PROMOVISANA 58. "SRPSKA VILA"
Promovisan je 58. broj časopisa “Srpska vila” u organizaciji SPKD “Prosvjeta” i Biblioteke “Filip Višnjić”.
Urednica “Srpske vile” prof. dr Jelina Đurković istakla je da je časopis “Srpska vila” postao kulturno dobro, ne samo Bijeljine nego i Republike Srpske i srpskog svijeta.
-Predstavili smo 58. broj, a tu su prozaisti našeg grada, esejisti, naučni radnici i pjesnici, a imamo i mlade snage koje smo “izrudarili” u Bijeljini”, rekla je Đurkovićeva. Član uredništva, profesor Stojanka Đokić je istakla da “ kad mladi ljudi istupe iz konformizma, to je velika stvar.
-“Srpska vila” ima cilj, i da se mladi bore za kulturu u smislu da “Srpska vila” postaje jedan hrabri pobunjenik protiv nekulture, sveopšteg materijalizma, stereotipa i loših odnosa u društvu”, rekla je Đokićeva. Član uredništva Aljoša Ljubojević, jedan od autora u časopisu, podsjetio je da je prošle godine njegova priča po drugi put osvojila jedno od mjesta na “Književnim susretima Zijad Dizdarević” u Fojnici, a priča je objavljena i u 58. broju “Srpske vile”.
-Znači mi mnogo kada postoji neki prostor da se sačuvaju te priče od zaborava, da neke nove generacije imaju priliku da ih pročitaju i da mi koji se bavimo pisanom riječju, možemo da vidimo šta neko od nas u Semberiji piše i da “Srpsku vilu” možemo pokloniti našim kolegama u drugim gradovima”, rekao je Ljubojević. Jedna od autora je Nikoleta Petrović rekla je da je “velika čast i odgovornost biti dio “vilinske priče”, jer to shvata ozbiljno i kao misiju da ožive književnost”.
-Novinar sam po struci, a volim lijepu, pisanu riječ, naročito prozu. Sve je krenulo neplanski, a vremenom sam dobila nagrade za tekstove i priče, a potom se izrodila jedna priča koja ide u nastavcima. Prvobitan naziv je bio “Ona”, a vremenom je dobijala i druge naslove, pa se potom priča proširila na jednu rodovsku zajednicu u kojoj opisujem njenu braću, ujake, tetke i td. Smatram da nikad ne smijemo zaboraviti svoje korijene, pretke i odakle potičemo, a da sve to prenosimo na svoje potomke”, rekla je Petrovićeva.
Semberija info
Urednica “Srpske vile” prof. dr Jelina Đurković istakla je da je časopis “Srpska vila” postao kulturno dobro, ne samo Bijeljine nego i Republike Srpske i srpskog svijeta.
-Predstavili smo 58. broj, a tu su prozaisti našeg grada, esejisti, naučni radnici i pjesnici, a imamo i mlade snage koje smo “izrudarili” u Bijeljini”, rekla je Đurkovićeva. Član uredništva, profesor Stojanka Đokić je istakla da “ kad mladi ljudi istupe iz konformizma, to je velika stvar.
-“Srpska vila” ima cilj, i da se mladi bore za kulturu u smislu da “Srpska vila” postaje jedan hrabri pobunjenik protiv nekulture, sveopšteg materijalizma, stereotipa i loših odnosa u društvu”, rekla je Đokićeva. Član uredništva Aljoša Ljubojević, jedan od autora u časopisu, podsjetio je da je prošle godine njegova priča po drugi put osvojila jedno od mjesta na “Književnim susretima Zijad Dizdarević” u Fojnici, a priča je objavljena i u 58. broju “Srpske vile”.
-Znači mi mnogo kada postoji neki prostor da se sačuvaju te priče od zaborava, da neke nove generacije imaju priliku da ih pročitaju i da mi koji se bavimo pisanom riječju, možemo da vidimo šta neko od nas u Semberiji piše i da “Srpsku vilu” možemo pokloniti našim kolegama u drugim gradovima”, rekao je Ljubojević. Jedna od autora je Nikoleta Petrović rekla je da je “velika čast i odgovornost biti dio “vilinske priče”, jer to shvata ozbiljno i kao misiju da ožive književnost”.
-Novinar sam po struci, a volim lijepu, pisanu riječ, naročito prozu. Sve je krenulo neplanski, a vremenom sam dobila nagrade za tekstove i priče, a potom se izrodila jedna priča koja ide u nastavcima. Prvobitan naziv je bio “Ona”, a vremenom je dobijala i druge naslove, pa se potom priča proširila na jednu rodovsku zajednicu u kojoj opisujem njenu braću, ujake, tetke i td. Smatram da nikad ne smijemo zaboraviti svoje korijene, pretke i odakle potičemo, a da sve to prenosimo na svoje potomke”, rekla je Petrovićeva.
Semberija info
