Ove godine Dan ekološkog duga obilježava se 2. avgusta. Ovaj dan označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj  godini. To se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen dioksida, nego što ga naši okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti. Posljedice su ekstremno visoki toplotni talasi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koji se sve češće događaju širom svijeta.

Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga, koristeći podatke o nacionalnom proračunu i biokapacitetu. Dok se 2. avgusta obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.



„U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on podstaknut usporavanjem ekonomije, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo. Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljenika za 43% do 2030. na svijetu (u poređenju sa 2019. godinom), bilo bi potrebno pomjeranje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tokom sljedećih sedam godina“, ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility https://www.overshootday.org/power-of-possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice. Tako bi  globalno povećanje izvora električne energije s niskim dijelom ugljenika sa sadašnjih 39% na 75%, pomaklo ovaj dan 26 dana, 50 %-nim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatna 2,1 dana.

„Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno, te zahtijeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu, te postavili put ka održivoj budućnosti. Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obavezna. Svi smo mi odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provođenje ovog Zakona prioritet bez alternative“, zaključuje Petra Boić Petrač.


WWF Adrija