Eparhijski kulturni centar - Održana Svetosavska akademija: Sveti Sava, naš svjetionik u vremenu
U slavu velikog srpskog provetitelja Svetog Save, večeras (nedjelja), uoči Savindana, u Eparhijskom kulturnom centru održana je tradicionalna Svetosavska akademija.
Nakon što je crkveni hor “Sveti Đorđe” izveo Himnu Svetom Savi, napisanu 1817. godine u jednom od Fruškogorskih manastira, Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko – tuzlanski Fotije blagoslovio je Svetosavsku akademiju, napomenuvši tom prilikom da u vrijeme obilježavanja velikog jubileja – 800 godina od priznanja samostalnosti SPC, srpski narod ima čvrste temelje u vjeri, te da ne luta u duhovnom životu.
“Ovom prilikom želim da kažem nešto i o tome da je Sveti Sava rodonačelnik pravoslavnog monaštva kod nas. Od njega potiče i pisana riječ, žitija, manastiri, kultura i bolnice koje je gradio. Manastirsko monaštvo je, takođe, jedno svetosavsko djelo koje je izuzetno značajno. Sveti Sava je napisao Hilandarski i Karejski tipik u koje je pretočio svoje iskustvo pravoslavnog monaštva, od Sinaja, Palestine, Svete Gore i Carigrada. Sve je to sabrao u svojim tipicima. Sveti Sava je počeo svoj podvig u Karejskoj isposnici, u kojoj nema kreveta. Tamo monasi spavaju na stolici i čitave godine poste na vodi. To je najstrožiji post. Veliki manastiri žive, ne samo kroz bogosluženje, već i kroz asketske podvige. Sveti Sava je napisao i Studenički tipik. On je naše monaštvo temeljio na egipatskom, sinajskom, palestinskom monaštvu. U Studenici je postojala donja i gornja isposnica, kao i u Svetoj Gori. I kada je postao arhiepiskop, 1219. godine, Sveti Sava je često boravio u tim isposnicama. Sveti Sava je, dakle, bio jedan svetogorski asket, najizvornijeg tipa”, istakao je u svom blagoslovu episkop zvorničko – tuzlanski Fotije.
U Svetosavskoj besjedi Dragoslav Bokan, režiser i književnik, istakao je da je u prošloj godini obilježen veliki jubilej – 800 godina od stvaranja autokefalne srpske crkve.
“Od trenutka kada je stvorena srpska otadžbina, u jedinstvu Crkve, Naroda i Države, evo, sada se taj ciklus nastavlja. Po meni je vrlo važno, nakon što prođe ta jubilarna godina, kada se ta svečarska atmosfera ublaži i utihne, da i tada nastavimo da govorimo o onome o čemu smo govorili prije toga, da ne zaboravimo da ne služe samo jubileji za podsjećanje na važnost Svetosavlja u našem narodu. Ne postoji nijedna godina, nijedan mjesec, niti jedan dan, kada nam pouke Svetog Save nisu životno neophodne. On nas uvijek i iznova uči da nema kraja, niti granica, našem podvigu, što se upravo dešava ovih dana, uoči Božića i nakon Božića, u srpskoj Crnoj Gori. Aktuelni događaji su u vezi sa prošlošću, vječnošću i budućnošću. Iza svega toga stoji naš duhovni pastir i naš svjetionik u vremenu i vječnosti, arhiepiskop Sava Nemanjić, naš Sveti Sava. Iako je prošao veliki jubilej, nastavlja se naš susret i naše sretenje sa Svetim Savom. On tim svojim glasom iz vječnosti govori mnogo glasnije nego naši savremenici, i uči nas svemu onome što nam je zaista neophodno”, napomenuo je Dragoslav Bokan.
Na Svetosavskoj akademiji prigodan kulturno – umjetnički program izveli su učenici Ekonomske škole u Bijeljini.
Semberija INFO - Lj. Ljubojević
Nakon što je crkveni hor “Sveti Đorđe” izveo Himnu Svetom Savi, napisanu 1817. godine u jednom od Fruškogorskih manastira, Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko – tuzlanski Fotije blagoslovio je Svetosavsku akademiju, napomenuvši tom prilikom da u vrijeme obilježavanja velikog jubileja – 800 godina od priznanja samostalnosti SPC, srpski narod ima čvrste temelje u vjeri, te da ne luta u duhovnom životu.
“Ovom prilikom želim da kažem nešto i o tome da je Sveti Sava rodonačelnik pravoslavnog monaštva kod nas. Od njega potiče i pisana riječ, žitija, manastiri, kultura i bolnice koje je gradio. Manastirsko monaštvo je, takođe, jedno svetosavsko djelo koje je izuzetno značajno. Sveti Sava je napisao Hilandarski i Karejski tipik u koje je pretočio svoje iskustvo pravoslavnog monaštva, od Sinaja, Palestine, Svete Gore i Carigrada. Sve je to sabrao u svojim tipicima. Sveti Sava je počeo svoj podvig u Karejskoj isposnici, u kojoj nema kreveta. Tamo monasi spavaju na stolici i čitave godine poste na vodi. To je najstrožiji post. Veliki manastiri žive, ne samo kroz bogosluženje, već i kroz asketske podvige. Sveti Sava je napisao i Studenički tipik. On je naše monaštvo temeljio na egipatskom, sinajskom, palestinskom monaštvu. U Studenici je postojala donja i gornja isposnica, kao i u Svetoj Gori. I kada je postao arhiepiskop, 1219. godine, Sveti Sava je često boravio u tim isposnicama. Sveti Sava je, dakle, bio jedan svetogorski asket, najizvornijeg tipa”, istakao je u svom blagoslovu episkop zvorničko – tuzlanski Fotije.
U Svetosavskoj besjedi Dragoslav Bokan, režiser i književnik, istakao je da je u prošloj godini obilježen veliki jubilej – 800 godina od stvaranja autokefalne srpske crkve.
“Od trenutka kada je stvorena srpska otadžbina, u jedinstvu Crkve, Naroda i Države, evo, sada se taj ciklus nastavlja. Po meni je vrlo važno, nakon što prođe ta jubilarna godina, kada se ta svečarska atmosfera ublaži i utihne, da i tada nastavimo da govorimo o onome o čemu smo govorili prije toga, da ne zaboravimo da ne služe samo jubileji za podsjećanje na važnost Svetosavlja u našem narodu. Ne postoji nijedna godina, nijedan mjesec, niti jedan dan, kada nam pouke Svetog Save nisu životno neophodne. On nas uvijek i iznova uči da nema kraja, niti granica, našem podvigu, što se upravo dešava ovih dana, uoči Božića i nakon Božića, u srpskoj Crnoj Gori. Aktuelni događaji su u vezi sa prošlošću, vječnošću i budućnošću. Iza svega toga stoji naš duhovni pastir i naš svjetionik u vremenu i vječnosti, arhiepiskop Sava Nemanjić, naš Sveti Sava. Iako je prošao veliki jubilej, nastavlja se naš susret i naše sretenje sa Svetim Savom. On tim svojim glasom iz vječnosti govori mnogo glasnije nego naši savremenici, i uči nas svemu onome što nam je zaista neophodno”, napomenuo je Dragoslav Bokan.
Na Svetosavskoj akademiji prigodan kulturno – umjetnički program izveli su učenici Ekonomske škole u Bijeljini.
Semberija INFO - Lj. Ljubojević
