INTERVJU: MIRSAD IZIĆ, DIPLOMIRANI INŽENjER ARHITEKTURE, VLASNIK I DIREKTOR PROJEKTNOG BIROA ,,MEDIUM”


Gospodine Iziću, za početak, šta jedna ovakva javna česma može značiti građanima Bijeljine u tom prostoru?
-Da bi se, na neki način, pomoglo građanima koji često borave u Gradskom parku, u Rotari klubu se javila ideja da bismo mogli pokloniti jednu javnu česmu gradu. Nismo imali problema oko određivanja lokacije, iako je bilo prijedloga iz Gradske uprave da se jedna takva česma izgradi na gradskom trgu. Moja ideja je bila da to bude Gradski park, jer svakodnevno veliki broj rekreativaca  boravi u parku, kao i veliki broj starijih ljudi i djece. Gradska uprava nam je izašla u susret i odobrila da se u centralnom dijelu parka izgradi jedna javna česma”.

Projektovali ste i zgradu Centra za kulturu, što je, pretpostavljamo, za vas bio veliki izazov?
-Gradska, odnosno, tada opštinska uprava, dala nam je projektni zadatak i na osnovu tog zadatka raspisan je međunarodni javni konkurs za izgradnju novog Centra za kulturu. Na konkurs se javilo dvanaest projektantskih kuća iz regiona i našoj projektnoj kući ,,Medium” pripala je prva nagrada. Mi smo taj projekat razradili i izveli ga do kraja. Imali smo ograničenu  zemljišnu površinu, odnosno prostor  u centru grada, kao i multifunkcionalnu salu sa 360 mjesta koja je trebalo da se izgradi u tom objektu. Sada je ta sala postala pomalo tijesna za veliki broj zainteresovanih građana za kulturne sadržaje, ali, vjerujem da će se u budućnosti graditi i novi prostori i novi sadržaji koji će zadovoljavati kulturne potrebe građana.

Već četrdesetak godina radite u oblasti projektovanja. Bijeljina je grad koji se širi i razvija. Šta to treba raditi i graditi u ovom vijeku da bi bile zadovoljene potrebe svih stanovnika grada?
-Problem grada je regulativa. U prošlom vijeku u oblasti projektovanja išlo se na to da se grad širi i da ima perpektivu u samom centru. To je bila pogrešna planska politika, jer se ne može sve smjestiti u centar grada. U to vrijeme, imajući u vidu društveni interes, o kome se vodilo računa, bilo je puno više novca da se ulice prošire i da se izgrade nove ulice. Međutim, danas, u novom vijeku, i u skladu sa novim regulacionim planom, dominantan je privatni interes, tako da se društveni interes potiskuje u drugi plan. Vlasnik građevinske parcele gradi objekat tako što pokriva kompletnu parcelu. Izbjegava se obaveza projektovanja i izgradnje adekvatne infrastrukture koja će pratiti jedan takav  novoizgrađeni objekat. Trenutno se ne gradi nijedna nova javna saobraćajnica u gradu. Uglavnom, danas rade i grade privatni investitori sa izvođačima radova. Centar grada postaje pretijesan za sve one koji tu žive. Stare građevine i stari objekti postepeno ustupaju mjesto novim objektima. U centru grada ostaje zgrada Opštine, zgrada Muzeja Semberije i Pavlović banka. Sve drugo je podložno promjenama i rušenju. Investitori u velikoj mjeri utiču na budući izgled grada, bilo da je u pitanju kvalitet građenja ili novi izgled objekata. Projektanti u tom slučaju nisu nikada sigurni da će njihova rješenja i ideje biti ispoštovani. Uglavnom se realizuje oko 60 do 70 odsto onoga što se isprojektuje. Dešava se da se ugrađuju i lošiji materijali, pa, umjesto da imamo objekte koji će trajati stotinu godina, dešava nam se da se fasade tih objekata nakon tri godine u toj mjeri oštete, da imamo utisak da je u pitanju neka starija građevina. Projektni biro ,,Medium” je puno toga isprojektovao i mi insistiramo da se maksimalno ispoštuje projekat na terenu.

Projektovali ste puno u Bijeljini, ali i u regiji.
-Projektovali smo veliki broj objekata u Bijeljini, ali i u Zvorniku, Brčkom i Tuzli. Projektujemo i objekte za Bijeljince koji žive u inostranstvu. Radimo i radili smo enterijere stanova i individualne stambene objekte u Beču, Štokholmu i drugim gradovima. Ono što mi isprojektujemo, kada izvođači radova počnu da grade u inostranstvu naše objekte, dolaze nam povratne informacije, ne mogu da vjeruju da su u pitanju projekti koji su došli iz jednog bijeljinskog projektnog biroa. To se odnosi na materijal, funkcionalnost, arhitekturu i dizajn objekata koje projektujemo. Investitori u Evropi ne odstupaju od onoga što smo mi isprojektovali, a mi ne odstupamo od rigorozne regulative koja važi u tim zemljama. Kada se ispoštuje regulativa, odnosno kada se ispoštuje i ideja arhitekte, onda možete imati kvalitetan objekat za stanovanje.



Sa vama je tim dobrih arhitekata, odnosno projektanata?
- Obavljamo konstruktivni i arhitektonski dio.  Petoro nas je u tom timu. Tu je moja supruga Šemsa, Jadranka i Goran su arhitekte, dok je Mirjana konstruktivac. Svi zajedno radimo na izradi projektne dokumentacije. Imamo i spoljne saradnike iz drugih projektnih biroa.

Vratimo se opštem društvenom interesu, koji je malo skrajnut i potisnut u zapećak. Hoće li to dovesti do toga da grad postane jedna ,,spavaonica”, bez zelenih površina i sadržaja za djecu, bez parking – prostora?
- Danas privatni kapital diktira mnoge procese, pa i proces građenja. Ranije je lokalna zajednica mogla puno toga preuzeti na sebe, ali, sada je na sceni privatni interes i privatni kapital. Znam da i Direkcija za izgradnju i razvoj grada ima puno problema u tom smislu, ali, nažalost, privatni kapital nadjačava opšte i društvene interese građana. Početni regulacioni planovi su pogrešno koncipirani, jer se išlo na izgradnju u centru grada, a taj prostor je odranije određen, što se tiče kapaciteta i površine. Svi, opet, žele da grade u centru grada. U centru nedostaju parking – prostori, javne garaže, djeca direktno iz zgrada izlaze na ulicu. Stariji ljudi nemaju prostor za šetnju i za druženje. Bilo kakav popodnevni odmor u centru grada, izvan stana, postaje strogo limitiran. Postepeno se krenulo sa izgradnjom satelitskih naselja, kao što je ,,Intergaj”. Regulacionim planom je predviđena izgradnja novog naselja iza kasarne. Ipak, sve dok se centar grada ne popuni, sve drugo će čekati. Investitori diktiraju tempo života u centru grada, tako da mnogi već sada razmišljaju o preseljenju na gradsku periferiju. Još uvijek je neriješen problem gasifikacije i toplifikacije, a sve to mora pratiti dinamičan razvoj grada.

Projektovali ste moderan objekat u Majevičkoj ulici, za investitora, preduzeće ,,Panta rej”. Šta podrazumijeva moderni pristup u arhitekturi?
- Mogu vam navesti i primjer objekta za  vlasnika preduzeća ,,Mega drvo” koji smo mi projektovali. U pitanju su savremeni materijali, funkcionalnost, velika dvorišta, dobro riješena unutrašnja i vanjska infrastruktura. Takvi objekti puno koštaju, tako da se još uvijek sve reflektuje i prelama  kroz naše siromaštvo i nedostatak novca.

Projektovali ste objekte za Eparhiju zvorničko – tuzlansku. Vidimo i brojna priznanja koja ste u proteklim godinama dobili?
 


-Radili smo kompleks objekata za Eparhiju zvorničko – tuzlansku, ali i brojne bogomolje. Ponosni smo na odlikovanja i priznanja koja smo dobili od vjerskih velikodostojnika. Radili smo i projekat za adaptaciju i rekonstrukciju Katoličke crkve u Bijeljini, gdje smo riješili problem vlage. Ovaj projektni biro je izradio i projektnu dokumentaciju za pet džamija u Bijeljini. S naše strane, pomažemo vjerske zajednice koliko možemo, a, zauzvrat, stižu nam priznanja i odlikovanja. Kako sada stvari stoje, možemo projektovati industrijske, stambene, zdravstvene, i poljoprivredne objekte. Svojevremeno smo projektovali objekat Policijske uprave Bijeljina, proširenje fabrike “,,Mladost”, fabrike u Janji i brojnih drugih objekata. Od 1978. godine sam počeo projektovati u GIK ,,Rad” i od tada sam u ovom poslu. U 2007. godini smo otvorili projektni biro ,,Medium”, podsjeća Mirsad Izić, jedan od vodećih projektanata u Bijeljini, čovjek koji će, kako sada stvari stoje, još puno toga projektovati u gradu i u regionu narednom periodu.

Semberija info