Brisel gura BiH u američki vidokrug
- Objavljivanje nekog non-pejpera ima za cilj da izvrši dodatni pritisak na nekoga, ali i da se na taj način testira reakcija drugih strana na moguća rješenja.
Navode ovo sagovornici "Glasa Srpske" komentarišući pojavljivanje novog dokumenta, "ne-papira" koji je ugledao svjetlost dana, iza kog su navodno stale Francuska i Njemačka, a u kom se predlaže uvođenje restriktivnih mjera Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu, te obustavljanje finansijske pomoći. Prema njihovim riječima, non-pejperi su u diplomatskom svijetu rođeni tokom burnih sedamdesetih i osamdesetih godina, a izmislili su ih Amerikanci. Kako navode, u proteklih nekoliko godina ovdašnji mediji, pogotovo federalni, objavljivali su razne non-pejpere vezane za BiH i Republiku Srpsku, a koji su, navodno, poticali iz Ljubljane, Zagreba, Budimpešte i Vašingtona, ali njihova autentičnost nikada nije i zvanično potvrđena. Ni ovog puta nije jasno da li su Njemačka i Francuska, odnosno njihova zvanična politika, uistinu zvanično stale iza ovog papira, jer se radi o neslužbenom dokumentu, čiji autor nije naveden. Na njemu nema potpisa, pečata, a ni zaglavlja.
Prema riječima profesora međunarodnog prava Dragana Dakića, ovakva dokumenta su uobičajena u međunarodnoj praksi, ali je objelodanjivanje ovog novog interesantno zbog tajminga, okolnosti i čitave situacije u BiH.
- Non-pejperi, kao što i sam naziv kaže, nisu zvanična dokumenta. Nemaju obavezujuću ulogu. Iza njih uglavnom stoje određeni centri moći ili razni lobisti, koji preko njih projektuju određene ideje i planove ili vrše ciljane pritiske. U prethodnom periodu je bilo mnogo ovakvih i sličnih papira vezanih za BiH i oni nisu imali nikakvog efekta, osim što su mediji o njima pisali desetak dana. Prisjetimo se non-pejpera u kom je predlagana promjena granica na Balkanu. Šta je na kraju bilo? Ništa. Ali i pored toga ne smije se njima olako pristupati, pa ni ovom posljednjem - kaže Dakić.
Navodi i da, ako pretpostavimo da je autentičan jer je zabrinutost u vezi sa njegovim objavljivanjem i samim sadržajem pokazala i Srbija, onda može reći da je ovaj non-pejper samo nastavak politike Pariza, a pogotovo Berlina, prema srpskom faktoru na Balkanu.
- Vjerujem da je ovo jedna vrsta upozorenja ili, bolje rečeno, signala šta bi se u nekoj bliskoj budućnosti moglo desiti. Pogledajmo samo kako se ponašaju pojedine zemlje članice Evropske unije. Tu, prije svega, mislim na baltičke zemlje i, naravno, Njemačku. Mislim da nije nimalo slučajno što je ovaj papir poslat i na beogradsku adresu, ali je interesantno što ga je prvi objavio jedan federalni portal. Doduše, mi ne znamo da li je to potpun dokument, tako da je teško govoriti o njegovoj sadržini - kaže Dakić.
Smatra da ni tajming objavljivanja nije nimalo slučajan, jer je ovaj papir ugledao svjetlo dana u vrijeme dok se u Dejtonu održava sastanak zemalja NATO-a koje će, između ostalog, raspravljati i o mirovnom sporazumu za BiH. Kako kaže, sve treba posmatrati kao jedan povezan skup događaja, jer se u oba slučaja u fokusu našla BiH, odnosno Republika Srpska.
- Očigledno se opet vraćamo u žižu pažnje pojedinih centara moći. U fokusu smo jer bi Dejtonski sporazum mogao da se implementira i u drugim kriznim područjima. To očigledno neki sada pokušavaju iskoristiti, a pogotovo pojedine političke elite iz Evrope, ali i Sarajeva, koje žele prikazati da Republika Srpska navodno radi na uništavanju ovog mirovnog sporazuma, intelektualnog vlasništva SAD. Zato se vjerovatno i pojavio pomenuti non-pejper, koji cilja Republiku Srpsku i u kom se traži njeno dalje sankcionisanje, odnosno tvrđi stav zemalja članica EU, kako bi BiH bila napravljena po bošnjačkom i ukusu pojedinih evropskih država. Vjerujem i da određene struje u Briselu na nama žele da povrate svoj nekadašnji kredibilitet na evropskim prostorima - smatra Dakić dodajući da je jedini način da se dođe do rješenja aktuelne političke krize unutar BiH, na zvaničnim međunarodnim sastancima, a ne nikako nekakvim političkim forumima, koji nisu kredibilni, ali ni politički korektni.
Navodi i da Republika Srpska ne smije imati iluzija da ne postoje razni politički forumi, ali i da je potrebno izbjegavati bilo kakva politička rješenja koja oni donose. Dodaje i da mu se čini da su pojedine evropske zemlje prihvatile narativ bošnjačkih elita kao svoj, pri tome srpskom faktoru stavljajući rusku, pa i kinesku etiketu, što u Briselu izaziva alergijsku reakciju.
- Zbog svega toga Srpska mora što više internacionalizovati svu problematiku s kojom se suočava i egzistencijalno bori - poručio je Dakić.
Slično mišljenje dijeli i asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Siniša Simikić. Kaže da je dosta simptomatično pojavljivanje ovog novog non-pejpera, kako zbog tajminga, tako i posjete visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas Beogradu, a koja je jedan od najvećih zagovornika uvođenja sankcija. Ona je, kako kaže, tom prilikom upozorila Srbiju da će njen položaj i evropski put zavisiti od njenog odnosa prema BiH, indirektno tražeći da Beograd okrene leđa Banjaluci. Kao drugu zanimljivu činjenicu navodi da je postojanje pomenutog non-pejpera prvi objavio jedan federalni portal blizak određenim bošnjačkim političkim partijama.
- Ako je vjerovati objavljenom sadržaju, prvo što mi je privuklo pažnju jesu pojedine teze kako izvršiti dodatni pritisak na Republiku Srpsku. Zanimljiv je i diplomatski rječnik koji se upotrebljava u ovom non-pejperu. U jednom dijelu autori navode da je Republika Srpska izvršila napad na ustavni poredak BiH usporavajući njen put ka EU, a što nije u interesu građana BiH, ali i Srpske. Oni su na ovaj način željeli prikazati kako građani Srpske, navodno, ne stoje iza svog političkog rukovodstva. Takve poruke smo do sada mogli čuti iz Brisela, Londona, Pariza i Berlina. Sličan narativ se vodi i kada je u pitanju Rusija. Interesantan detalj predstavljaju i prijetnje obustavom finansiranja određenih projekata. Čak se i Svjetska banka poziva na tako nešto. Kada se sve sumira, može se reći da se radi o ultimativnim zahtjevima - navodi Simikić.
Kao zanimljiv detalj ističe i to što se u ovom neslužbenom dokumentu navodi da će biti pozvan Kristijan Šmit da iznese svoje mišljenje o nekim mogućim i budućim akcijama u BiH.
- Sve ovo se dešava u vremenu dok nova američka administracija ima fokus na drugim globalnim problemima. Ukrajina, Rusija, Iran, Izrael, pojas Gaze... Balkan nije u njihovom fokusu, a o čemu možda svjedoči i podatak da će se u Dejtonu na panelima, na kojima će razgovarati o Dejtonskom mirovnom sporazumu, pojaviti zamjenik, a ne glavni državni sekretar Marko Rubio. Da zaključim, smatram da čitavu ovu situaciju u svijetu koriste tvrdolinijaške evropske struje da se obračunaju sa "otpadnicima" na Balkanu, a koji nisu na fonu briselske antiruske politike - kaže Simikić dodajući da je na ovaj najnoviji non-pejper potrebno gledati kao na probni balon, odnosno ispipavanje raspoloženja evropske javnosti prije sprovođenja nekih zvaničnih politika prema Srpskoj.
Kao i Dakić, mišljenja je da ovaj papir nije nimalo slučajno sada objavljen, uoči NATO okupljanja u Dejtonu, jer će se ovom prilikom raspravljati o aktuelnoj političkoj krizi u BiH i uzrocima. Navodi i da bi volio da mu neko kaže zašto se baš sada obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Smatra da je on organizovan kako bi se ohrabrili NATO saveznici, jer je ova vojna organizacija dobro uzdrmana i posrnula, te da na BiH pokušavaju vidati rane i pokazivati svoju moć, koju su izgubili u ostatku svijeta.
Prvu informaciju o postojanju novog non-pejpera, nazvanog francusko-njemačkim, objavio je jedan federalni portal, pri tome navodeći da on nosi naziv "Odgovori na napade RS na ustavni poredak BiH". Nakon par dana ekskluzivno su javnost upoznali i sa njegovim navodnim sadržajem. Autori ovog dokumenta zatražili su da se ukine niz neustavnih zakona, te stane u kraj navodnim secesionističkim težnjama Srpske, a putem pooštravanja sankcija i obustavljanjem finansiranja. Čak je od Svjetske banke zatraženo isto. Čak je predloženo da se Kristijan Šmit izjasni koje bi eventualne mjere mogle biti uvedene. Slučajnost ili ne, ovaj papir je ugledao svjetlo dana u vrijeme održavanja velikog NATO skupa u Dejtonu, gradu u kom je prije 30 godina dogovoren i parafiran mirovni sporazum za BiH. Tokom ovog događaja biće održan i niz sponzorisanih panela na kojima će se govoriti o miru i bezbjednosti na Balkanu, ali i budućnosti Dejtonskog sporazuma. Među učesnicima je i Kristijan Šmit, ali i bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi.
Ko je Majk Tarner
Domaćin skupa u Dejtonu je američki kongresmen iz Ohaja Majk Tarner, koji je prije deset godina od tadašnjeg državnog sekretara Džona Kerija tražio da pokrene aktivnosti na organizovanju Dejtona 2. Interesantno, Tarner, koji je proteklih nekoliko mjeseci oštro kritikovao vlasti u Republici Srpskoj navodeći da se ne smije dozvoliti navodni secesionizam i rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, član je Kongresnog kokusa za BiH. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (CBNA) nedavno mu je zahvalio što je obezbijedio da ovaj kokus opstane.
(Glas Srpske)
Navode ovo sagovornici "Glasa Srpske" komentarišući pojavljivanje novog dokumenta, "ne-papira" koji je ugledao svjetlost dana, iza kog su navodno stale Francuska i Njemačka, a u kom se predlaže uvođenje restriktivnih mjera Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu, te obustavljanje finansijske pomoći. Prema njihovim riječima, non-pejperi su u diplomatskom svijetu rođeni tokom burnih sedamdesetih i osamdesetih godina, a izmislili su ih Amerikanci. Kako navode, u proteklih nekoliko godina ovdašnji mediji, pogotovo federalni, objavljivali su razne non-pejpere vezane za BiH i Republiku Srpsku, a koji su, navodno, poticali iz Ljubljane, Zagreba, Budimpešte i Vašingtona, ali njihova autentičnost nikada nije i zvanično potvrđena. Ni ovog puta nije jasno da li su Njemačka i Francuska, odnosno njihova zvanična politika, uistinu zvanično stale iza ovog papira, jer se radi o neslužbenom dokumentu, čiji autor nije naveden. Na njemu nema potpisa, pečata, a ni zaglavlja.
Prema riječima profesora međunarodnog prava Dragana Dakića, ovakva dokumenta su uobičajena u međunarodnoj praksi, ali je objelodanjivanje ovog novog interesantno zbog tajminga, okolnosti i čitave situacije u BiH.
- Non-pejperi, kao što i sam naziv kaže, nisu zvanična dokumenta. Nemaju obavezujuću ulogu. Iza njih uglavnom stoje određeni centri moći ili razni lobisti, koji preko njih projektuju određene ideje i planove ili vrše ciljane pritiske. U prethodnom periodu je bilo mnogo ovakvih i sličnih papira vezanih za BiH i oni nisu imali nikakvog efekta, osim što su mediji o njima pisali desetak dana. Prisjetimo se non-pejpera u kom je predlagana promjena granica na Balkanu. Šta je na kraju bilo? Ništa. Ali i pored toga ne smije se njima olako pristupati, pa ni ovom posljednjem - kaže Dakić.
Navodi i da, ako pretpostavimo da je autentičan jer je zabrinutost u vezi sa njegovim objavljivanjem i samim sadržajem pokazala i Srbija, onda može reći da je ovaj non-pejper samo nastavak politike Pariza, a pogotovo Berlina, prema srpskom faktoru na Balkanu.
- Vjerujem da je ovo jedna vrsta upozorenja ili, bolje rečeno, signala šta bi se u nekoj bliskoj budućnosti moglo desiti. Pogledajmo samo kako se ponašaju pojedine zemlje članice Evropske unije. Tu, prije svega, mislim na baltičke zemlje i, naravno, Njemačku. Mislim da nije nimalo slučajno što je ovaj papir poslat i na beogradsku adresu, ali je interesantno što ga je prvi objavio jedan federalni portal. Doduše, mi ne znamo da li je to potpun dokument, tako da je teško govoriti o njegovoj sadržini - kaže Dakić.
Smatra da ni tajming objavljivanja nije nimalo slučajan, jer je ovaj papir ugledao svjetlo dana u vrijeme dok se u Dejtonu održava sastanak zemalja NATO-a koje će, između ostalog, raspravljati i o mirovnom sporazumu za BiH. Kako kaže, sve treba posmatrati kao jedan povezan skup događaja, jer se u oba slučaja u fokusu našla BiH, odnosno Republika Srpska.
- Očigledno se opet vraćamo u žižu pažnje pojedinih centara moći. U fokusu smo jer bi Dejtonski sporazum mogao da se implementira i u drugim kriznim područjima. To očigledno neki sada pokušavaju iskoristiti, a pogotovo pojedine političke elite iz Evrope, ali i Sarajeva, koje žele prikazati da Republika Srpska navodno radi na uništavanju ovog mirovnog sporazuma, intelektualnog vlasništva SAD. Zato se vjerovatno i pojavio pomenuti non-pejper, koji cilja Republiku Srpsku i u kom se traži njeno dalje sankcionisanje, odnosno tvrđi stav zemalja članica EU, kako bi BiH bila napravljena po bošnjačkom i ukusu pojedinih evropskih država. Vjerujem i da određene struje u Briselu na nama žele da povrate svoj nekadašnji kredibilitet na evropskim prostorima - smatra Dakić dodajući da je jedini način da se dođe do rješenja aktuelne političke krize unutar BiH, na zvaničnim međunarodnim sastancima, a ne nikako nekakvim političkim forumima, koji nisu kredibilni, ali ni politički korektni.
Navodi i da Republika Srpska ne smije imati iluzija da ne postoje razni politički forumi, ali i da je potrebno izbjegavati bilo kakva politička rješenja koja oni donose. Dodaje i da mu se čini da su pojedine evropske zemlje prihvatile narativ bošnjačkih elita kao svoj, pri tome srpskom faktoru stavljajući rusku, pa i kinesku etiketu, što u Briselu izaziva alergijsku reakciju.
- Zbog svega toga Srpska mora što više internacionalizovati svu problematiku s kojom se suočava i egzistencijalno bori - poručio je Dakić.
Slično mišljenje dijeli i asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Siniša Simikić. Kaže da je dosta simptomatično pojavljivanje ovog novog non-pejpera, kako zbog tajminga, tako i posjete visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaje Kalas Beogradu, a koja je jedan od najvećih zagovornika uvođenja sankcija. Ona je, kako kaže, tom prilikom upozorila Srbiju da će njen položaj i evropski put zavisiti od njenog odnosa prema BiH, indirektno tražeći da Beograd okrene leđa Banjaluci. Kao drugu zanimljivu činjenicu navodi da je postojanje pomenutog non-pejpera prvi objavio jedan federalni portal blizak određenim bošnjačkim političkim partijama.
- Ako je vjerovati objavljenom sadržaju, prvo što mi je privuklo pažnju jesu pojedine teze kako izvršiti dodatni pritisak na Republiku Srpsku. Zanimljiv je i diplomatski rječnik koji se upotrebljava u ovom non-pejperu. U jednom dijelu autori navode da je Republika Srpska izvršila napad na ustavni poredak BiH usporavajući njen put ka EU, a što nije u interesu građana BiH, ali i Srpske. Oni su na ovaj način željeli prikazati kako građani Srpske, navodno, ne stoje iza svog političkog rukovodstva. Takve poruke smo do sada mogli čuti iz Brisela, Londona, Pariza i Berlina. Sličan narativ se vodi i kada je u pitanju Rusija. Interesantan detalj predstavljaju i prijetnje obustavom finansiranja određenih projekata. Čak se i Svjetska banka poziva na tako nešto. Kada se sve sumira, može se reći da se radi o ultimativnim zahtjevima - navodi Simikić.
Kao zanimljiv detalj ističe i to što se u ovom neslužbenom dokumentu navodi da će biti pozvan Kristijan Šmit da iznese svoje mišljenje o nekim mogućim i budućim akcijama u BiH.
- Sve ovo se dešava u vremenu dok nova američka administracija ima fokus na drugim globalnim problemima. Ukrajina, Rusija, Iran, Izrael, pojas Gaze... Balkan nije u njihovom fokusu, a o čemu možda svjedoči i podatak da će se u Dejtonu na panelima, na kojima će razgovarati o Dejtonskom mirovnom sporazumu, pojaviti zamjenik, a ne glavni državni sekretar Marko Rubio. Da zaključim, smatram da čitavu ovu situaciju u svijetu koriste tvrdolinijaške evropske struje da se obračunaju sa "otpadnicima" na Balkanu, a koji nisu na fonu briselske antiruske politike - kaže Simikić dodajući da je na ovaj najnoviji non-pejper potrebno gledati kao na probni balon, odnosno ispipavanje raspoloženja evropske javnosti prije sprovođenja nekih zvaničnih politika prema Srpskoj.
Kao i Dakić, mišljenja je da ovaj papir nije nimalo slučajno sada objavljen, uoči NATO okupljanja u Dejtonu, jer će se ovom prilikom raspravljati o aktuelnoj političkoj krizi u BiH i uzrocima. Navodi i da bi volio da mu neko kaže zašto se baš sada obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Smatra da je on organizovan kako bi se ohrabrili NATO saveznici, jer je ova vojna organizacija dobro uzdrmana i posrnula, te da na BiH pokušavaju vidati rane i pokazivati svoju moć, koju su izgubili u ostatku svijeta.
Prvu informaciju o postojanju novog non-pejpera, nazvanog francusko-njemačkim, objavio je jedan federalni portal, pri tome navodeći da on nosi naziv "Odgovori na napade RS na ustavni poredak BiH". Nakon par dana ekskluzivno su javnost upoznali i sa njegovim navodnim sadržajem. Autori ovog dokumenta zatražili su da se ukine niz neustavnih zakona, te stane u kraj navodnim secesionističkim težnjama Srpske, a putem pooštravanja sankcija i obustavljanjem finansiranja. Čak je od Svjetske banke zatraženo isto. Čak je predloženo da se Kristijan Šmit izjasni koje bi eventualne mjere mogle biti uvedene. Slučajnost ili ne, ovaj papir je ugledao svjetlo dana u vrijeme održavanja velikog NATO skupa u Dejtonu, gradu u kom je prije 30 godina dogovoren i parafiran mirovni sporazum za BiH. Tokom ovog događaja biće održan i niz sponzorisanih panela na kojima će se govoriti o miru i bezbjednosti na Balkanu, ali i budućnosti Dejtonskog sporazuma. Među učesnicima je i Kristijan Šmit, ali i bivši američki ambasador u BiH Majkl Marfi.
Ko je Majk Tarner
Domaćin skupa u Dejtonu je američki kongresmen iz Ohaja Majk Tarner, koji je prije deset godina od tadašnjeg državnog sekretara Džona Kerija tražio da pokrene aktivnosti na organizovanju Dejtona 2. Interesantno, Tarner, koji je proteklih nekoliko mjeseci oštro kritikovao vlasti u Republici Srpskoj navodeći da se ne smije dozvoliti navodni secesionizam i rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, član je Kongresnog kokusa za BiH. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (CBNA) nedavno mu je zahvalio što je obezbijedio da ovaj kokus opstane.
(Glas Srpske)
