Partizani prije 79 godina ušli u ustašku “fabriku smrti”: Jasenovac gubilište veće i od Aušvica :: Semberija INFO ::

 

Partizani prije 79 godina ušli u ustašku “fabriku smrti”: Jasenovac gubilište veće i od Aušvica


Izvor: Glas Srpske

​JASENOVAC - Dijelovi 45. divizije Jugoslovenske narodno-oslobodilačke vojske oslobodili su 30. aprila 1945. godine koncentracioni logor Jasenovac, u kojem su hrvatske ustaše likvidirale, prema navodima jugoslovenske poslijeratne komisije, oko 700.000 mahom Srba te Jevreja, Roma i protivnika režima.

Pri povlačenju ustaše su napravile još jedan zvjerski masakr. Logoraši su 22. aprila 1945. godine izveli očajnički juriš na stražare da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo 169 od njih 1.073.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je najveći logor smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najvećih ratnih zločinaca tog doba ustaša Vjekoslav Maks Luburić, koji bio i prvi komandant logora. Mučilište su uništile ustaše aprila 1945. godine, da bi sakrile svoje zločine.

“ Radni logor Jasenovac” , kako ga naziva ustaška administracija, bio je stratište za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta, polova, životne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za sve duge koji su bili protivnici režima. Sistem logora bio je zloglasan po varvarskim metodama i velikom broju žrtava.

Profesor Gideon Grajf, istoričar specijalizovan za holokaust, autor izuzetno značajne monografije “Jasenovac - Aušvic Balkana - Ustaška imperija okrutnosti”, navodi da je “Jasenovac bio daleko brutalniji od Aušvica”. U procesu “pročišćenja hrvatske nacije” srpska djeca su ubijana, zajedno sa odraslima.

Tokom četiri godine, između aprila 1941. i maja 1945, 73.316 mališana ubijeno je u ustaškoj NDH. Tokom Drugog svjetskog rata jedino mjesto u cijeloj Evropi u kojem su postojali specijalni logori za djecu bila je Hrvatska. Samo od decembra 1941. do aprila 1942. ustaše su ubile 19.544 dječaka i djevojčica srpske nacionalnosti, a njihovi identiteti utvrđivani su kasnije. Ubijani su, prema svjedočenjima, na najstrašnije načine, i umirali su više nego odrasli, od bolesti, izgladnjelosti, žeđi i smrzavanja. Mnoga djeca poklana su u Jasenovcu sredinom septembra 1942. Djeca su dovođena u 15 zaprežnih kola u ciglanu i spaljivana. Slična sudbina zadesila je 300 djece koja su pogubljena u Gradini u oktobru 1942.

Ogroman broj djece, oko 12.000, spasen je od ustaškog pogroma, a za tu akciju najzaslužnija je Diana Budisavljević i desetine plemenitih ljudi koji su joj pomogli. Broj žrtava u koncentracionom logoru Jasenovac nikada nije tačno utvrđen. Logorska arhiva je dva puta uništavana - početkom 1943. i aprila 1945. godine. Zemaljska komisija Hrvatske, osnovana 1945. godine, konstatovala je u izvještaju Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu da je broj žrtava između 500.000 i 700.000.

Nakon Drugog svjetskog rata, s namjerom da izjednače žrtve i zasluge za oslobođenje zemlje, komunističke vlasti su činile sve da se ovaj logor pominje što manje. O najvećem stratištu u NDH-a nisu snimani filmovi niti rađeni serijali, a lider komunista Josip Broz Tito nikada nije otišao u Jasenovac.

Za rezoluciju 12.000 potpisa

Za usvajanje rezolucije o genocidu nad srpskim narodom u fašističkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj do sada je prikupljeno oko 12.000 potpisa, rekao je predsjednik Pokreta Srba Krajišnika Mile Bosnić. Naveo je da je cilj da peticiju potpiše 100.000 ljudi, a potom će biti dostavljena Skupštini Srbije sa tekstom prijedloga rezolucije.

- Predlažemo da se genocid nazove zatiranje i pokolj, što znači totalno uništenje-zatiranje i klanje, kao najčešći način ubijanja. Predložićemo i da Dan sjećanja bude 28. april, kada su u Gudovcu kod Bjelovara pale prve žrtve 200 Srba. Do sada bila tišina zbog mira. Cilj rezolucije je da nakon 80 godina istina konačno izađe na vidjelo i da je svijet čuje, da su Srbi žrtve genocida, a ne genocidan narod - rekao je Bosnić.

Podaci Nijemaca

Njemački generali iz Drugog svjetskog rata davali su veoma različite podatke o broju ubijenih Srba u NDH, ali zajedničko im je to da svi pominju stotine hiljada stradalih.

Aleksander Ler je još 1943. godine govorio o 400.000 ubijenih Srba, Lotar Renduli, njemački general-pukovnik, navodi da je ubijeno oko “500.000 pravoslavaca”, general Herman Nojbaher pominje “više od 750.000 ubijenih”, Ernst Fik - 600.000 ...