DANAS JE DAN STARIH


U 21. vijeku zdravlje određuju brojni društveni trendovi, ali istovremeno zdravlje utiče na trendove. Starenje stanovništva predstavlja jednu od najvećih društvenih transformacija. Ubrzo će svijet imati više starih ljudi, nego djece i veoma starih osoba će biti više nego ikada ranije.

Starenje stanovništva danas predstavlja jedan od najvećih uspjeha čovječanstva, ali i jedan od javnozdravstvenih izazova, jer su stare osobe pod većim rizikom od obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti, pa često imaju i više zdravstvenih problema istovremeno.

Procjenjuje se da će se procenat starih osoba više od 60 godina skoro udvostručiti u periodu između 2000. i 2050. godine. Očekuje se da apsolutni broj ljudi, starosti 60 i više godina, poraste sa 605 miliona na dvije milijarde u istom periodu, dok će se broj osoba starijih 80 i više godina biti skoro četiri puta veći do 2050. godine i iznosiće 395 miliona.

Broj osoba starijih od 65 godina premašiće broj djece mlađe od pet godina u narednih pet godina, a do 2050. godine i broj dece mlađe od 14 godina. Danas većina starih osoba živi u ekonomski slabo razvijenim i nerazvijenim zemljama, i oni će činiti 80% populacije do 2050. godine. Više od 160 miliona ljudi je starosti preko 60 godina.  Predviđa se da će se očekivani životni vijek u EU produžiti za 8,5 godina kod muškaraca i 6,9 kod žena.

Očekuje se utrostručenje broja osoba starosti preko 80 godina sa 22 miliona u 2008. godini na 61 milion u 2060. godini. Očekuje se u budućnosti povećana zastupljenost starih, hronično oboljelih i funkcionalno zavisnih osoba. Naime, stare osobe najčešće obolijevaju od hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, rak i šećerna bolest. Osim toga, stare osobe često imaju više zdravstvenih problema istovremeno. Takođe, broj osoba koji živi sa invaliditetom je u porastu zbog starenja stanovništva. Naime, skoro 65% svih osoba sa poremećajima vida su uzrasta 50 i više godina. Ova starosna grupa čini oko 20% svjetske populacije.

Na globalnom nivou, mnoge stare osobe su pod rizikom od različitih oblika lošeg i nehumanog odnosa prema njima. Skoro 4–6% populacije starih u razvijenim zemljama iskusilo je neki oblik maltretiranja kod kuće. Nasilno ponašanje u institucijama uključuje primenu fizičke sile, lišavanje dostojanstva starih (npr. ostavljajući ih u neurednoj odjeći) i namjerno neobezbjeđivanje neophodne njege (razvoj dekubitusa, npr.). Loše postupanje sa starim osobama može dovesti do ozbiljnih fizičkih povreda i dugoročnih psiholoških posljedica. Rizik od demencije naglo raste sa povećanjem godina starosti. Procjenjuje se da 25–30% osoba, uzrasta 85 ili više godina, ima određeni stepen smanjenja kognitivnih funkcija.

Mnogi stari ljudi gube sposobnost da samostalno žive zbog ograničene pokretljivosti, psihološke ili moralne slabosti ili drugih fizičkih problema.

Mnogima je potreban neki oblik dugoročne njege, što uključuje njegu u staračkom domu, gerontodomaćice, pomoć u kući, brigu lokalne zajednice i duži boravak u bolnici. U kriznim situacijama stari su posebno osjetljivi. Naime, oni često ne mogu da pobjegnu ili da putuju na dugim relacijama i mogu biti ostavljeni i prepušteni sami sebi.

Semberija info