Gojaznost u BiH: Školarci se otimaju kontroli
Gojaznost - epidemija savremenog doba. Po broju gojaznih Bosna i Hercegovina je među prvih pet država Evrope. I broj djece koja imaju problem sa gojaznošću stalno raste.
Na Balkanu BiH zauzima neslavno drugo mjesto, odmah iza Crne Gore. Pedijatar dr. Dijana Dugonjić, šef predškolskog dispanzera Javno zdravstveno nastavne ustanove iz Tuzle, za N1 je govorila o ovoj važnoj temi navodeći prije svega da se školarci otimaju kontroli kada je riječ o gojaznosti.
Dugonjić je kazala da je gojaznost najveći javno-zdravstveni problem, ne samo kod djece, nego i kod adolescenata i odraslih.
“Petnaest posto djece koja idu u osnovnu školu već imaju gojaznost, što je veliki alarm, a 11 posto srednjoškolaca imaju gojaznost. Pošto se gojaznost tumači kao hronično oboljenje, treba naglasiti da ukupno jedna trećina predškolaraca ima tendenciju da budu gojazne odrasle osobe, a jedna polovina djece školske dobi obično imaju gojaznost u odrasloj dobi”, kazala je.
Navodi i koji su faktori doprinijeli da imamo veći broj gojazne djece.
“To su u najvećem broju slučajeva nasljedne i neke endokrine bolesti. I trebamo uvijek istaći neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica. Kod djece su zastupljene neodgovarajuće prehrambene navike, energijom bogata hrana, fast food ishrana, žitarice, povećan unos hljeba, krompira, slatkih pića i nedovoljna fizička aktivnost, a moram istaći i pretjerani sjedalački način života kod djece“, pojasnila je Dugonjić.
Ističe da kada se radi o djeci pretškolske dobi, roditelji mogu držati situaciju pod kontrolom.
“Nemamo toliko uočene gojaznosti kod djece prije upisa u osnovnu školu. Dok kod upisa u osnovnu školu pa nadalje, kada djeca na neki način izmaknu kontroli i počnu se osamostaljivati, oni proizvoljno biraju svoje namirnice, koje se većinom baziraju na povećanom unosu ugljikohidrata. Tako da ni roditelji u današnjem tempu života ne mogu držati takve stvari pod kontrolom, naročito kada dijete dvije trećine dana nije kući, tako da se gube i osnovne navike zajedničke trpeze”, kazala je.
(N1)
Na Balkanu BiH zauzima neslavno drugo mjesto, odmah iza Crne Gore. Pedijatar dr. Dijana Dugonjić, šef predškolskog dispanzera Javno zdravstveno nastavne ustanove iz Tuzle, za N1 je govorila o ovoj važnoj temi navodeći prije svega da se školarci otimaju kontroli kada je riječ o gojaznosti.
Dugonjić je kazala da je gojaznost najveći javno-zdravstveni problem, ne samo kod djece, nego i kod adolescenata i odraslih.
“Petnaest posto djece koja idu u osnovnu školu već imaju gojaznost, što je veliki alarm, a 11 posto srednjoškolaca imaju gojaznost. Pošto se gojaznost tumači kao hronično oboljenje, treba naglasiti da ukupno jedna trećina predškolaraca ima tendenciju da budu gojazne odrasle osobe, a jedna polovina djece školske dobi obično imaju gojaznost u odrasloj dobi”, kazala je.
Navodi i koji su faktori doprinijeli da imamo veći broj gojazne djece.
“To su u najvećem broju slučajeva nasljedne i neke endokrine bolesti. I trebamo uvijek istaći neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica. Kod djece su zastupljene neodgovarajuće prehrambene navike, energijom bogata hrana, fast food ishrana, žitarice, povećan unos hljeba, krompira, slatkih pića i nedovoljna fizička aktivnost, a moram istaći i pretjerani sjedalački način života kod djece“, pojasnila je Dugonjić.
Ističe da kada se radi o djeci pretškolske dobi, roditelji mogu držati situaciju pod kontrolom.
“Nemamo toliko uočene gojaznosti kod djece prije upisa u osnovnu školu. Dok kod upisa u osnovnu školu pa nadalje, kada djeca na neki način izmaknu kontroli i počnu se osamostaljivati, oni proizvoljno biraju svoje namirnice, koje se većinom baziraju na povećanom unosu ugljikohidrata. Tako da ni roditelji u današnjem tempu života ne mogu držati takve stvari pod kontrolom, naročito kada dijete dvije trećine dana nije kući, tako da se gube i osnovne navike zajedničke trpeze”, kazala je.
(N1)
