurnosti", podsjetili su iz MUP-a, dodajući da u cilju prevencije i zaštite na ugrožavanje sigurnosti putem društvenih mreža već sprovode razne vrste edukacija.
Podsjećamo, pomenute izmjene KZ RS pokrenulo je Ministarstvo pravde RS nakon tragedije u Laktašima, kada je dvadesetdvogodišnjak izvršio samoubistvo zbog snimka koji se dijelio društvenim mrežama, a na kome on traži posao.
Što se tiče kriminalizacije nasilja na internetu, iz Ministarstva poručuju da do danas nisu dobili bilo kakvu inicijativu koja se tiče tog pitanja, ali da će u saradnji sa MUP-om RS i pravosudnom zajednicom svakako razmatrati tu potrebu.
Najkonkretniji u pokušaju da se internet nasilje pokuša ograničiti zasad je MUP Kantona Sarajevo, koji je formirao radnu grupu koja radi na izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ali, da to nije nimalo lako u razgovoru za "Nezavisne" svjedoči Safet Mušić, ekspert za bezbjednost i član ove radne grupe.
"Nismo još postigli saglasnost. Neki članovi komisije smatraju da taj dio u vezi s internet nasiljem u potpunosti treba izostaviti iz zakona, a drugi smatraju da bi trebalo unijeti određene stvari koje to detaljno preciziraju jer je uvijek tu negdje između i problem u vezi sa slobodom izražavanja i slobode medija. Nije se još precizno definisalo to vezano za kažnjavanje i ostale zakonske sankcije", kaže Mušić.
On ima prijedlog u kom pravcu zakon treba da se izmijeni.
"Ja sam potencirao to da se što je više moguće zakon približi policajcima, odnosno ljudima koji rade na terenu, da bi oni mogli da znaju kako i da li da postupaju u datom trenutku ili ne, odnosno da li je dalja nadležnost sudova ili ne. Znači, ako je nešto u početnoj fazi neke prijetnje, ili da može ići ka tome da naruši bezbjednost pojedinca ili građana, policija može reagovati. Nije višak i ako ne ode sa nekim upozorenjem jer je najveći problem nereagovanje", ističe Mušić.
Dodaje da se traži najbolji model i zbog samoubistava koja su se dogodila u Srpskoj. "Mi imamo zakone koji to ne prate i ne može se isključiti da se tako nešto ne može ponoviti", rekao je Mušić, koji ipak nije zagovornik nekih represivnih mjera.
Iz NVO sektora poručuju da najnovija dešavanja i smrti uzrokovane objavama na internetu jesu opomena i alarm da se mora zakonski reagovati.
"Izmjene zakona u pogledu definisanja namjernog vrijeđanja i iznošenja direktnih prijetnji putem društvenih mreža su neophodne. Uviđamo da represivne mjere poput izdavanja prekršajnih naloga trenutno mogu polučiti konkretne rezultate u pogledu suzbijanja nasilja putem društvenih mreža, jer mora se razlikovati sloboda izražavanja od kršenja ljudskih prava. Ukoliko ne uredimo zakonski okvir, policija nema osnova da kažnjava počinioca", kazala je Anesa Agović, koordinator Globalne inicijative za BiH, takođe član ove radne grupe.
(Glas Srpske)
Zasad postoje različite ideje kako bi ovo djelo moglo biti ozakonjeno, ali niko od naših sagovornika nije mogao precizno kazati kakve kazne bi mogle biti izrečene.
Tako su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske naveli da Ministarstvo nije pokretalo inicijativu kriminalizacije tzv. sajber nasilja, a da je potencijalno zakonsko određivanje samog načina izvršenja krivičnog djela ove vrste, objekta zaštite i eventualnih sankcija, u nadležnosti Ministarstva pravde.
Iz MUP-a su dalje poručili da su krivična djela koja se tiču nasilja putem interneta već dijelom i obuhvaćena u postojećim odredbama Krivičnog zakonika RS (KZ RS).
"U okviru glave XV KZ RS navedena su krivična djela iz članova 175, 177 i 178 koja regulišu zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja putem interneta. Takođe, u okviru glave XIII navedeno je krivično djelo proganjanje iz člana 144, kojim se ostvaruje krivičnopravna zaštita građana u slučajevima gdje se često kao sredstvo izvršenja koristi internet", naveli su iz MUP-a Srpske.
Ovakva zaštita građana ostvaruje se i kroz krivično djelo protiv časti i ugleda, i to skorašnjim izmjenama KZ RS, unošenjem člana 156.a neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta ili snimka.
"Kada je riječ o prijetnjama putem društvenih mreža, napominjemo da iste nisu definisane kao posebno krivično djelo, one mogu da sadrže elemente različitih krivičnih djela, a to je najčešće krivično djelo ugrožavanje sigurnosti", podsjetili su iz MUP-a, dodajući da u cilju prevencije i zaštite na ugrožavanje sigurnosti putem društvenih mreža već sprovode razne vrste edukacija.
Podsjećamo, pomenute izmjene KZ RS pokrenulo je Ministarstvo pravde RS nakon tragedije u Laktašima, kada je dvadesetdvogodišnjak izvršio samoubistvo zbog snimka koji se dijelio društvenim mrežama, a na kome on traži posao.
Što se tiče kriminalizacije nasilja na internetu, iz Ministarstva poručuju da do danas nisu dobili bilo kakvu inicijativu koja se tiče tog pitanja, ali da će u saradnji sa MUP-om RS i pravosudnom zajednicom svakako razmatrati tu potrebu.
Najkonkretniji u pokušaju da se internet nasilje pokuša ograničiti zasad je MUP Kantona Sarajevo, koji je formirao radnu grupu koja radi na izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ali, da to nije nimalo lako u razgovoru za "Nezavisne" svjedoči Safet Mušić, ekspert za bezbjednost i član ove radne grupe.
"Nismo još postigli saglasnost. Neki članovi komisije smatraju da taj dio u vezi s internet nasiljem u potpunosti treba izostaviti iz zakona, a drugi smatraju da bi trebalo unijeti određene stvari koje to detaljno preciziraju jer je uvijek tu negdje između i problem u vezi sa slobodom izražavanja i slobode medija. Nije se još precizno definisalo to vezano za kažnjavanje i ostale zakonske sankcije", kaže Mušić.
On ima prijedlog u kom pravcu zakon treba da se izmijeni.
"Ja sam potencirao to da se što je više moguće zakon približi policajcima, odnosno ljudima koji rade na terenu, da bi oni mogli da znaju kako i da li da postupaju u datom trenutku ili ne, odnosno da li je dalja nadležnost sudova ili ne. Znači, ako je nešto u početnoj fazi neke prijetnje, ili da može ići ka tome da naruši bezbjednost pojedinca ili građana, policija može reagovati. Nije višak i ako ne ode sa nekim upozorenjem jer je najveći problem nereagovanje", ističe Mušić.
Dodaje da se traži najbolji model i zbog samoubistava koja su se dogodila u Srpskoj. "Mi imamo zakone koji to ne prate i ne može se isključiti da se tako nešto ne može ponoviti", rekao je Mušić, koji ipak nije zagovornik nekih represivnih mjera.
Iz NVO sektora poručuju da najnovija dešavanja i smrti uzrokovane objavama na internetu jesu opomena i alarm da se mora zakonski reagovati.
"Izmjene zakona u pogledu definisanja namjernog vrijeđanja i iznošenja direktnih prijetnji putem društvenih mreža su neophodne. Uviđamo da represivne mjere poput izdavanja prekršajnih naloga trenutno mogu polučiti konkretne rezultate u pogledu suzbijanja nasilja putem društvenih mreža, jer mora se razlikovati sloboda izražavanja od kršenja ljudskih prava. Ukoliko ne uredimo zakonski okvir, policija nema osnova da kažnjava počinioca", kazala je Anesa Agović, koordinator Globalne inicijative za BiH, takođe član ove radne grupe.
(Glas Srpske)
