GODIŠNjICE: UVOĐENjE GREGORIJANSKOG KALENDARA :: Semberija INFO ::

 

GODIŠNjICE: UVOĐENjE GREGORIJANSKOG KALENDARA


Prije 438 godina, 24. februara 1582. godine, papa Grgur XIII. je, po savjetu njemačkog astronoma Kristofera Klaviusa i napuljskog astronoma i fizičara Alojzija Liliusa, objavio reformu do tada važećeg Julijanskog kalendara papinskom bulom ,,Inter Gravissimas“. Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru (Gregorijanski kalendar) i danas je u upotrebi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

O čemu se zapravo radi i zašto je provedena reforma kalendara? 

Naime, problem je kod svakog računanja vremena u tome što Zemlja ne obiđe Sunce tačno za 365 dana, nego postoji još neki ostatak. Taj ostatak iznosi 5 sati, 48 minuta i približno 45 sekundi. Stari Julijanski kalendar rješavao je taj problem uvođenjem prestupne godine, čime se dobije jedan puni dan svake četvrte godine. Problem je što je time godina korigovana na dužinu od 365 dana i 6 sati, što je više za 11 minuta i 15 sekundi.

Tih 11 minuta i 15 sekundi nagomilavalo se svake godine tokom korištenja Julijanskog kalendara, pa je do 1582. nastao višak dana, koji se čak primijetio i u pomjeranju godišnjih doba. 

Papina bula kojom je uveden novi kalendar sadržavala je odredbe kojima se nastojala ispraviti greška u iznosu od 0,002 odsto u trajanju godine.

Iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. oktobra  1582. godine slijedio petak 15. oktobar 1582. godine.Jedna od odluka je i da će 1. januar biti prvi dan u godini.  

Reformisani kalendar odmah su prihvatile Italija, Poljska, Portugalija i Španija, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, u prosjeku s 200 godina odgađanja. Na primjer, u Švedskoj je 1712. godine prilikom prelaska upotrijebljen jedini put u istoriji datum 30. februar. Pravoslavne zemlje prihvatile su Gregorijanski kalendar tek u 20. vijeku. Stari Julijanski kalendar danas još upotrebljavaju Ruska, Srpska, Antiohijska, Gruzijska, Crnogorska i Makedonska pravoslavna crkva, Jerusalimski patrijarhat i neki manastiri na Svetoj gori u Grčkoj. 

Zanimljivo je da je razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, od deset dana u Grgurovo doba, do danas narasla na trinaest dana, a oko 2100. godine narašće na četrnaest dana.

Zbog svih tih razmimoilaženja istoričari uvijek moraju paziti na datumske ralike u odnosu na to kada je koja zemlja prihvatila novi kalendar.

Portal Semberija info - M. Rešidović