Danas je Krstovdan: Ko se krstom krsti, taj na Krstovdan posti
Danas pravoslavni vjernici proslavljaju zimski Krstovdan, praznik koji se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hristosa, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji je i krstio sina Božijeg u rijeci Jordan.
Jesenji Krstovdan, 27. septembra po novom kalendaru, obilježava uspomenu na pronalaženje Časnog Krsta na Golgoti na kojem je razapet sin Božiji.
Na ovaj dan, poslije liturgije, u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, a sutra na Bogojavljenje, voda se osvećuje i van hrama, na rijekama i drugim otvorenim mjestima.
Od Božića do Bogojavljenja mrsni su svi dani, ali se na Krstovdan, ma koji dan od ponedjeljka do petka bio, strogo posti, na vodi. Ukoliko padne u subotu i nedjelju, post je na ulju. Ovim postom se pripremamo za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice.
U našem narodu vjeruje se da se večeras u ponoć, pred Bogojavljenje, otvara nebo i Bog javlja ljudima. Čeka se ponoć, a tada uz molitvu treba izgovoriti želju.
Prema narodnim običajima u nekim dijelovima naših prostora na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
Posti se strogo, prvi put poslije Božića, jer je do ovog dana bilo razrešenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: "Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti".
Po narodnom predskazivanju vremena, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom godine.
U dvanaest dana, počinjući od Božića, a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana, takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara po redoslijedu.
Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog posnog jela.
Jesenji Krstovdan, 27. septembra po novom kalendaru, obilježava uspomenu na pronalaženje Časnog Krsta na Golgoti na kojem je razapet sin Božiji.
Na ovaj dan, poslije liturgije, u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, a sutra na Bogojavljenje, voda se osvećuje i van hrama, na rijekama i drugim otvorenim mjestima.
Od Božića do Bogojavljenja mrsni su svi dani, ali se na Krstovdan, ma koji dan od ponedjeljka do petka bio, strogo posti, na vodi. Ukoliko padne u subotu i nedjelju, post je na ulju. Ovim postom se pripremamo za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice.
U našem narodu vjeruje se da se večeras u ponoć, pred Bogojavljenje, otvara nebo i Bog javlja ljudima. Čeka se ponoć, a tada uz molitvu treba izgovoriti želju.
Prema narodnim običajima u nekim dijelovima naših prostora na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
Posti se strogo, prvi put poslije Božića, jer je do ovog dana bilo razrešenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: "Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti".
Po narodnom predskazivanju vremena, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vjetar će najčešće duvati tokom godine.
U dvanaest dana, počinjući od Božića, a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana, takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara po redoslijedu.
Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog posnog jela.