DR STOJANKA ŠKORIĆ, NAČELNIK AMBULANTE ZA SPECIJALISTIČKE KONSULTACIJE IZ PEDIJATRIJE, O PREDNOSTI REDOVNE VAKCINACIJE KOD DJECE
Izvor: Semberija info
Vakcinisanjem djeteta čuvate njegovo zdravlje i utičete na stvaranje kolektivnog imuniteta!
Vakcina predstavlja jedan od najvećih civilizacijskih dostignuća u oblasti očuvanja i unapređenja zdravlja ljudi i čini je najisplativijom zdravstvenom intervencijom. Ženevska konvencija iz 1999. godine, čiji je potpisnik i naša zemlja, propisuje kao osnovno civilizacijsko pravo svakog djeteta – pravo na optimalnu zdravstvenu zaštitu, u koju spada i vakcinacija. Oduzimanjem ovog prava djetetu, ugrožava se njegovo pravo da bude zdravo.
Vakcinacija je bezbjedan, efikasan i jednostavan način da zaštitite svoje dijete od određenih zaraznih bolesti. Vakcinacija je aktivna imunizacija kada se u naš organizam namjerno ubacuju oslabljeni uzročnici određenih pojedinih bolesti (ili određenih njihovih dijelova), koji izazivaju reakciju našeg imunog sistema – stvaraju se specifična antitijela protiv uzročnika bolesti koju izazivaju’’, kazala je za ,,Semberija info’’ dr Stojanka Škorić, načelnik Ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije u Domu zdravlja Bijeljina.
Kako objašnjava, imuni sistem pamti i kada se jednom stvore antitijela, postaju naša dugotrajna odbrana koja je spremna da se aktivira i brani naš organizam kada bude napadnut od strane bakterija ili virusa koji izazivaju bolest. Važeći kalendar imunizacije jedne države predstavlja redoslijed davanja vakcina u odnosu na uzrast i predstavlja vodič za sprovođenje obavezne, zakonom propisane vakcinacije.
Bolesti koje vakcinacije sprečavaju pripadaju, uglavnom, grupi zaraznih bolesti.
Kolektivni ili grupni imunitet se postiže ako je veći dio određene populacije vakcinisan protiv neke zarazne bolesti.Kolektivni imunitet je indirektan oblik zaštite od zaraznih bolesti. Procenat populacije koja mora biti vakcinisana da bi se postigao kolektivni imunitet različit je za određene bolesti. Primjer su morbili, gdje procenat vakcinisanih mora biti oko 95%, pertusisa 92-95%, parotitisa 80%, da bi se postigao efekat kolektivnog imuniteta i da ne bi došlo do pojave epidemije.
- Redovnom vakcinacijom djece štitimo i određenu populaciju koja iz opravdanih zdravstvenih razloga ne može biti vakcinisana, dojenčad koja po kalendaru nisu dobila vakcinu i starije osobe. Redovnom vakcinacijom danas se uspješno drže pod kontrolom i suzbijaju bolesti koje su u prošlosti imale veliku stopu invaliditeta i smrtnosti. Kod djece koja nisu vakcinisana, a obole od zarazne bolesti, može doći do komplikacija kao što su upala pluća, oduzetost mišića, oštećenje mozga i mnoge druge. U nekim dijelovima svijeta, u kojima vakcine nisu dostupne, zarazne bolesti su još uvijek dio svakodnevice, a djeca od njih i dalje umiru (tuberkuloza, hepatitis B, veliki kašalj, morbili, zauške, dječija paraliza, tetanus)’’, precizira dr Škorić i objašnjava šta vakcine sadrže.
Vakcine sadrže:
Glavni aktivni sastojak (antigen) – umrtvljen ili živ (ali oslabljen) uzročnik bolesti (bakterija, virus) ili pojedini njegovi dijelovi, koji ne mogu izazvati bolest, ali su dovoljni da podstaknu imunološki sistem da stvara antitijela neophodna za odbranu organizma od infekcije.
Rastvarač je najčešće sterilisana voda.
Konzervansi i stabilizatori – štite vakcinu od zagađenja, olakšavaju čuvanje, omogućavajući da ostane bezbjedna, djelotvorna i spremna za upotrebu.
•Adjuvanse – povećavaju djelotvornost vakcina u organizmu.
Određene vakcine daju se samo u jednoj dozi (npr. BCG– protiv tuberkuloze), ili je potrebno dati više doza u toku prve godine bebinog života), dok je za neke potrebna revakcinacija do određenih godina, ali i kasnije tokom života (tetanus) i zavisi da li se radi o vakcini sa živim ili mrtvim uzročnikom.
Svaka naredna doza mrtve vakcine dodatno podiže nivo imuniteta do potrebnog nivoa. Žive vakcine omogućavaju da se mala količina unijetog uzročnika vremenom kontrolisano razmnožava u tijelu djeteta i tako postepeno stimuliše imuni sistem da stvara optimalne količine antitijela.
- Nezavisno o kojoj vakcini se radi, važno je da dijete primi sve potrebne doze vakcine i ako se propusti doza vakcine, potrebno je samo nastaviti vakcinaciju.
Imunitet protiv određenih bolesti nakon vakcinacije može vremenom da oslabi i preporuka je da se kod tih bolesti primi dodatna doza vakcine (revakcinacija). Primjer je vakcina protiv velikog kašlja koja omogućava zaštitu u periodu oko 10 godina. Vakcina protiv tetanusa pruža zaštitu do 10 godina, vakcine od morbila, rubeole i parotitisa ( MMR)-a, pruža dugotrajan imunitet. Vrijeme u kome je zaštita od vakcine najefikasnija je period djetinjstva kada je mogućnost da dođe do infekcije najveća. Imunološki sistem kod djece nije dovoljno razvijen da se izbori sa težim infekcijama i zato se vakcine daju u ranom uzrastu po važećem kalendaru imunizacije’’, navodi dr Stojanka Škorić, potvrđujući da svaki lijek može izazvati neželjene reakcije, što važi i za vakcine.
-Neželjene reakcije su moguće, ali su kod većine djece blage i prolazne, i uglavnom lokalne (na mjestu uboda) – otok, crvenilo i bol. Od sistemskih reakcija, najčešće je porast tjelesne temperature. Ukoliko dijete dobije temperaturu iznad 38,5 stepeni Celzijusovih i ima lokalnu reakciju na mjestu davanja vakcine, može se dati paracetamol ili ibuprofen, uz konsultaciju sa pedijatrom. Nakon davanja MMR vakcine, povišena temperatura može da se javi čak i poslije šest do 10 dana i tada se smatra uobičajenom reakcijom. Postupak je isti kao u bilo kom drugom slučaju povišene tjelesne temperature kod djeteta. Preporučene doze paracetamola i ibuprofena zavise od uzrasta djeteta. Djeca koja boluju od hroničnih bolesti važno je da budu uredno i pravovremeno vakcinisana, radi rizika od težih komplikacija i većih prijetnji po zdravlje, ako obole od zarazne bolesti.
Djeca kod koje priroda bolesti ili terapija može značajno da smanji imunitet, što može dovesti do neuobičajene reakcije organizma na vakcinu, treba razmotriti davanje određenih vakcina (maligne bolesti i poremećaj imuniteta). Zbog ove djece, kod kojih iz zdravstvenih razloga nije moguća redovna vakcinacija i rizika da obole od zarazne bolesti, potrebno je da zdrava djeca budu uredno vakcinisana, kako bi se mogućnost širenja zaraze u kolektivu smanjila na minimum. Sumnja u bezbjednost i dobrobit vakcina stara je koliko i pronalazak vakcine, što može da odloži provođenja imunizacije i da izazove ozbiljne prijetnje po zdravlje ljudi širom svijeta. Od samih početaka, vakcinacija je izazivala nepovjerenje i imala protivnike, kako u opštoj, tako i stručnoj javnosti. Pojedini roditelji imaju dileme da li vakcinisati dijete, na osnovu informacija koje plasiraju brojni neprovjereni izvori, među kojima prednjače pojedini mediji i društvene mreže…
Dokazano je da vakcine ne prouzrokuju autizam, dijabetes, multiplu sklerozu, astmu, niti poremećaj pažnje (hiperaktivnost) kod djeteta. Brojne studije, čiji je cilj bio da pokaže da li kod djece koja su primila određenu vakcinu postoji veća vjerovatnoća da će oboljeti od pomenutih bolesti, pokazale su da ne postoji veza između ovih bolesti i vakcine. Vakcinisanjem svog djeteta čuvate njegovo zdravlje i onemogućavate širenje potencijalnog zaraznog oboljenja i utičete na stvaranje kolektivnog imuniteta – u vrtiću ili školi’’, zaključuje na kraju za ,,Semberija info’’ načelnica Ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije u Domu zdravlja Bijeljina dr Stojanka Škorić.
Poziv za vakcinaciju
Zbog proglašene epidemije morbila na području Tuzlanskog kantona pozivaju se roditelji/staratelji djece, čiji je uzrast od jedne do šest godina, a koja nisu primila prvu dozu MRP vakcine da zakažu pregled djece kod pedijatra i da se ona vakcinišu sa MRP vakcinom ukoliko nemaju kontraindikacija za vakcinaciju.
Isto se pozivaju roditelji/staratelji djece, čiji je uzrast šest i više godina, a koja nisu primila jednu ili obje doze MRP vakcine da zakažu pregled djece kod pedijatra/doktora porodične medicine i da se ona vakcinišu sa MRP vakcinom ukoliko nemaju kontraindikacija za vakcinaciju.
- MRP vakcina štiti našu djecu od morbila, rubeole i parotitisa’’, podsjećaju iz Doma zdravlja Bijeljina.
Vakcinisanjem djeteta čuvate njegovo zdravlje i utičete na stvaranje kolektivnog imuniteta!
Vakcina predstavlja jedan od najvećih civilizacijskih dostignuća u oblasti očuvanja i unapređenja zdravlja ljudi i čini je najisplativijom zdravstvenom intervencijom. Ženevska konvencija iz 1999. godine, čiji je potpisnik i naša zemlja, propisuje kao osnovno civilizacijsko pravo svakog djeteta – pravo na optimalnu zdravstvenu zaštitu, u koju spada i vakcinacija. Oduzimanjem ovog prava djetetu, ugrožava se njegovo pravo da bude zdravo.
Vakcinacija je bezbjedan, efikasan i jednostavan način da zaštitite svoje dijete od određenih zaraznih bolesti. Vakcinacija je aktivna imunizacija kada se u naš organizam namjerno ubacuju oslabljeni uzročnici određenih pojedinih bolesti (ili određenih njihovih dijelova), koji izazivaju reakciju našeg imunog sistema – stvaraju se specifična antitijela protiv uzročnika bolesti koju izazivaju’’, kazala je za ,,Semberija info’’ dr Stojanka Škorić, načelnik Ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije u Domu zdravlja Bijeljina.
Kako objašnjava, imuni sistem pamti i kada se jednom stvore antitijela, postaju naša dugotrajna odbrana koja je spremna da se aktivira i brani naš organizam kada bude napadnut od strane bakterija ili virusa koji izazivaju bolest. Važeći kalendar imunizacije jedne države predstavlja redoslijed davanja vakcina u odnosu na uzrast i predstavlja vodič za sprovođenje obavezne, zakonom propisane vakcinacije.
Bolesti koje vakcinacije sprečavaju pripadaju, uglavnom, grupi zaraznih bolesti.
Kolektivni ili grupni imunitet se postiže ako je veći dio određene populacije vakcinisan protiv neke zarazne bolesti.Kolektivni imunitet je indirektan oblik zaštite od zaraznih bolesti. Procenat populacije koja mora biti vakcinisana da bi se postigao kolektivni imunitet različit je za određene bolesti. Primjer su morbili, gdje procenat vakcinisanih mora biti oko 95%, pertusisa 92-95%, parotitisa 80%, da bi se postigao efekat kolektivnog imuniteta i da ne bi došlo do pojave epidemije.
- Redovnom vakcinacijom djece štitimo i određenu populaciju koja iz opravdanih zdravstvenih razloga ne može biti vakcinisana, dojenčad koja po kalendaru nisu dobila vakcinu i starije osobe. Redovnom vakcinacijom danas se uspješno drže pod kontrolom i suzbijaju bolesti koje su u prošlosti imale veliku stopu invaliditeta i smrtnosti. Kod djece koja nisu vakcinisana, a obole od zarazne bolesti, može doći do komplikacija kao što su upala pluća, oduzetost mišića, oštećenje mozga i mnoge druge. U nekim dijelovima svijeta, u kojima vakcine nisu dostupne, zarazne bolesti su još uvijek dio svakodnevice, a djeca od njih i dalje umiru (tuberkuloza, hepatitis B, veliki kašalj, morbili, zauške, dječija paraliza, tetanus)’’, precizira dr Škorić i objašnjava šta vakcine sadrže.
Vakcine sadrže:
Glavni aktivni sastojak (antigen) – umrtvljen ili živ (ali oslabljen) uzročnik bolesti (bakterija, virus) ili pojedini njegovi dijelovi, koji ne mogu izazvati bolest, ali su dovoljni da podstaknu imunološki sistem da stvara antitijela neophodna za odbranu organizma od infekcije.
Rastvarač je najčešće sterilisana voda.
Konzervansi i stabilizatori – štite vakcinu od zagađenja, olakšavaju čuvanje, omogućavajući da ostane bezbjedna, djelotvorna i spremna za upotrebu.
•Adjuvanse – povećavaju djelotvornost vakcina u organizmu.
Određene vakcine daju se samo u jednoj dozi (npr. BCG– protiv tuberkuloze), ili je potrebno dati više doza u toku prve godine bebinog života), dok je za neke potrebna revakcinacija do određenih godina, ali i kasnije tokom života (tetanus) i zavisi da li se radi o vakcini sa živim ili mrtvim uzročnikom.
Svaka naredna doza mrtve vakcine dodatno podiže nivo imuniteta do potrebnog nivoa. Žive vakcine omogućavaju da se mala količina unijetog uzročnika vremenom kontrolisano razmnožava u tijelu djeteta i tako postepeno stimuliše imuni sistem da stvara optimalne količine antitijela.
- Nezavisno o kojoj vakcini se radi, važno je da dijete primi sve potrebne doze vakcine i ako se propusti doza vakcine, potrebno je samo nastaviti vakcinaciju.
Imunitet protiv određenih bolesti nakon vakcinacije može vremenom da oslabi i preporuka je da se kod tih bolesti primi dodatna doza vakcine (revakcinacija). Primjer je vakcina protiv velikog kašlja koja omogućava zaštitu u periodu oko 10 godina. Vakcina protiv tetanusa pruža zaštitu do 10 godina, vakcine od morbila, rubeole i parotitisa ( MMR)-a, pruža dugotrajan imunitet. Vrijeme u kome je zaštita od vakcine najefikasnija je period djetinjstva kada je mogućnost da dođe do infekcije najveća. Imunološki sistem kod djece nije dovoljno razvijen da se izbori sa težim infekcijama i zato se vakcine daju u ranom uzrastu po važećem kalendaru imunizacije’’, navodi dr Stojanka Škorić, potvrđujući da svaki lijek može izazvati neželjene reakcije, što važi i za vakcine.
-Neželjene reakcije su moguće, ali su kod većine djece blage i prolazne, i uglavnom lokalne (na mjestu uboda) – otok, crvenilo i bol. Od sistemskih reakcija, najčešće je porast tjelesne temperature. Ukoliko dijete dobije temperaturu iznad 38,5 stepeni Celzijusovih i ima lokalnu reakciju na mjestu davanja vakcine, može se dati paracetamol ili ibuprofen, uz konsultaciju sa pedijatrom. Nakon davanja MMR vakcine, povišena temperatura može da se javi čak i poslije šest do 10 dana i tada se smatra uobičajenom reakcijom. Postupak je isti kao u bilo kom drugom slučaju povišene tjelesne temperature kod djeteta. Preporučene doze paracetamola i ibuprofena zavise od uzrasta djeteta. Djeca koja boluju od hroničnih bolesti važno je da budu uredno i pravovremeno vakcinisana, radi rizika od težih komplikacija i većih prijetnji po zdravlje, ako obole od zarazne bolesti.
Djeca kod koje priroda bolesti ili terapija može značajno da smanji imunitet, što može dovesti do neuobičajene reakcije organizma na vakcinu, treba razmotriti davanje određenih vakcina (maligne bolesti i poremećaj imuniteta). Zbog ove djece, kod kojih iz zdravstvenih razloga nije moguća redovna vakcinacija i rizika da obole od zarazne bolesti, potrebno je da zdrava djeca budu uredno vakcinisana, kako bi se mogućnost širenja zaraze u kolektivu smanjila na minimum. Sumnja u bezbjednost i dobrobit vakcina stara je koliko i pronalazak vakcine, što može da odloži provođenja imunizacije i da izazove ozbiljne prijetnje po zdravlje ljudi širom svijeta. Od samih početaka, vakcinacija je izazivala nepovjerenje i imala protivnike, kako u opštoj, tako i stručnoj javnosti. Pojedini roditelji imaju dileme da li vakcinisati dijete, na osnovu informacija koje plasiraju brojni neprovjereni izvori, među kojima prednjače pojedini mediji i društvene mreže…
Dokazano je da vakcine ne prouzrokuju autizam, dijabetes, multiplu sklerozu, astmu, niti poremećaj pažnje (hiperaktivnost) kod djeteta. Brojne studije, čiji je cilj bio da pokaže da li kod djece koja su primila određenu vakcinu postoji veća vjerovatnoća da će oboljeti od pomenutih bolesti, pokazale su da ne postoji veza između ovih bolesti i vakcine. Vakcinisanjem svog djeteta čuvate njegovo zdravlje i onemogućavate širenje potencijalnog zaraznog oboljenja i utičete na stvaranje kolektivnog imuniteta – u vrtiću ili školi’’, zaključuje na kraju za ,,Semberija info’’ načelnica Ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije u Domu zdravlja Bijeljina dr Stojanka Škorić.
Poziv za vakcinaciju
Zbog proglašene epidemije morbila na području Tuzlanskog kantona pozivaju se roditelji/staratelji djece, čiji je uzrast od jedne do šest godina, a koja nisu primila prvu dozu MRP vakcine da zakažu pregled djece kod pedijatra i da se ona vakcinišu sa MRP vakcinom ukoliko nemaju kontraindikacija za vakcinaciju.
Isto se pozivaju roditelji/staratelji djece, čiji je uzrast šest i više godina, a koja nisu primila jednu ili obje doze MRP vakcine da zakažu pregled djece kod pedijatra/doktora porodične medicine i da se ona vakcinišu sa MRP vakcinom ukoliko nemaju kontraindikacija za vakcinaciju.
- MRP vakcina štiti našu djecu od morbila, rubeole i parotitisa’’, podsjećaju iz Doma zdravlja Bijeljina.
