MILAN SIMEUNOVIĆ: PČELAR MORA BITI STRPLjIV, UPORAN I ISTRAJAN U POSLU :: Semberija INFO ::

 

MILAN SIMEUNOVIĆ: PČELAR MORA BITI STRPLjIV, UPORAN I ISTRAJAN U POSLU


Više od trideset godina Milan Simeunović, direktor bijeljinskog Centra za socijalni rad, bavi se pčelarstvom. Na svom imanju u Kojčinovcu kod Bijeljine Milan ima šezdesetak pčelinjih društava. U šali kaže da će mu bavljenje pčelarstvom dobro doći i kao uvertira za predstojeće penzionerske godine. Milanove pčele u ovoj sezoni proizvele su bagremov i lipov med. Ni previše, a ni premalo, oko 25 kilograma po košnici. Milan kaže da se u pčelarstvu sve dešava ciklično, kao i u ekonomiji. Ima izdašnih, dobrih godina, ali, ima i onih lošijih.

-Vjerovatno da i klima utiče na pčele, nesnosne vrućine, dug bezpašni period. Pčele moraju sačuvati saće, a to je teško. Ukoliko nema vlage u vazduhu. Tada pčele postaju nervozne i manje su aktivne. Ljudi koji vole pčele, moraju biti uporni, strpljivi i istrajni. Samo tako mogu održati i sačuvati pčelinjake u sadašnjem vremenu. Sve drugo je gubljenje vremena. Ljudi nabave košnice, krenu da se bave pčelarstvom i umisle da puno znaju o pčelama. Obično tada naprave neke kardinalne greške. Ukoliko početnik napravi grešku, može mu se i oprostiti. Međutim, ukoliko  se čovjek duži niz godina bavi pčelarstvom, počinje da eksperimentiše i tada upadne u zamku. Tako se njegovo pčelinje društvo  desetkuje, što se desilo i u protekloj godini“, kaže Milan Simeunović, ističući da pčele u zimskom periodu mogu stradati iz raznoraznih razloga.

Ukoliko se dobro ne rasporedi saće, odnosno hrana za pčele unutar košnice, te ukoliko se na vrijeme ne izvrši tretiranje protiv varoe, može doći do stradanja pčela. Simeunović podsjeća da je u ovoj godini pčele ugrozila i nozemoza, jer je u januaru bila izuzetno niska temperatura, tako da pčele dugo nisu mogle da naprave tzv. „pročisni“ izlet.


-Pčele napadnute nozemozom, koja izaziva pčelinji proliv, često stradaju, tako da se leglo smanjuje i ono nema neophodan potencijal za održavanje unutrašnje temperature u leglu. Tako se legla hlade i pčele dodatno stradaju. Zbog toga već u drugoj polovini avgusta treba otpočeti sa prihranom pčela. Već sam počeo prihranjivati pčele i dajem im po 2,5 decilitara šećernog sirupa, kako bih podstaknuo maticu koja će pomoći da se proizvede što više mladih i zdravih pčela koje mogu ući u zimski period i dočekati proljeće“.

 Milan veli da u ovo vrijeme ne treba pčelama davati veće količine hrane, jer se one iscrpljuju, med zauzima ramove i matica nema prostora za polaganje i razvijanje legla. Med na taj način blokira razvoj legla. U leglu treba, kako kaže ovaj iskusni pčelar, proizvesti puno mladih pčela, kako bi leglo izdržalo do  februara ili marta naredne godine. 

ARHIVA SEMBERSKIH NOVINA