Sporazum BiH i Srbije: Mogućnost ponovne uspostave željezničkog saobraćaja između dvije zemlje
Izvor: BHRT/Enisa Alibalić (J.K.)
Nakon što je na prijedlog državnog ministra komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Edina Forte, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo Nacrt sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o zajedničkoj rekonstrukciji i modernizaciji pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Loznica – Šabac – Ruma, stanovnici Tuzlanskog kantona nadaju se kako će se realizovanjem ovog projekta vratiti putnički željeznički transport kojeg trenutno u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nema. Privrednici očekuju elektrifikaciju pruge radi brže razmjene roba. Obnova željeznice na ovoj dionici od izuzetnog je značaja za cijelu državu.
Željeznička stanica u Tuzli pusta je već četiri godine. Od sredine decembra 2019. ovdje nije došao niti jedan, niti odavde otišao niti jedan putnički voz. Tada su Željeznice Republike Srpske ukinule i posljednju liniju. Sedam godina prije toga uradile su to i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Tako je Tuzlanski kanton kao najveći u Federaciji i privredno središte ostao bez putničkih vozova.
Ovakva situacija mogla bi se promijeniti realizacijom sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o zajedničkoj rekonstrukciji i modernizaciji pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Loznica – Šabac – Ruma.
"Ovaj projekat elektrifikacije omogućio bi i saobraćanje putničkih vozova sa garniturama prilagođenim elektro sistemu vuče, čime bi se ostvarila povezanost Tuzle sa drugim regionalnim centrima u Bosni i Hercegovini i Republikom Srbijom", saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.
ALEKSANDRA SIMIĆ, referent za odnose s javnošću Željeznica Republike Srpske
"To su svakako i planovi Željeznice Republike Srpske za budući period. Rekonstrukcijom i modernizacijom planirane deonice pruge stvaraju se uslovi za uspostavljanje putničkog sabraćaja."
Ukupan obim prevoza u 2023. godini ostvaren po pojedinačnim relacijama na pruzi Doboj – Tuzla – Zvornik iznosi skoro 3,5 miliona tona, a obim prevoza prekogranične željezničke stanice Zvornik iznosi više od million tona. Najznačajniji privredni subjekti, korisnici usluga željezničkog saobraćaja na ovoj pruzi su iz Tuzlanskog kantona.
NEDRET KIKANOVIĆ, direktor Kantonalne privredne komore Tuzla
"Mi sve što uvozimo sirovina za našu proizvodnju idemo od luke Ploče prema Tuzli i taj dio pruge je elektrificiran, osim ovog dijela od Doboja do Zvornika i sad je elektrifikacija tog i modernizacija tog kolosijeka će puno značiti i zbog izvoza koji imamo u Republiku Srbiju."
Zajedničko ulaganje u obnovu željezničkog saobraćaja i mogućnost snažnije saradnje Bosnu i Hercegovinu i Srbiju sigurnije vodi i prema europskim tokovima.
EDIN FORTO, ministar komunikacija i prometa BiH
"Ovim sporazumom, ukoliko ga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine potvrdi, mi otvaramo mogućnost da zajedno sa Republikom Srbijom nastupimo prema evropskim fondovima, prema bespovratnim sredstvima koji nam mogu pomoći da ove suštinski skupe projekte i izvedemo.“
Forto ističe da je riječ o prvom postdejtonskom zajedničkom infrastrukturnom projektu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije koji zaslužuje podršku i evropskih finansijskih institucija.
Nakon što je na prijedlog državnog ministra komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Edina Forte, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo Nacrt sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o zajedničkoj rekonstrukciji i modernizaciji pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Loznica – Šabac – Ruma, stanovnici Tuzlanskog kantona nadaju se kako će se realizovanjem ovog projekta vratiti putnički željeznički transport kojeg trenutno u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nema. Privrednici očekuju elektrifikaciju pruge radi brže razmjene roba. Obnova željeznice na ovoj dionici od izuzetnog je značaja za cijelu državu.
Željeznička stanica u Tuzli pusta je već četiri godine. Od sredine decembra 2019. ovdje nije došao niti jedan, niti odavde otišao niti jedan putnički voz. Tada su Željeznice Republike Srpske ukinule i posljednju liniju. Sedam godina prije toga uradile su to i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Tako je Tuzlanski kanton kao najveći u Federaciji i privredno središte ostao bez putničkih vozova.
Ovakva situacija mogla bi se promijeniti realizacijom sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o zajedničkoj rekonstrukciji i modernizaciji pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Loznica – Šabac – Ruma.
"Ovaj projekat elektrifikacije omogućio bi i saobraćanje putničkih vozova sa garniturama prilagođenim elektro sistemu vuče, čime bi se ostvarila povezanost Tuzle sa drugim regionalnim centrima u Bosni i Hercegovini i Republikom Srbijom", saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine.
ALEKSANDRA SIMIĆ, referent za odnose s javnošću Željeznica Republike Srpske
"To su svakako i planovi Željeznice Republike Srpske za budući period. Rekonstrukcijom i modernizacijom planirane deonice pruge stvaraju se uslovi za uspostavljanje putničkog sabraćaja."
Ukupan obim prevoza u 2023. godini ostvaren po pojedinačnim relacijama na pruzi Doboj – Tuzla – Zvornik iznosi skoro 3,5 miliona tona, a obim prevoza prekogranične željezničke stanice Zvornik iznosi više od million tona. Najznačajniji privredni subjekti, korisnici usluga željezničkog saobraćaja na ovoj pruzi su iz Tuzlanskog kantona.
NEDRET KIKANOVIĆ, direktor Kantonalne privredne komore Tuzla
"Mi sve što uvozimo sirovina za našu proizvodnju idemo od luke Ploče prema Tuzli i taj dio pruge je elektrificiran, osim ovog dijela od Doboja do Zvornika i sad je elektrifikacija tog i modernizacija tog kolosijeka će puno značiti i zbog izvoza koji imamo u Republiku Srbiju."
Zajedničko ulaganje u obnovu željezničkog saobraćaja i mogućnost snažnije saradnje Bosnu i Hercegovinu i Srbiju sigurnije vodi i prema europskim tokovima.
EDIN FORTO, ministar komunikacija i prometa BiH
"Ovim sporazumom, ukoliko ga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine potvrdi, mi otvaramo mogućnost da zajedno sa Republikom Srbijom nastupimo prema evropskim fondovima, prema bespovratnim sredstvima koji nam mogu pomoći da ove suštinski skupe projekte i izvedemo.“
Forto ističe da je riječ o prvom postdejtonskom zajedničkom infrastrukturnom projektu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije koji zaslužuje podršku i evropskih finansijskih institucija.
