Vjekoslav Bevanda za Glas Srpske: Moguće povećanje plata u institucijama BiH


Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda po drugi put je imenovan na ovu poziciju i u novi mandat ulazi s povećanjem budžeta institucija BiH za 30 miliona KM i najavom mogućnosti da osnovica plate u zajedničkim organima bude povećana za 4,5 odsto.

U razgovoru za “Glas Srpske” ističe da su sve jači pritisci sindikata da se nakon sedam godina poveća osnovica, te naglašava da očekuje usvajanje budžeta do kraja marta ove godine.

GLAS: Nakon sedam godina povećan je fiskalni okvir. Šta će to i značiti za institucije BiH i za koje oblasti treba da se usmjeri više novca?

BEVANDA: Pa, nije to neko veliko povećanje. Riječ je o 30 miliona KM. Da ilustrujemo, institucije BiH imaju budžet približan onom u Kantonu Sarajevo ili  trećinu ili četvrtinu onoga što se potroši u entitetima. Kao bivši ministar finansija FBiH dobro znam da su ključne oblasti u nadležnosti entiteta, poput obrazovanja, zdravstva, socijalnih davanja i sasvim je razumljivo da na nivou BiH ne trebaju tako veliki iznosi u budžetu. Međutim, imamo mnogo važnih institucija, sve one moraju se finansirati da bi bile funkcionalne i teško je odrediti šta je najpreče i to nam je i najteži dio posla tokom konsultacija s budžetskim korisnicima. Mnogi budžet doživljavaju kao plijen i rado bi da ga podijeli snagom jačeg ili većeg, ali to ne ide tako. Imamo Program reformi, imamo jasne obaveze prema Evropskoj uniji, određenim kreditorima i, na kraju, planom i programom rada. Imamo i zahtjeve sindikata koji od 2012. godine, kada su im smanjene i plate i naknade, traže povećanje jer sad imaju niža primanja i od entitetske i kantonalne uprave.

GLAS: Hoće li biti udovoljeno zahtjevima sindikata da im bude povećana osnovica na platu? Topli obrok je već povećan sa šest na osam KM?

BEVANDA: Usvajanjem budžeta za 2019. godinu ostvarena je mogućnost za povećanje naknade za topli obrok i to će se početi isplaćivati uz januarske plate. Postoji inicijativa da se osnovica vrati na onaj nivo na kom je bila 2012. godine kada je snižena za 4,5 odsto. Pritisak sindikata je sve veći, a u prvobitnom sporazumu koji je Savjet ministara imao s njima, kada su smanjene plate i naknade, navedeno je da dvije godine neće biti korekcija. Evo, prošlo je sedam godina i sve češća su pisma, dopisi i zahtjevi za sastanke na ovu temu. Možda i opravdano jer treba imati u vidu i one čiji je koeficijent nizak. Siguran sam da niko ne može reći da su dobro plaćeni vojnici, policajci, inspektori i oni čiji rad je često izložen raznim rizicima. To je odluka koju donosi Savjet ministara na osnovu Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, pa ćemo uskoro vidjeti da li će biti prihvaćena ova inicijativa.

GLAS: Donesena je odluka o privremenom finansiranju institucija BiH za prvi kvartal ove godine. Da li su novi ministri dostavili primjedbe na budžet za ovu godinu i kada se može očekivati da bude usvojen?

BEVANDA: Nismo još dobili budžetski zahtjev iz Predsjedništva BiH, a konsultacije s budžetskim korisnicima završene su prije dva mjeseca. Ne mislim da će biti mnogo korekcija, ali ne treba zaboraviti da slanjem budžeta u Savjet ministara BiH tek počinje proces usvajanja.  Predsjedništvo BiH je po Ustavu predlagač budžeta, a konačnu riječ daju oba doma Parlamenta BiH i moguće je kroz amandmansku fazu mijenjati i korigovati sve što se ocijeni neophodnim. Nadam se da ćemo ove godine imati samo jednu odluku o privremenom finansiranju koja ističe 31. marta.

GLAS: Entitetski premijeri rekli su će se odustati od tužbi zbog poravnanja prihoda od PDV-a. Šta bi trebalo uraditi da se ovo pitanje zauvijek riješi?

BEVANDA: Zakonom je propisano da se koeficijent za raspodjelu izračunava na osnovu krajnje potrošnje i Upravni odbor UIO donosi odluke za svaki kvartal o privremenim koeficijentima za raspodjelu, a onda nastupe međusobna sporenja da li je taj izračun vjerodostojan i ko je zakinut. Ukoliko bi bilo moguće imati fiksne koeficijente na koje bi pristali svi onda bi to bilo neko stalno i trajno rješenje. U sadašnjem načinu raspodjele, na primjer, Brčko distrikt ima fiksni koeficijent od 3,55 odsto, ali ne znači da su oni uvijek na dobitku. Na kraju, oni nemaju ni motiv da privlače investitore i privrednike da troše u Brčko distriktu jer im uvijek pripada isto novca što, s druge strane, izaziva  nezadovoljstvo entiteta. Ovo su stvari za dublju i stručnu analizu na koju konačnu riječ daju vlade i teško je izlaziti sa ad hok rješenjima i ovako medijski elaborirati tu uskostručnu oblast. Malo je poznavalaca sistema indirektnog oporezivanja u BiH, ali svi vole o tome da pričaju.

GLAS: Najavljeno je redovno održavanje sjednica Savjeta ministara i vlada RS i FBiH. Koliko će to doprinijeti efikasnijem i boljem radu izvršne vlasti u BiH?

BEVANDA: Dobro je da je saradnja što intenzivnija jer se tako mogu izbjeći neka nerazumijevanja i olakšati donošenje i realizacija nekih odluka. Znate da je i ta saradnja zasnovana na Ustavu i nadležnostima koje su tu propisane. Takođe, mislim da se resorno mogu rješavati stvari u hodu. Na primjer, moje ministarstvo ima dobru i svakodnevnu saradnju sa dva entitetska ministarstva finansija što se pokazalo i kroz donošenje strategije o upravljanju javnim dugom, podjelom novca od sukcesije,  upravljanjem i nadzorom u oblasti osiguranja depozita, indirektnih poreza, carina i drugih oblasti.

Zajedničke sjednice

GLAS: Da li mislite da bi sjednice s vladama susjednih država, prvenstveno Hrvatske i Srbije, dalo bolje rezultate za regionalnu saradnju?

BEVANDA: Bilo je sjednica sa vladama Srbije, Hrvatske, Crne Gore i one su dobre da se sumiraju rezultati i otklone problemi koji izazivaju neki zastoj ili blokade. Ja se više zalažem za saradnju u kontinuitetu i po resorima. Mnogo je važno da resorna saradnja bude svakodnevna i efikasna, da se ljudi koji rade iste poslove u tim državama poznaju, komuniciraju i rješavaju probleme kontinuirano. I to se često i dešava, ali javnost to ne vidi nego tek kad se održe te zajedničke sjednice.

​Glas Srpske