Prijevremeni izbori za prvog čovjeka Srpske su posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku, koji je u svojstvu predsjednika Republike osuđen u Sudu BiH na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita te propratne odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kojom mu je, zbog sudskog epiloga, utvrđen prestanak mandata na toj poziciji.

Prijevremeni izbori su raspisani za 23. novembar, a u skladu sa Uputstvom o rokovima iz CIK-a kampanja, koja u ovom slučaju traje 15 dana, počela je 8. novembra i traje do subote do sedam časova ujutro, kada počinje izborna tišina.

U trku za predsjednika ide šest kandidata, od kojih su dva prijavljeni kao nezavisni. Analitičari, ipak, ukazuju na to da će, kao što obično i biva, bitka biti vođena između asova iza kojih su stali vladajući, odnosno opozicioni blok. Vladajuća koalicija, predvođena SNSD-om, u trku za predsjednika poslala je svog funkcionera Sinišu Karana, koji je dobio podršku i ostalih partija koje su na vlasti.

Lista kandidata

• Siniša Karan (SNSD)
• Branko Blanuša (SDS)
• Dragan Đokanović (Savez za novu politiku)
• Nikola Lazarević (Ekološka partija RS)
• Igor Gašević (nezavisni kandidat)
• Slavko Dragičević (nezavisni kandidat)

Politički analitičar i univerzitetski profesor Drago Vuković smatra da je ova kampanja čak i iznenađujuća za birače, jer je posljedica političkog nasilja OHR-a.

- Izostala je utakmica dva profesora, a ovo su, kako se to može reći, svojevrsni međuizbori, s obzirom na činjenicu da su pravi za manje od godine. Do njih bi i novoizabrani predsjednik Srpske trebalo da bude na dužnosti. To je premalo da bi nešto ozbiljnije uradio, odnosno da neki novi pečat procesima u Srpskoj - rekao je Vuković za "Glas".

Karan je, kaže, vodio kampanju na temeljima razloga koji su do nje i doveli, s glavnom porukom spasavanja institucije predsjednika Republike.

- Ta njegova priča je, u suštini, borba protiv tog političkog nasilja i OHR-a, dok sam od profesora Blanuše očekivao da će, kao do sada neeksponirani političar, izložiti novu filozofiju politike i govoriti o tome šta bi trebalo mijenjati u društvu, novim programima i idejama. Ipak, više je i on govorio o kriminalu, korupciji, a manje o viziji koja bi trebalo da se desi sa njegovim dolaskom na mjesto predsjednika Republike - istakao je on. Smatra i da kampanja nije privukla veliku pažnju javnosti i da generalno nije velika ni zainteresovanost birača.

- Zbog toga veoma lako izlaznost može biti i znatno manja nego kada je riječ o redovnim izborima. Ali vidjećemo. Pobjednika će odrediti to koliko političke grupacije oko SNSD-a i SDS-a motivišu birače da izađu. Kod nas su izbori odavno pretvoreni u interesnu varijantu - zaključio je Vuković.

Politički analitičar Mladen Bubonjić je podvukao da je riječ o kampanji koja je iznuđena usljed procesa protiv Dodika, tako da stranke nisu imale ni puno vremena da se pripreme.

- Gledamo jednu zipovanu, kompresovanu verziju onoga što se inače može vidjeti u ovdašnjim kampanjama. Početak je obilježio govor mržnje Dodika, a nastavljene su međusobne optužbe za izdaju, ovaj put intenzivnije od SDS-a. Upečatljivo je i to da su kampanju manje vodili kandidati u odnosu na lidera, a kod SNSD-a se ponovo pojavio stari narativ da je glas za njih glas za opstanak Srpske - rekao je Bubonjić za "Glas".

Nastavljeno je i nastojanje jedne strane da, kako je rekao, ogadi onu drugu kod birača da bi bio dobijen glas.

- Tako da nema onog teorijskog pristupa kampanji, već se sve mahom zasniva na međusobnom optuživanju i etiketiranju - zaključio je Bubonjić.

Prijevremeni izbori bi, s druge strane, prema računicama CIK-a, trebalo da koštaju oko 6,4 miliona KM.

Iako je vladajuća koalicija, predvođena SNSD-om na čijem je čelu Milorad Dodik, na početku odbijala izlazak na izbore, pozivajući na njihov bojkot u punom kapacitetu, došlo je do promjene nakon što je, kako su pojasnili iz tog bloka, postalo jasno da opozicija neće ispoštovati zaključke koje je u usvojila Narodna skupština te zbog bojazni da na čelo Srpske dođe neko ko će biti izglasan na biralištima u FBiH.

Srpska je, u međuvremenu, dobila vršioca dužnosti predsjednika. Odlukom većine u republičkom parlamentu na tu poziciju je izabrana Ana Trišić Babić.

Redoslijed aktivnosti

• zabrana objavljivanja rezultata javnog mnjenja od 21. do 23.11.  do zatvaranja birališta
• izborna tišina od 22.11. u sedam časova do 23.11. do zatvaranja  birališta
• prvi preliminarni rezultati 23.11. (najkasnije do 24 časa)
• konačni rezultati najkasnije do 13. decembra

Upozorenje iz CIK-a

CIK je na samom startu kampanje poslao saopštenje u kojem je pojasnio šta je dozvoljeno, a šta ne.

- Posebno naglašavamo da je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. U slučaju povrede ove norme, ovlašteni smo da sprovedemo postupak i izreknemo sankcije - poručili su iz CIK-a uz poziv strankama, kandidatima i pristalicama stranaka, kao i nezavisnim kandidatima da se uzdrže od izjava koje dižu tenzije te da vode fer izbornu kampanju.