MUZEJ SEMBERIJE: PROMOVISANA KNJIGA ZAROBLJENIK TAJNE SLUŽBE

U Muzeju “Semberije”, predstavljena je knjiga „Zarobljenik tajne službe“ autora Jove Tadića. Rođen je 1942. godine u Novom Gradu, a od 1969. godine radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova BiH na operativnim poslovima u Centru službe državne bezbjednosti Doboj, detašman Modriča. Godine 1970. preuzima dužnost šefa odjeljenja Centra, a 1975. je unaprijeđen kao viši inspektor u kontraobaveštajnom sektoru Službe RSUP SR BiH i kasnije postaje njen načelnik. Od 1982. godine šef je Kabineta republičkog sekretara za unutrašnje poslove, a od 1985. zamjenik podsekretara za SDB RSUP SRBiH, gdje ostaje do 1989.godine, kada se penzionisao na sopstveni zahtjev. U knjizi “Zarobljenik tajne službe”, Tadić govori o jednoj visokopatriotskoj državnoj službi, i njenim dobro čuvanim tajnama.

-Knjiga je napisana na osnovu istinitih događaja, a moj cilj je da ovom knjigom ukažem da tajne službe postoje i da Službu službom čine ljudi koji su odabrani, požrtvovani, hrabri i odgovorni. Svojim djelovanjem, tajne službe utiču na našu svakodnevicu, a nekada su u pitanju i sudbine naroda i država. Akcenat je na tome da Služba radi sa ljudima i o ljudima”, rekao je Tadić. Recenzent, profesor dr Dragomir Vuković, istakao je da je Jovo Tadić pripadao samom vrhu SDB-a, te da je njen istinski zaljubljenik.
-Jovo Tadić je čovjek koji je svojim profesionalnim i moralnim kredibilitetom pokazivao kakav je profil stručnjaka i ličnosti potreban službama. Bez obzira koje funkcije obavljao, Tadić je u osnovi ostao klasični operativac sa istančanim osjećajem za informacije i podatke, ali isto tako sa visokim stepenom korektnosti i razumijevanja onih koji su bili sa one strane zakona, a protiv države, vodeći računa o činjenici da su i to ljudi, da imaju porodice, svoje sudbine, itd. Svojim kazivanjima, autor zadire i u sociološke, psihološke i političke standard analize”, rekao je prof. dr Vuković. Inače, prethodno je Jovo Tadić napisao knjigu “Iz dnevnika jednog obavještajca”- Od “Feniksa” preko “Raduše”, do beogradskog vodovoda.
Semberija info - O. Stjepanović