BiH vraća migrante u Srbiju?
Hrvatska sve više migranata vraća u BiH na šta ima pravo po osnovu Sporazuma o readmisiji, a u domaćim institucijama ozbiljno razmišljaju da tu temu otvore u razgovorima s kolegama iz Srbije, jer je i s tom zemljom potpisan isti akt.
BiH je od kraja 2017. godine izložena višestruko pojačanom migrantskom pritisku. Preko njene teritorije od tada pa zaključno s 2022. godinom prešlo je više od 112.000 migranata, a brojke su se mijenjale u zavisnosti od uslova kretanja migranata i politika u zemljama kroz koje su vodile rute. Međutim, činjenica je da je od početka istočna granica, koju BiH dijeli sa Srbijom i Crnom Gorom, na najvećem udaru jer upravo s njihovih teritorija dolazi najviše ilegalnih izbjeglica.
Na to je za “Glas” ukazao i direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa, dodavši da ruta prolaska migranata kroz BiH ide većim dijelom iz pravca Srbije, a manjim iz Crne Gore. To je jedan od razloga zbog kojih ima u planu da narednih dana, s ministrom bezbjednosti BiH Nenadom Nešićem, otputuje u Srbiju jer BiH s tom zemljom, kao i sa Hrvatskom, ima potpisan Sporazum o readmisiji.
- Najveći broj migranata koji dolazi u BiH dolazi iz pravca Srbije. Moramo da sjednemo s nadležnima u Srbiji i vidimo kako da pojačamo aktivnosti na zaštiti granice s obje strane da bismo spriječili što više ulazaka - rekao je Laketa.
Sve što se u posljednje vrijeme dešava i na području Unsko-sanskog kantona, kaže, nije posljedica povećanog priliva migranata u BiH već toga što je, prema Sporazumu o readmisiji, primljeno više ilegalnih izbjeglica za koje je i utvrđeno da su u Hrvatsku ušli s teritorije BiH.
- Iz Srbije i Crne Gore trenutno nema velikog priliva migranata, ali može da se desi. U svakom slučaju, moramo razgovarati s kolegama u Srbiji i Crnoj Gori kako da ojačamo granicu te vidimo da i oni prihvataju migrante koji su s njihove teritorije ušli nelegalno u BiH. Nama predstavlja problem to što migrante koji dolaze u BiH tek registrujemo u prihvatnim centrima dok smo, recimo, kada ih Hrvatska zaustavi na graničnoj liniji sa BiH mi dužni da ih prihvatimo, jer postoje dokazi odakle su ušli - rekao je Laketa.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, ne očekuje se povećanje broja migranata u skorije vrijeme, a najveći broj njih je iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Maroka, Bangladeša, Kameruna. Granična policija BiH je, naime, lani u nezakonitom prelasku granice ili pokušaju otkrila više od 14.000 osoba, od čega iz pravca Srbije i Crne Gore 7.427. Nadležni ukazuju da je riječ o promijenjenom broju osoba jer se dešava da se u određenom broju slučajeva radi o istim osobama koje nekoliko puta pokušavaju nezakonito da pređu granicu.
Jedan od stalnih problema je i, kako je podvučeno u posljednjoj informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH, utvrđivanje identiteta migranata jer se i dalje to radi uglavnom na temelju njihove izjave s obzirom na to da većinom kod sebe nemaju nijedan lični dokument na temelju kojeg je moguće izvršiti identifikaciju.
Glas Srpske
BiH je od kraja 2017. godine izložena višestruko pojačanom migrantskom pritisku. Preko njene teritorije od tada pa zaključno s 2022. godinom prešlo je više od 112.000 migranata, a brojke su se mijenjale u zavisnosti od uslova kretanja migranata i politika u zemljama kroz koje su vodile rute. Međutim, činjenica je da je od početka istočna granica, koju BiH dijeli sa Srbijom i Crnom Gorom, na najvećem udaru jer upravo s njihovih teritorija dolazi najviše ilegalnih izbjeglica.
Na to je za “Glas” ukazao i direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa, dodavši da ruta prolaska migranata kroz BiH ide većim dijelom iz pravca Srbije, a manjim iz Crne Gore. To je jedan od razloga zbog kojih ima u planu da narednih dana, s ministrom bezbjednosti BiH Nenadom Nešićem, otputuje u Srbiju jer BiH s tom zemljom, kao i sa Hrvatskom, ima potpisan Sporazum o readmisiji.
- Najveći broj migranata koji dolazi u BiH dolazi iz pravca Srbije. Moramo da sjednemo s nadležnima u Srbiji i vidimo kako da pojačamo aktivnosti na zaštiti granice s obje strane da bismo spriječili što više ulazaka - rekao je Laketa.
Sve što se u posljednje vrijeme dešava i na području Unsko-sanskog kantona, kaže, nije posljedica povećanog priliva migranata u BiH već toga što je, prema Sporazumu o readmisiji, primljeno više ilegalnih izbjeglica za koje je i utvrđeno da su u Hrvatsku ušli s teritorije BiH.
- Iz Srbije i Crne Gore trenutno nema velikog priliva migranata, ali može da se desi. U svakom slučaju, moramo razgovarati s kolegama u Srbiji i Crnoj Gori kako da ojačamo granicu te vidimo da i oni prihvataju migrante koji su s njihove teritorije ušli nelegalno u BiH. Nama predstavlja problem to što migrante koji dolaze u BiH tek registrujemo u prihvatnim centrima dok smo, recimo, kada ih Hrvatska zaustavi na graničnoj liniji sa BiH mi dužni da ih prihvatimo, jer postoje dokazi odakle su ušli - rekao je Laketa.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, ne očekuje se povećanje broja migranata u skorije vrijeme, a najveći broj njih je iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Maroka, Bangladeša, Kameruna. Granična policija BiH je, naime, lani u nezakonitom prelasku granice ili pokušaju otkrila više od 14.000 osoba, od čega iz pravca Srbije i Crne Gore 7.427. Nadležni ukazuju da je riječ o promijenjenom broju osoba jer se dešava da se u određenom broju slučajeva radi o istim osobama koje nekoliko puta pokušavaju nezakonito da pređu granicu.
Jedan od stalnih problema je i, kako je podvučeno u posljednjoj informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH, utvrđivanje identiteta migranata jer se i dalje to radi uglavnom na temelju njihove izjave s obzirom na to da većinom kod sebe nemaju nijedan lični dokument na temelju kojeg je moguće izvršiti identifikaciju.
Glas Srpske
