JOVICA JELIĆ: SVAKA KOŠNICA IMA SVOJU PRIČU :: Semberija INFO ::

 

JOVICA JELIĆ: SVAKA KOŠNICA IMA SVOJU PRIČU


Jovica Jelić, po struci ekonomista za spoljnu trgovinu, pčelarstvom je počeo da se bavi zahvaljujući dedi koji mu je poklonio sedam košnica. O pčelarstvu, postizanju ozbiljnih rezultata, pripremi pčela za zimu za portal Semberija info govori ovaj mladi čovjek.
 
Kako ste se opredijelili za pčelarstvo?
- Pčelarstvom sam počeo da se bavim iz čistog hobija i ljubavi prema pčelama, jer deda mi je imao pčele i jednog dana mi je rekao da želi da  mi pokloni sedam košnica.Tako od 2006. godine počinje moj hobi -pčelarstvo. Kako je vrijeme odmicalo shvatio sam da sam se snašao u ovom poslu i da je mali hobi poprilično napredovao. Zajedno sa našim pčelama djelili smo sve i dobro i loše. Bilo je dobrih trenutaka, ali i neuspjeha i loših godina u kojima nismo mogli da podmirimo ni rashode na pčelinjaku. Međutim, nismo odustajali. Bez ljubavi prema pčelama nema ni uspješnog pčelara i ako se tome ne posvetite stopostotno srcem.

Da biste uspjeli u bilo kom poslu i da biste imali ozbiljne rezultate neophodna su i ozbiljna finansijska ulaganja. Koliko Vi ulažete u pčelarstvo?
-Put do pčelarskog uspjeha nije ni malo lak, ali je zato sladak. Svako ko se odluči da postane pčelar treba imati na umu, da je pčelarstvo poljoprivredna grana. Pa, kao što je uspjeh bilo koje poljoprivredne grane na prvom mjestu uslovljen prirodnim prilikama i neprilikama, tako je tim prilikama i neprilikama izloženo i pčelarstvo. U svom radu veliku podršku pruža mi porodica, od najstarijih do najmlađih članova, koji dosta vremena provode na pčelinjaku i van pčelinjaka. Boravak u prirodi i rad na pčelinjaku je dinamičan posao u kome nikada nije dosadno, jer svaka košnica ima neku svoju priču. Na ovaj način smo sačuvali od zaborava selo odakle potičemo.

Kako kombinujete Vaš osnovni posao sa pčelarenjem?
-Pored pčelarstva zaposlen sam u firmi koja se bavi finansijama. Rad u firmi i na pčelinjaku nije nimalo jednostavno ukombinovati.Kada dođete sa posla kući, umjesto da malo odmorim, ja počinjem nove aktivnosti kako bi stigao uraditi posao koji se tiče pčelinjaka. Ali, jedna veoma važna stvar je da volim to što radim i to radim sa lakoćom.

Koliko ste u mogućnosti da primijenite sugestije struke ili ste mišljenja da se do dobrih prinosa i kvalitetnog meda može doći i na neki drugi način?
-Slijedeći višedecenijsku porodičnu tradiciju gajenja pčela, moja porodica pristupila je ozbiljnoj organizaciji i modernizaciji svog poslovanja. Usvojene su najsavremenije tehnologije proizvodnje ekoloških pčelinjih proizvoda, a uz maksimalno poštovanje pravila dobre pčelarske prakse. Kao rezultat višegodišnjeg truda, ulaganja i posvećenosti, moja porodica  na pčelarskom gazdinstvu Jelić, danas broji oko 110 pčelinjih zajednica, sa LR košnicama. Košnice su raspoređene na pčelinjaku u  Čengiću. Seleći smo pčelari. Takođe, posjedujemo objekte u kojima se med vrca najsavremenijom opremom, a koja istovremeno ispunjava sve higijenske i tehnološke standarde. Učestvujemo na  međunarodnim takmičenjima pčelara gdje smo postigli dobre rezultate. Na taj način dobijemo i hemijsku analizu našeg meda koja nam ukazuju da posao dobro radimo. Pčelarstvo je kao i svaki posao, ukoliko ne radite stalno i ne ulažete nema uspjeha. Kad sam krenuo sa sedam košnica, a da ih danas imam oko 110, znam da sam stalno ulagao - od nabavke košnica, ramova, satnih osnova, vrcaljke za med, kadice za med, topionik voska  itd... Definitivno, potrebno je dosta finansijskih sredstava. Kada je dobra godina tada finansijska sredstva obezbjeđujem od prodaje meda. Svaki novac koji dobijem od prodaje meda  ulažem u proširenje pčelinjaka i plan mi je da u narednom periodu bude 150 pčelinjih zajednica. Svjedoci smo da je svaka godina sve teža, a posebno je bila teška ova 2019. u kojoj su mnogi pčelari ostali bez pčelinjih društava.

U ovom periodu neophodno je pčelinjak pripremiti za zimu. Šta je najvažnije da se uradi kako bi pčele dobro podnijele niske temperature?
-Pčelari koji su dobro pripremili pčelinja društva za prezimljavanje u ovom mjesecu nemaju neki veliki posao i najbolje je samo da povremeno obilaze pčelinjak i da obezbijede mir pčelama. Može se prekontrolisati da li češljevi protiv ulaska štetočina dobro stoje na letvicama leta, kao i da li možda nema nekih znakova koji ukazuju da se desilo nešto što zahtijeva intervenciju pčelara: isuviše mrtvih pčela na letu, izgrickane pčele na letu, puno isitnjenog voska (ulazak rovčice, odnosno miša), pojačano ulijetanje i izlijetanje pčela u odnosu na druge košnice i zaprljana poletaljka. Takođe, treba obratiti pažnju da košnice budu blago nagnute naprijed, kako se vlaga ne bi zadržavala unutra. Ako se čuje pojačano brujanje u samo nekoj od košnica, to ne mora da bude pouzdan znak da nema matice, a uostalom i da nema, sada se tom društvu ne može pomoći novom maticom, a nije lako ni primijetiti (provjeriti) maticu u košnici kada nema legla. Savjetujemo da se sačeka do početka januara, kada društva obično već imaju pomalo legla, i tada provjeriti da li u košnici postoji matica i da li nosi. Neki pčelari praktikuju dodavanje pogača još krajem jeseni ili sada, ali smatram da to nije toliko prioritetno i da normalna društva ne mogu da stradaju od gladi u ovom periodu - to eventualno može da se desi tek kasnije. Mnogo je ozbiljnija situacija ako društvo iz nekog razloga (varoa, virusi, pojačano uginjavanje starih pčela) jako oslabi. Tada mu ramovi sa medom koji stoje u košnici mogu postati nedostupni pa kasnije mogu uzrokovati stradanje. Zbog tih slučajeva savetujemo da je bolje ne žuriti sa postavljanjem pogače već eventualno na brzinu pogledati društva podizanjem poklopaca i vidjeti da li je sve normalno ili ne. Neki pčelari taj posao rade ujedno sa stavljanjem pogača ali u suštini mnogo je važnije utvrditi da li je sve u redu sa pčelama nego žuriti sa pogačom. Takvi slučajevi naglog i jakog slabljenja društva mogu da vode njegovom brzom propadanju, ali to nije pravilo i uvek postoje šanse da društvo opstane. Takvom društvu uvek će veća pomoć biti ako se iz sredine košnice izvadi poneki prazan ram i ukloni, a odmah uz samo klube doda (približi) ram sa medom, sa obje strane klubeta, nego da mu se odozgo dodaje pogača. Treba iskoristiti vrijeme za nabavku pčelarske opreme, užičavanja ramova, utapanje satnih osnova i drugih aktivnosti kako bi uspješno dočekali novu sezonu. Pčelari koji nisu izvršili tretiranje oksalnom kiselinom, a planirali su, mogu to da urade sada.

Kako pčelar da zauzme prepoznatljivo i visokokotirano mjesto među pčelarima, a i na tržištu?
-Da bi netko bio uspješan pčelar, potrebno je jako puno učenja, rada, ulaganja, posvećenosti, ljubavi prema ovom poslu i saradnji sa drugim pčelarima. Kada radite pošteno to prepoznaju potrošači, čime vas nagrade povjerenjem i kupovinom vašeg proizvoda, a iz čega proizilazi obostrano zadovoljstvo.

Upotrebom pesticida, a i raznih otpadnih materija zagađuje se životna sredina. Koliko ta zagađenja ostavljaju traga na pčele i prinose i kvalitet meda?
-Pčela otrovne materije unosi u košnicu i tako zagađuje kompletnu košnicu, truje leglo i sve članove pčelinje zajednice. Sve košnice koje se nalaze u blizini površina koje se tretiraju pesticidima su direktno ugrožene i njihov opstanak se dovodi u pitanje, pogotovo u proljeće kada se vrši nekontrolisano prskanje. Smatram da u pčelarstvu treba primjenjivati sve savjete koje nam predlaže struka iz te oblasti. Svaki pčelar treba da posjećuje predavanja koja drže profesori i iskusni pčelari, da posjete sajmove, jer ste time svaki put bogatiji za novo znanje i za novo prijateljstvo sa pčelarima.

Tržište je preplavljeno medom sumnjivog porijekla. Kako da potrošač prepozna kvalitetan med?
-Pčelari i potrošači slažu se da je na tržištu sve više lažnog meda, to jest mješavine meda i raznih sirupa, šećera, zaslađivača i aroma. Moje mišljenje je da postoje samo tri  načina za utvrđivanje kvalitetea meda, a to su: kupovina kod poznatog pčelara, kupovina 100% kristalisanog meda i labaratrijska analiza, jer pravi med se poslije nekog vremena kristalizuje, što kod lažnog meda nije moguće. Falsifikatori meda su se toliko usavršili da je samo moguće njihov  lažni med labaratorijskom analizom utvrditi da nije pravi med. Pojavom lažnog meda falsifikatori narušavaju ugled pravih i poštenih pčelara, jer dovode u zabludu potrošača i na taj načim narušavaju njihovo zdravlje.

Da li Vaši nasljednici pokazuju interesovanje za pčelarstvo?
-Imam dvoje djece, djevojčicu i dječaka, oboje postepeno uvodim u svijet pčelarstva tako što idu u pčelinjak, pomažu oko užičavanja ramova i najslađeg dijela posla, a to je vrcanje meda. Ono što me raduje je da to rade iz ljubavi.
Mladima bih poručio da se počnu baviti pčelarstvom,  jer imamo lijepo podneblje za bavljenjem pčelarstvom, a svjedoci smo da pčele sve više izumiru i da bi trebalo da mnogo više računa povedemo o prirodi, jer bez pčela nam nema opstanka.

portal Semberija info (V.Zelenović)