PRVI AVGUST: MEĐUNARODNI DAN STUPANjA NA SNAGU KONVENCIJE ZA ZABRANU KASETNE MUNICIJE
Međunarodnom konvencijom o zabrani kasetne municije zabranjeno je korištenje, proizvodnje, skladištenje i trgovina kasetnim bombama. Konvenciju je krajem maja 2008. godine u Dablinu, u Irskoj, prihvatilo 107 zemalja i iste godine u decembru i potpisalo taj dokument. Među zemljama koje su odlučile da stave potpis na ovaj dokument je i Bosna i Hercegovina.
Konvencija je, kao međunarodno pravni akt stupila na snagu prvog augusta 2010. godine. Uprkos tome kasetne bombe se i dalje proizvode, prodaju, preprodaju i, nažalost, koriste.
Svaka kasetna bomba je posuda, kontejner iz kojeg se u širokoj zoni rasije nekoliko stotina malih bombi, od kojih svaka može i godinama da čeka aktiviranje kada može ubiti ili osakatiti čovjeka.
Pošto takve bombe ne eksplodiraju čim dodirnu tlo, to oružje predstavlja dodatnu opasnost za zemlje pogođene takvim oružjem i u kojima još postoje i minska polja.
Male bombe iz kasetnih projektila su obojene, šarene, čime privlače djecu kojoj eksplodiraju u lice kad ih podignu s tla.
Kasetna municija je nepouzdna i neprecizna. Tokom sukoba i dugo nakon njihovog završetka, ono ubija i sakati brojne civile. Ono otežava poslijeratni oporavak, jer puteve i polja čini nedostupnim poljoprivrednicima i humanitarcima.
Konvencija zabranjuje upotrebu, skladištenje, proizvodnju i prodaju kasetne municije, postavlja stroge rokove za uništavanje zaliha i čisćenje kontaminiranog zemljišta, te obavezuje zemlje da pomažu preživjelim i pogođenim zajednicama.
Međutim, neke od najvećih svjetskih sila, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, te veliki korisnici poput Izraela, Indije i Pakistana, odbili su podržati konvenciju, tvrdeći da kasetno streljivo ima legitimnu vojnu namjenu.
Semberija info
Konvencija je, kao međunarodno pravni akt stupila na snagu prvog augusta 2010. godine. Uprkos tome kasetne bombe se i dalje proizvode, prodaju, preprodaju i, nažalost, koriste.
Svaka kasetna bomba je posuda, kontejner iz kojeg se u širokoj zoni rasije nekoliko stotina malih bombi, od kojih svaka može i godinama da čeka aktiviranje kada može ubiti ili osakatiti čovjeka.
Pošto takve bombe ne eksplodiraju čim dodirnu tlo, to oružje predstavlja dodatnu opasnost za zemlje pogođene takvim oružjem i u kojima još postoje i minska polja.
Male bombe iz kasetnih projektila su obojene, šarene, čime privlače djecu kojoj eksplodiraju u lice kad ih podignu s tla.
Kasetna municija je nepouzdna i neprecizna. Tokom sukoba i dugo nakon njihovog završetka, ono ubija i sakati brojne civile. Ono otežava poslijeratni oporavak, jer puteve i polja čini nedostupnim poljoprivrednicima i humanitarcima.
Konvencija zabranjuje upotrebu, skladištenje, proizvodnju i prodaju kasetne municije, postavlja stroge rokove za uništavanje zaliha i čisćenje kontaminiranog zemljišta, te obavezuje zemlje da pomažu preživjelim i pogođenim zajednicama.
Međutim, neke od najvećih svjetskih sila, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, te veliki korisnici poput Izraela, Indije i Pakistana, odbili su podržati konvenciju, tvrdeći da kasetno streljivo ima legitimnu vojnu namjenu.
Semberija info