Vitamini, lijekovi protiv malarije i aspirini mogu spasiti i milion beba godišnje
Životi više od milion beba godišnje mogli bi biti spaseni širom zemalja u razvoju ako bi majke dobile pristup jednostavnim, jeftinim zdravstvenim mjerama kao što su vitamini, lijekovi protiv malarije i aspirin, pokazala je nova analiza.
Studija, fokusirana na "tihu katastrofu javnog zdravlja" beba koje se rađaju premale ili prerano", dolazi u trenutku kada Ujedinjene nacije upozoravaju da je napredak u smanjenju smrtnosti novorođenčadi i mrtvorođene djece smanjen od 2015. godine, djelimično zbog nedovoljno sredstava za prenatalnu njegu, prenio je britanski list "Gardijan".
Autori analize, objavljene u časopisu "Lanset", procjenjuju da bi se svake godine moglo izbeći 476.000 smrtnih slučajeva novorođenčadi i 566.000 mrtvorođenih ako bi se pregršt pretežno prenatalnih mjera u potpunosti primjenio u 81 zemlji sa niskim i srednjim prihodima.
Globalno, broj neonatalnih smrti beba koje preminu u roku od 28 dana, više se nego prepolovio u tri decenije između 1990. i 2020. godine, sa pet miliona na 2,4 miliona.
Ali širom svijeta u razvoju, posebno u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, brojke su i dalje visoke.
Izvještaj UN, objavljen ove nedelje pokazuje da je stopa napretka stagnirala od 2015. zbog smanjenja investicija, pri čemu je svaka godina od tada donosila više od dva miliona smrti novorođenčadi i 1,9 miliona mrtvorođenih (Svjetska zdravstvena organizacija ih je klasifikovala kao bebe koje umiru poslije 28 nedjelje trudnoće).
"Ako želimo da vidimo drugačije rezultate, moramo da radimo stvari drugačije", rekao je doktor Anšu Banerdži, direktor SZO za zdravlje i starenje majki, novorođenčadi, dece i adolescenata.
Prema njegovim riječima, sada je potrebno pametnije ulagati u primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi svaka žena i beba, bez obzira gdje žive, imale najbolje šanse za zdravlje i preživljavanje.
Mnoge, ako ne i sve, mjere preporučene u nizu tekstova objavljenih u "Lansetu" već se koriste u zemljama sa visokim prihodima, od pomoći trudnicama da prestanu da puše, do davanja aspirina kada su u velikom riziku od preeklampsije.
Ali oni se ne koriste sistematski na mnogim mestima, posebno u zemljama sa zdravstvenim sistemima pod velikim pritiskom humanitarnih vanrednih situacija, kao što su Avganistan ili Južni Sudan.
Izvještaj UN otkrio je da je manje od 60 odsto žena u najteže pogođenim zemljama imalo tek četiri od osam prenatalnih pregleda koje je SZO preporučila.
Uprkos izazovu, "cijena" sprovođenja mjera u 81 zemlji iznosila bi oko 1,1 milijardu dolara, navode autori, što je "djelić" onoga što dobijaju drugi zdravstveni programi.
Uticaj bi, međutim, mogao biti ogroman jer bi moglo potencijalno spriječiti da se 5,2 miliona beba godišnje rode prevremeno, male za gestaciono doba ili sa malom porođajnom težinom.
(Glas Srpske – Tanjug)
Studija, fokusirana na "tihu katastrofu javnog zdravlja" beba koje se rađaju premale ili prerano", dolazi u trenutku kada Ujedinjene nacije upozoravaju da je napredak u smanjenju smrtnosti novorođenčadi i mrtvorođene djece smanjen od 2015. godine, djelimično zbog nedovoljno sredstava za prenatalnu njegu, prenio je britanski list "Gardijan".
Autori analize, objavljene u časopisu "Lanset", procjenjuju da bi se svake godine moglo izbeći 476.000 smrtnih slučajeva novorođenčadi i 566.000 mrtvorođenih ako bi se pregršt pretežno prenatalnih mjera u potpunosti primjenio u 81 zemlji sa niskim i srednjim prihodima.
Globalno, broj neonatalnih smrti beba koje preminu u roku od 28 dana, više se nego prepolovio u tri decenije između 1990. i 2020. godine, sa pet miliona na 2,4 miliona.
Ali širom svijeta u razvoju, posebno u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, brojke su i dalje visoke.
Izvještaj UN, objavljen ove nedelje pokazuje da je stopa napretka stagnirala od 2015. zbog smanjenja investicija, pri čemu je svaka godina od tada donosila više od dva miliona smrti novorođenčadi i 1,9 miliona mrtvorođenih (Svjetska zdravstvena organizacija ih je klasifikovala kao bebe koje umiru poslije 28 nedjelje trudnoće).
"Ako želimo da vidimo drugačije rezultate, moramo da radimo stvari drugačije", rekao je doktor Anšu Banerdži, direktor SZO za zdravlje i starenje majki, novorođenčadi, dece i adolescenata.
Prema njegovim riječima, sada je potrebno pametnije ulagati u primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi svaka žena i beba, bez obzira gdje žive, imale najbolje šanse za zdravlje i preživljavanje.
Mnoge, ako ne i sve, mjere preporučene u nizu tekstova objavljenih u "Lansetu" već se koriste u zemljama sa visokim prihodima, od pomoći trudnicama da prestanu da puše, do davanja aspirina kada su u velikom riziku od preeklampsije.
Ali oni se ne koriste sistematski na mnogim mestima, posebno u zemljama sa zdravstvenim sistemima pod velikim pritiskom humanitarnih vanrednih situacija, kao što su Avganistan ili Južni Sudan.
Izvještaj UN otkrio je da je manje od 60 odsto žena u najteže pogođenim zemljama imalo tek četiri od osam prenatalnih pregleda koje je SZO preporučila.
Uprkos izazovu, "cijena" sprovođenja mjera u 81 zemlji iznosila bi oko 1,1 milijardu dolara, navode autori, što je "djelić" onoga što dobijaju drugi zdravstveni programi.
Uticaj bi, međutim, mogao biti ogroman jer bi moglo potencijalno spriječiti da se 5,2 miliona beba godišnje rode prevremeno, male za gestaciono doba ili sa malom porođajnom težinom.
(Glas Srpske – Tanjug)
